Istaknuto
11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

08.10.2017.

Zadnja tri mjeseca 2017. godine očekuje nas veliki broj raznolikih glazbenih sadržaja, od premijernog koncerta kultnog islandskog sastava Sigur Ros u Domu sportova do novih sezona popularnih programa kao što su MIMO, ZEZ, Good Vibrations, Začarana Močvara i drugi.

Izvedbene umjetnosti

Ususret premijeri: Balet “Apoksiomen” govori o ljudima koji putuju, strancima i izbjeglicama

12.10.2017. Veronika RagužFoto: hnk.hr

“Iako je naslov predstave “Apoksiomen”, nije riječ o osobi, još manje se u predstavi radi o jednom kipu. Ovdje se radi o ljudima koji putuju, o strancima, osobnostima, izbjeglicama, bićima koja bježe, plesačima…”, objašnjava Claudio Bernardo, redatelj i koreograf prve ovosezonske baletne premijere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Praizvedba “Apoksiomena” skladateljice Tamare Obrovac održat će se u petak, 13. listopada.

Kako je sam istaknuo, svojim plesnim pokretima Bernardo želi dočarati krik ranjenih te otkriti njihove uspomene. Naime, Apoksiomen na grčkom jeziku znači “onaj koji se čisti poslije napora”. Upravo to objašnjenje ukazalo je Bernardu na današnje izbjeglice iz Afrike i Azije koji putuju iz svojih zemalja preko Mediterana u bolji svijet, čisteći svoj život od ubojstava i ropstva. “Apoksiomen je bio višak na brodu koji je možda i bio ratni, ali je svakako sadržavao svakodnevne potrepštine. One se referiraju na prvi veliki rat, onaj Trojanski”, priča Bernardo. Baš poput Trojanskog rata koji je počeo zbog ljubavi, Claudio Bernardo u svome će radu donijeti i ljubavnu priču iz daleke prošlosti koja se opet javlja 2007. godine.

Kako bi ju što bolje ispričao, računat će na maštu sedamnaest plesača baletnog ansambla zagrebačkog HNK, a to su Milka Bartolović, Natalia Horsnell, Ozana Mirković, Barbara Novković Novak, Lucija Radić, Cristiana Rotolo, Rieka Suzuki, Atina Tanović, Iva Višak, Iva Vitić Gameiro, Guilherme Gameiro Alves, Gianmarco Beoni, Alen Gotal, Adam Harris, Andrea Schifano, George Stanciu i Simon Yoshida. “Prvi put sam u Zagrebu. Radim na ovome projektu već godinu i pol. Bio sam nekoliko puta ovdje kako bih upoznao ansambl i pripremio se za ovu predstavu. Ovdje sam doživio čudesnu umjetničku avanturu. Naime, moja tehnika se razlikuje od one klasične, što je bila novost za baletni ansambl, tako da sam uz probe održao i workshop kojim sam upoznao sudionike predstave s drugačijim i novim odnosom prema plesu i pokretu.”

Apoksiomen 2

Foto: hnk.hr

Claudio Bernardo plesom se počeo baviti s petnaest godina. Njegova koreografija “Usdum” 2012. godine proglašena je najboljom te sezone u Fortalezi. Veliki međunarodni uspjeh postigla je koreografija za 27 plesača pod nazivom “No Coração da Tempestade” (Srce oluje). Godine 1995. osniva umjetničku udrugu As Palavras koja na zagrebačkoj praizvedbi sudjeluje kao koproducent. Putem udruge surađuje s brojnim kulturnim institucijama u Belgiji, Francuskoj, Italiji i Brazilu. Zanimljivo, baš poput ronioca koji je otkrio kip, i Bernardo ima belgijske korijene.

Autorskom timu pridružilo se još jedno zanimljivo ime. Tamara Obrovac, poznata jazz pjevačica, skladateljica, istraživačica istarske i mediteranske te suvremene glazbe, potpisuje glazbu “Apoksiomena”. “Prvi važan korak za rad na glazbi bio je odabir dijelova teksta na starogrčkom iz Euripidovih “Trojanki” koje je na pravi način i za sadržaj predstave i za strukturiranje melodija odabrala dramaturginja Lada Kaštelan. Priznajem da su mi odabrani  tekstovi na prvo čitanje/slušanje zvučali tvrdo i oporo”, govori Obrovac i nastavlja: “Prema Bernardovoj želji i konceptu predstave sami plesači izvode dio vokalnih skladbi, a njegova želja bila je i da se glazba strukturira uz minimalni instrumentarij. Najzahtjevniji dio rada na predstavi stoga je bio uglazbiti pet vokalnih tema koje će dočarati odlazak iz ratom porušene Troje, gubitak voljenih, nadu i molitvu te na kraju prepuštanje sudbini izgnanih iz rodnoga grada i sa svojih ognjišta.”

Kako bi njena glazba bila jednostavna, a s druge strane upečatljiva i emocionalna, Tamara Obrovac za osnovne instrumente odabrala je udaraljke i ljudski glas. Uz pet vokalnih tema skladala je i dvije instrumentalne: Nostalgičnu temu i Ritam nemira. Iste će izvoditi violinist Bruno Urlić i bubnjar Krunoslav Levačić. Produkciju glazbe potpisuje Zvonimir Dusper, a uz knjižicu predstave publika će dobiti i promotivni CD s autorskom glazbom predstave. Hrvatskom timu pridružit će se i Yves de Mey zadužen za elektroničku glazbu.

Apoksiomen

Foto: hnk.hr

Inače, Tamara Obrovac dosad je radila glazbu za dva plesna projekta: “Manifestaciju introverta” Maje Delak u Sloveniji, u produkciji “En Knapp”, plesne skupine Iztoka Kovača, te “Praznu sobu na suncu” Aleksandre Mišić u Istarskom narodnom kazalištu u Puli, kao i za brojne kazališne predstave. Autorica je desetak autorskih albuma, dobitnica nekoliko Porina, “Zlatne arene” na Pulskom filmskom festivalu 2006. za glazbu filma “Što je muškarac bez brkova”. Bila je nominirana za BBC-jevu Radio 3 World Music Awards 2004. godine.

Važnu ulogu u ovome baletu imat će i svjetlo čije oblikovanje potpisuje Aleksandar Čavlek. Kostimografija je rad Silvija Vujičića, a scenografiju potpisuje studio Numen. Baletni ansambl uvježbali su baletni majstori Mihaela Devald i Ilir Kerni te baletna pedagogica Sofia Ameli Gojić. “Svi su Apoksiomeni i nitko nije”, poručuje Claudio Bernardo. Stoga, ako se želite očistiti od briga i uroniti u tajne morskog prostranstva, posjetite neku od izvedbi. Nakon Zagreba, ova koreografija naći će se na pozornicama u Liègeu i Namuru.

Komentari