Izložba apstraktnih “Ritmograma” u Tehničkom muzeju
Izložba “Ritmogrami” njemačkog umjetnika Heinricha Heidersbergera otvara se u utorak, 28. travnja u 19 sati u Tehničkom muzeju. Bit će prikazane apstraktne fotografije različitih dimenzija koje su nastale pomoću specijalno konstruiranog stroja – ritmografa.
Heidersberger je rođen u Ingolstadtu u Njemačkoj 1906., a odrastao je u Austriji. Umjetničku karijeru započeo je studirajući slikarstvo u Parizu. Ondje je na buvljaku kupio prvi fotoaparat i nakon potpuno se posvetio fotografiji. Njegov je fotografski opus raznolik i kreće se od arhitektonske i industrijske fotografije do apstraktne i dokumentarne fotografije. Izlagao je na brojnim izložbama, a njegova se djela nalaze u svjetskim muzejima. Preminuo je 2006. godine, a u umjetnikovu nekadašnjem atelijeru u dvorcu Wolfsburg nalazi se Institut Heidersberger koji je posvećen istraživanju i objavljivanju rada Heinricha Heidersbergera.
Fotografije koje možemo vidjeti na izložbi umjetnik je stvarao u periodu od 1953. do 1965. godine i već su tada bile popularne. O njima je pisao francuski umjetnik Jean Cocteau, a njemačka TV postaja Südwestfunk koristila je jedan Ritmogram kao svoj logo tijekom 1960-ih godina.
Sam Heidersberger je svoje fotografije nazvao Ritmogramima, a mehaničko analogno računalo koje je konstruirao “Pendelmaschine”, što je u hrvatskom prijevodu “stroj-njihalo”. Ipak stroj je kasnije nazvan ritmograf. Stroj radi tako da njegova četiri njihala pomiču svjetlosnu točku za vrijeme trajanja ekspozicije.
Nazivom koji potječe s područja glazbe, Heidersberger ukazuje na to da je riječ o harmoničnim kompozicijama koje se temelje na određenom odnosu frekvencija njihala. Ove fotoeksperimente u novije vrijeme smatraju ranom medijskom umjetnošću.
Ritmograf se sastoji od čeličnih cijevi i utega koji pomoću mehaničkih njihala pomiču snop svjetlosti, te zrcala i fotoaparata koji snima i po nekoliko minuta. Malena točka svjetlosti dolazi iz dvaju otvora zaslona koja daju gotovo paralelan snop svjetla. Taj snop usmjeren je na pokretnu površinu mehanički spojenu sa četiri njihala. Svjetlo u fotoaparat upada na staklo za fokusiranje. Njihala se pokreću, a za trajanja ekspozicije ostaje zapis svjetlosne točke. Slojeviti oblici nastaju ritmičkim uključivanjem i isključivanjem svjetla ili superponiranjem istih ili različitih uzoraka. Sve navedeno prikazano je u filmu Alija Altschaffela.
Ostali filmovi na izložbi su filmski žurnali iz 1959., 1963. i 1967. godine koji su pronađeni u Njemačkom Saveznom arhivu, a prikazuju Heidersbergera i različite verzije ritmografa. Izložba će biti otvorena do 3. lipnja.
