Istaknuto
19.09.2017.

Do kraja godine ostalo je nešto više od tri mjeseca, taman dovoljno vremena da zaboravimo loše filmsko ljeto - ovo su naslovi koje nećemo propustiti.

18.09.2017.

Međunarodni festival razvojnog kazališta Ganz novi festival u svojem će se 7. izdanju održati u dva termina, od 21. do 24. rujna te od 7. do 16. prosinca. U rujanskom dijelu programa 70-ak umjetnika/ca i studenata/ica te 45 filmskih autora/ica predstavit će svoje plesne i kazališne predstave, multimedijalne instalacije, filmove i radionice.

Knjige

Lektire koje zaslužuju drugo čitanje

27.05.2013. Lucija Lakoš
Foto: soundset.hr

Foto: soundset.hr

Školska lektira čak je i onima koji vole čitanje ponekad predstavljala muku. Možda zbog potrebe bilježenja dok čitamo, možda zbog dojma da je većina knjiga s popisa lektire nepotrebna i dosadna, možda zbog naknadnog ocjenjivanja zbog kojeg imamo osjećaj čitanja pod prisilom. Ipak, neke od svih tih silnih knjiga i zbirki poezije koje smo morali pročitati pokazale su se zanimljivim štivom. Donosimo neke od školskih lektira koje vrijedi opet pročitati:

F.M. Dostojevski – Zločin i kazna

Ni gotovo 150 godina nakon izdavanja simbolika djela ruskog velikana ne prestaje intrigirati čitatelje i teoretičare književnosti. Ono što mnogi srednjoškolci ovom psihološkom romanu zamjeraju jest pretjerana dužina, no gledajući iz malo starije perspektive upravo dužina romana stvara napetost. Odgovor na pitanje hoće li Rodion Romanovič Raskoljnikov pasti na ispitu savjesti i morala i hoće li se predati za zločin koji je počinio ne bi bio toliko zanimljiv bez opisa struje svijesti i etičkih dvojbi koje su u ovom klasiku tako dobro predstavljene.

L.N.Tolstoj – Ana Karenjina

„Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.“ , rečenica je kojim roman Ana Karenjina započinje i ujedno rečenica po kojoj vjerojatno svi pamtimo ovaj klasik ruske književnosti. Roman koji isprepliće tematiku preljuba, licemjerja, lažnog morala i zabranjene ljubavi mnogi će okarakterizirati preteškim i prezahtjevnim za školsku lektiru dok drugi pak ističu da je Tolstoj nezaobilazna stanica u proučavanju književnosti.

A.Camus – Stranac

Činovnik Mersault, nakon sprovoda majke nalazi ljubavnicu i spletom okolnosti ustrijeli čovjeka na plaži. Biva osuđen na smrt. Kao što je vidljivo, radnja ove egzistencijalne novele mogla bi se svesti na dvije rečenice, no tada bi bila izostavljena bit samog djela koja leži u pomalo plastičnim opisima Mersaultovih reagiranja na događanja, razmišljanja o životu prije i poslije incidenta koji mu je promijenio putanju života. Camusovu poantu ove novele možemo naći u apsurdnosti života pojedinca u društvu, a postoje i tumačenja ovog djela kao kritike sudstva i sudskog sistema.

J.D.Salinger – Lovac u žitu

Iako je ova novela prvenstveno bila namijenjena odraslim čitateljima, glavni lik, Holden Caulfield, postao je simbol tinejdžerskog gnjeva i ljutnje. Salingerov antijunak utjelovljuje sedamnaestogodišnjeg mladića koji odgađa neminovno odrastanje nepromišljenim postupcima karakterističnim za te ‘ lude ‘ godine. Lovac u žitu jedna je od onih lektira s kojom se, i nakon što je prošlo više od šezdeset godina od njenog objavljivanja, većina tinejdžera može poistovjetiti jer donosi jedinstven skup emocija koji u toj dobi osjećamo. Ipak, činjenica jest da većini starijih od dvadeset godina Holden Caulfield postaje pomalo zbunjujući lik kojeg jednostavno žale, a Lovac u žitu gubi na uzbudljivosti.

M.Krleža – Gospoda Glembajevi

Prva od tri drame u glembajevskom ciklusu Miroslava Krleže, Gospoda Glembajevi , kroz raskol i raspad bankarske obitelji Glembay 1913. godine , progovara o psihološkim problemima pojedinca u obitelji i društvu. Leone, kao mladi bogataš koji ne može prihvatiti sebe kao potomka zle obitelji i uvjeren je da nosi ‘ zlu krv ‘ predstavlja središte radnje koja će se rasplesti u krvavi slijed događaja. Drama Gospoda Glembajevi osvaja dinamičnim dijalozima i neprestanim iščekivanjem katastrofe koja je svakim događajem sve izvjesnija, a ono što nazivamo krležijanskim opisom lika vidljivo je u svom punom sjaju.

Foto: facebook.com/maliprinc

Foto: facebook.com/maliprinc

Exupéry – Mali princ

Pregled završavamo jednom osnovnoškolskom lektirom, ali i omiljenim štivom vječnih sanjara. Svestrani pisac ove poetične novele, Antoine de Saint Exupéry sam je i oslikao knjigu. Iako na prvi pogled jednostavan i naivan, Mali princ , zbog svojih dubokih promišljanja o životu i lijepim i onim manje lijepim osobinama ljudi, sasvim sigurno ne bi trebao spadati u lektiru osmog razreda. Iako postoji i velik broj čitatelja i ljubitelja knjige koji smatra da je Mali princ precijenjen, bezvremenske mudrosti o životu ne mogu se osporiti.

Navedenih šest klasika može biti samo početak za daljnje istraživanje školskih lektira. Pogled u ostatak popisa sasvim sigurno otkriva nove naslove i složene svjetove života glavnih junaka koji mogu zagolicati našu maštu. S odrastanjem, mijenja se perspektiva iz koje čitamo, a time se mijenjaju i naša shvaćanja pročitanog. Ono što nam je prije predstavljalo remek djelo, sada nam se može učiniti dosadno i nerazumljivo. No može se dogoditi i suprotno : možemo primijetiti detalj koji prije nismo, bolje shvatiti simboliku nekog djela ili se jednostavno više poistovjetiti s nekim likom. Upravo u tome leži iznenađenje ponovnog čitanja.

Komentari