Istaknuto
20.08.2017.

Dadaizam, kao umjetnički pokret, na svojim marginama skriva imena umjetnica koja zaslužuju da se svjetlo i pozornost skrene na njihov rad.

08.08.2017.

Pozadina mog romana, nazovimo ga tako, ili bolje – motiv zašto sam ga krenuo pisati jest hommage mojoj babi i dedi, zakletim antifašistima, ljudima koji su bili u logorima, austrijskim, mađarskim i ustaškim, ljudima koji su cijeli život krvavo radili za male nadnice, ljudima koji su odbili penziju jer su vidjeli da i komunisti kradu.

Knjige

Biblioteka Na tragu klasika – Mircea Eliade: Bengalska noć

31.01.2015. Tijana Živko
Foto: disput.hr

Foto: disput.hr

Bengalska noć roman je poznatog rumunjskog povjesničara religija, književnika i filozofa Mircea Eliadea. Eliade je rođen u Bukureštu 1907. godine, a preminuo je 1986. u Chicagu. Od 1929. do 1931. vrijeme provodi u Indiji, što je ostavilo dubok trag na njegov život i djelo. Tako je proizašlo nekoliko romana posvećenih problemima mlade generacije u međuraću i pripovijesti s elementima fantastike, a među njima je upravo i roman Bengalska noć koji je do danas ostao njegovo najpoznatije književno djelo. Napisao ga je 1933., a u Hrvatskoj je preveden u studenom 2014. u izdanju Disputove biblioteke Na tragu klasika.

Roman se zbiva u Calcutti, 1930-ih godina. U središtu radnje je lik Allan, Europljanin, mladi inženjer koji, na poziv starijeg kolege Indijca Sene, dolazi upoznati njegovu zemlju. Allan je zadivljen Indijom, ali je i pun kolonijalnog ponosa prema vlastitoj zemlji. U Indiji upoznaje Indijčevu kći Maitrey koja ga očarava. Polako se razvija ljubav između Europljanina i Bengalke, ljubav koja predstavlja sudar dviju civilizacija, koja je opterećena predrasudama i kulturnim jazom. Allan u početku poznanstva s Maitrey nije pomišljao na ljubav, već je bio fasciniran njezinom pojavom.

Htio bih na početku i jasno posvjedočiti da u prvim mjesecima provedenim u društvu Maitrey nisam nikada pomislio na ljubav. Više me je mamio njezin fenomen, ono što je bilo zapečaćeno i fascinantno u njezinu životu. A to što sam često mislio na Maitrey, što se u mome dnevniku iz toga vremena nalazi zabilježena pregršt njezinih riječi i doživljaja, što me je, posebno, uzrujavala i uznemiravala, to je zahvaljujući čudnome i neshvatljivome u njezinim očima, odgovorima i smijehu.“

Korak po korak između njih se rađa strasna ljubav. Maitray Allana uči bengalski jezik, on nju francuski. Prija im zajedničko intelektualno druženje, razgovori i prepiranja. Ipak, njihovu vezu slijede problemi kulturnog i kolonijalnog jaza. Upravo se kroz ljubavnu priču zrcali raskorak između dviju različitih civilizacija, indijske i europske. „Ne znaš da te mi volimo drukčije (oklijevala je pa se ispravila), oni te vole drukčije, i ja sam te trebala voljeti isto tako, a ne kako te sada volim…Trebala sam te uvijek voljeti kao na početku, kao brata. (…) Ali njima ne govori ništa. Nikad neće pristati da budem tvoja žena. Oni te vole jer hoće da budeš njihov, da budeš njihovo dijete.“
Njihova se ljubav na koncu pokazuje nemogućom i završava tragično.

Prema istinitoj priči

Bengalska noć, izvorno Maitrey, jest roman-dnevnik (na taj je način i ispripovijedan) u kojem se autor koristi vlastitim iskustvom iz Indije, dakle pojedini dijelovi pripadaju autorovoj autobiografiji. Eliade je u velikoj mjeri izmijenio vlastite podatke, ali ljubavna priča gotovo je istinita, a glavnoj junakinji nije promijenio ni ime. U tekstu se miješaju autobiografski i fikcionalni elementi, što daje posebnu snagu romanu. Ipak, iznošenje stvarnih događaja dovelo je do negodovanja. Kada je stvarna Maitrey, tada udana žena, majka i ugledna profesorica, saznala za roman, oštro je protestirala protiv nekih dijelova koji je diskreditiraju. Zatražila je od Eliadea da u knjigu uvrsti napomenu kojom bi čitateljstvu dao do znanja da je u jednom dijelu romana odstupio od doživljenog. On to nije učinio, iako je obećao. Tada Maitrey odgovara na način da piše svoj roman koji je u Indiji doživio golemi uspjeh. Roman Mircea Eliadea i u rumunjskoj i u indijskoj sredini izazvao je i oštre reakcije, kako čitateljske javnosti, tako i stvarnih osoba koje su se u priči prepoznale, ali danas ga možemo čitati kao prikaz jedne neobične i lijepe ljubavne priče koja nije uspjela pobijediti razlike u kulturi i civilizaciji i koja je poklekla predrasudama okoline.

Što misliš o ovoj knjizi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(1 votes, average: 5.000 out of 5)

Komentari