Istaknuto
13.07.2018.

Uoči koncerta Mayalesa u Muzeju suvremene umjetnosti, sjeo sam s Petrom Beluhanom u jedan kvartovski kafić na Sigečici pa smo porazgovarali o "Simbolu za sunce", trenutnoj postavi benda, ovogodišnjem INmusicu, što to znači biti autentičan na sceni i drugim temama.

02.07.2018.

Prošao je još jedan INmusic festival. Ovo su zaključna razmatranja i komentar Ziherove glazbene redakcije na trinaesti INmusic festival.

Knjige

Posljednje zbogom Zvonimiru Milčecu

18.04.2014. Lucija Lakoš
Foto: facebook.com

Foto: facebook.com

Jučer je u 76. godini života preminuo novinar i književnik Zvonimir Milčec.
Rođen 3. rujna 1938. u Zagrebu, ovaj pisac ostat će zapamćen kao jedan od najvećih ljubitelja Zagreba te kao omiljeni dječji pisac. Školovao se u Zagrebu, a njegova prva ljubav, kojom se bavio do kraja života, bilo je novinarstvo. Radio je kao novinar i urednik, a kasnije i mentor te kolumnist u brojnim medijima.

Prvi put okušao se u književnosti 1975. godine dječjim romanom Zvižduk s Bukovca. Roman govori o odrastanju grupe nemirnih dječaka u jednom zagrebačkom kvartu. Napisao je još i dječje romane U Zagrebu prije podne, Posljednji zvižduk, Priča o novinama, Čovjek od novina te zbirku pripovijetki Tekuće priče. Posljednji roman, imenom Tajna krvavog nosa, napisao je 2009. godine, a govori o problemima dvanaestogodišnjaka Daniela Dana Jupara. Njegove knjige uvrštene su u lektiru osnovne škole.

Sva njegova djela, i novinarska i književna, bila su povezana sa Zagrebom i vjerojatno je autor koji ima najviše objavljenih radova o glavnom gradu Hrvatske. Neka od najpoznatijih Milčecovih  djela na tu temu su Zadnja pošta Zagreb, Pozdravi doma, Zagreb je Zagreb, Dolac, Pješak iz Zagreba i brojne druge. Jedna od poznatijih je i knjiga Pozdravi iz Zagreba u kojoj autor pravi pregled fiktivnih razglednica poslanih iz Zagreba od prve koju je uspio pronaći do posljednje uoči Drugog svjetskog rata.
O njegovoj velikoj ljubavi prema rodnom gradu svjedoči i činjenica da je pedeset godina svakoga dana pisao kolumnu upravo o Zagrebu. Svoju ljubav prema književnosti dokazivao je tako da je sudjelovao u inicijativi za postavljanje spomenika Marije Jurić Zagorke kao i spomenika Augusta Šenoe u Vlaškoj ulici. Borio se i za vraćanje kipa bana Jelačića na središnji zagrebački trg.

Za svoj doprinos književnosti Zvonimir Milčec nije ostao nenagrađen. Godine 1976. dobio je nagradu Grigor Vitez, godinu poslije nagradu Mlado pokoljenje te Nagradu grada Zagreba 1994. godine dok je za doprinos novinarstvu dobio nagradu za životno djelo Otokar Keršovani 2009. godine. Bavio se i pisanjem TV scenarija i scenarija za filmove, većinom dokumentarne tematike. Njegova djela prevođena su na engleski, njemački, ruski i poljski.

Smrt  ‘dobrog duha Zagreba’ , kako su Zvonimira Milčeca često nazivali, rastužila je brojne Zagrepčane, ali i sve ostale koji su odrastali uz njegove knjige.

(Visited 65 times, 1 visits today)

Komentari