novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Film

Animirani film za početnike: Od crteža do piksela

surogat_www.facebook.com.jpg
Vrijeme čitanja: 4 minute
surogat_www.facebook.com.jpg
surogat_www.facebook.com.jpg

Povodom zagrebačkog Animafesta koji će se ove godine održavati od 4. do 9. lipnja, odlučili smo sjesti u nacrtani vremeplov i ponoviti zanimljivu povijest animiranog filma. Sjetimo se zajedno kreativnih prekretnica koje su doprinijele da upravo ovaj filmski žanr danas bude jedan od omiljenijih, ali i unosnijih.

Animirani filmovi stvaraju iluziju kretanja nizanjem sličica od kojih je svaka malo drugačija. Snima se kvadrat po kvadrat, odnosno crtež po crtež, a svaki crtež predstavlja pomno proračunatu fazu budućeg cjelovitog pokreta. Sad kad smo naštrebali pojednostavljenu definiciju, možemo započeti naše putovanje kroz omiljene ”crtiće”.

Sve počinje u Egiptu

Uvjetno rečeno naravno. Zbog nepostojanja tehnologije koja bi pretvorila crteže u pokretnu sliku ne možemo govoriti o animaciji kakvu danas poznajemo, ali nadgrobni spomenici rađeni su na istom principu. Ramzes II za božicu Izidu na stupovima hrama izgrađenog njoj u čast dao je naslikati pokrete na svakom stupu, što je ostavljalo dojam njenog kretanja. Otplovimo li još dublje u prošlost, naići ćemo na crteže u špiljama na kojima su prikazane životinje s više nogu. Pretpostavlja se da je tadašnji kreativac htio umjesto statične slike na taj način dočarati pokret kojem je svakodnevno svjedok.

hrvači_www.animationsource.org.jpg
hrvači_www.animationsource.org.jpg

Grci imaju sličan princip, no prvim pravim pokušajem projiciranja crteža na zidu smatra se onaj Athanasiusa Kirchera 1640. godine. s njegovom ”čarobnom svjetiljkom”, dok reinventirani zoetrop (uređaj za prikazivanje sličica) donosi  William George Horner 1833. godine. Teško je uprijeti prstom u tvorca animacije, ali neki od krivaca su Amerikanac Winsor McCay (Sinking of  the Lusitania) i Francuz Georges Méliès, majstor u inoviranju specijalnih efekata. Povjesničari su se ipak složili oko osobe koja se prva koristila stop motion (brza izmjena niza fotografija stvarala je dojam pokreta) tehnikom i rukom crtanom animacijom: ocem žanra smatra se James Stuart Blackton. Zahvaljujući korištenoj tehnici, u jednom trenutku izgledalo je kao da je skinuo šešir nacrtanom liku na papiru. Sam je brzo izgubio interes, ali je nadahnuo mnoge. Animacija ubrzo postaje industrija za sebe. Emil Cohl prvi je sa svojim Fantasmagoriem napravio film isključivo od animacija, snimivši modernu priču o djevojci, policajcu i ljubomornom ljubavniku. Crteži bijelih, pomalo nezgrapnih likova na crnoj površini bili su revolucionarni, ali kao mnogi ljudi ispred svog vremena Cohl umire u neimaštini prepoznat tek kasnih šezdesetih. Prvim cjelovečernjim animiranim filmom smatra se argentinski El Apóstol Quirina Cristianija iz 1917. 

Nakon prvog animiranog filma u boji iz 1932. ( Flowers and Trees ), ubrzano se razvija tehnika snimanja, pa više nije potrebno nekoliko mjeseci za novi uradak. Na tronu se još uvijek izmjenjuju razni crno-bijeli likovi, Felix the Cat, Clown Koko, Betty Boop. Nedugo zatim u Hollywoodu skroman uspjeh počinje ostvarivati jednostavan dečko iz Kanzasa, Walt Disney. Nakon što mu je jedan od suradnika uskratio zaradu na tada popularnoj seriji crtića, zbog autorskih prava koja nije imao, Disney se zakleo da mu se takvo što više nikada neće dogoditi. Nedugo zatim stvara crtani lik koji će uskoro postati ikona u svijetu animacije: Mickey Mousea. Steamboat Willie prva je avantura slavnog miša sinkronizirana sa zvukom.

I dok ih je Disney pokušavao izbjeći sa Snjeguljicom, praktične fore i vizualni trikovi bili su glavni izvor inspiracije kompanije Warner Bros kojoj možemo zahvaliti na čitavoj postavi Lonney Tunesa. Konkurentska animacijska kuća, Metro-Goldwyn-Mayer donosi 1940. pilot pod imenom Puss gets the boots, koji se kasnije razvio u priču o mačku Tomu i mišu Jerryu, koji su se pokazali kao prilično unosan duo. Hanna-Barbera studio 1960.-te donosi priču o čovjeku iz kamenog doba, Fredu Flintstoneu, njihovoj najpopularnijoj očinskoj figuri sve do pojave Homera Simpsona. Kompanija u konačnici postaje suvremena televizijska postaja, Cartoon Network. Pojava televizije i povećana popularnost crtanih filmova, ironično, dovodi do opadanja njihove kvalitete. Mnogi će reći da je zlatno doba animacije tu završilo.

(Re)animacija danas

Oni iz klase optimist, reći će pak da krah tradicionalne animacije, ne znači njen općeniti kraj, već se napretkom tehnologije otvaraju vrata računalne animacije kojoj je samo nebo granica. Toy Story je prvi film stvoren isključivo CGI (Computer-generated imagery) tehnikom. Iza omiljene priče o igračkama stoji div animacije danas, Pixar. O njihovoj veličini i popularnosti govori 26 osvojenih Oscara i 7 Zlatnih globusa. Računalnu animaciju dijelimo na 2D i 3D , a neki strahuju da će prva nestati baš kao i tradicionalna animacija.

Na domaćem terenu govora o animaciji gotovo da i nije bilo govora sve dok Sergij Tagatz nije iz Rusije doselio u Zagreb 1922. godine i snimio prve animirane reklame u ”Jugoslavija filmu” eksperimentirajući s novim tehnikama animacije. U studiju «Zora filma», pod vodstvom Aleksandra Marksa i Nikole Kostelca nastaje prvi crtani film u boji- Crvenkapica. Kanije je i Zagrebačka škola crtanog filma osvojila Grand Prix u Veneciji za crtani film Samac, Vatroslava Mimice, a zlatno razdoblje zaključuje Oscar za film Surogat, Dušana Vukotića, ujedno prvog dobitnika prestižne nagrade za animirani film koji nije iz Amerike.

Je li se održalo obećanje (koje je sam Disney davno dao) da kvaliteta nikada neće patiti pred kvantitetom, teško je reći. Dok zaista ne možemo zanijekati da su starije generacije odrastale na  kultnim ostvarenjima, a kazete spremljene u onoj zadnjoj ladici koja se rijetko otvara imale posebnu čar, bilo bi nepravedno tvrditi kako danas ne postoje vrhunska umjetnička djela u svijetu animacije. Činjenica je da dobra ideja nikad ne može izumrijeti, bila ona nacrtana ili pikselizirana…That’s all folks!

Be social

Komentari