Istaknuto
04.12.2021.

Vrijeme čitanja: 4 minute Ove godine provedite Advent na naš način, upoznajte nas kroz male božićne rituale, tradicije i sadržaje koji ispunjavaju naše adventske dane bojama veselja i zajedništva.

01.12.2021.

Vrijeme čitanja: 2 minute Ažurirajte se i ovog tjedna uz aktualne singlove s domaćeg glazbenog terena uz rubriku Nova glazba. Odaberite svog favorita i donesite mu vječnu slavu.

Vizart

Cottagecore i dark academia: Estetikom protiv svijeta?

09.08.2021. Iva Kolar
Vrijeme čitanja: 6 minute

Sjećate li se kada smo se prije godinu i pol dana kao globalno selo svi zatvorili s nadom u očima i zalihama kvasca u kuhinjama te po društvenim mrežama pratili kako bilo selebritiji bilo naši virtualni prijatelji peku kruh? To se pečenje kruha, izgleda, premetnulo u čitav (internetski) pokret. Još od tamo kasnog proljeća 2020. godine internetskim društvenim mrežama naveliko haraju fotografije i videa u kojima (uglavnom ženske) osobe lutaju livadama punim cvijeća u lepršavim haljinama i u pletene košare skupljaju cvijeće, u takvim istim haljinama „rade“ u vrtu, peku kruh ili sjede na pikniku. Ime za to je cottagecore, smatra se estetikom i nije jedina velika stvar interneta. Ukucate li u internet tražilicu cottagecore, velika je mogućnost da će vam se ponuditi i naziv dark academia.

Uz taj naziv vidjet ćete namrštene ljude u tvidu zemljanih boja, s knjigama u rukama i često naočalama na licima, okružene svijećama, gotskom arhitekturom ili šalicama čaja. Iz tih figura zrači određena mističnost, ali i glamur koji dolazi uz zadržavanje u visokim (anglosaksonskim) akademskim krugovima.

 O čemu je ovdje riječ?

Ali najprije, definicija

Ne možemo govoriti o estetici, bez obzira radi li se o internetskoj ili bilo kojoj drugoj, bez da se malo ne pozabavimo i njenom definicijom. Prema Hrvatskom jezičnom portalu, estetika je primarno filozofska disciplina i može se usmjeriti na dva načina: a. učenje o lijepom (kao vrijednom) u umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu i b. uopće smisao i bit umjetničkoga.

Kao i sve drugo što internet iscijedi, tako se i pojam estetika malo udaljio od svog primarnog značenja te se može koristiti i kao pridjev. Budući da je engleski jezik trenutno lingua franca i fizičkog i virtualnog svijeta, tu je tranziciju iz imenice u pridjev lakše uočiti u tom jeziku – boravite li i na jednoj od nekoliko velikih društvenih mreža (Instagram, Tik Tok, Youtube, Tumblr, Twitter…), lako je moguće da ste naišli na objave u kojima je nešto so aesthetic!.

Gledajući objave s oznakama #cottagecore, #darkacademia i #aesthetic teško da će nekome prva asocijacija biti filozofija. U vrijeme kada se za sve o čemu govori više od petero ljudi tvrdi da je najnoviji i najbitniji trend i kada se taj svaki trend konzumira brzinom munje, nema se vremena za promišljanje o talasima života i još k tome u okviru neke sveobuhvatne filozofije, zar ne? Naši su se prostori možda promijenili, tehnologija razvila do zastrašujućih razina, a poboljšano zdravlje omogućilo da se opasno približavamo dvoznamenkastim milijardama, no ispod tvrde površine naših kostura u mekim predjelima naših duša ostali smo isti kao i oni koji su svijetom hodali u prastara doba.

cottagecore

Foto: tea-with-mrs-mourning-dove.tumblr.com

Cottagecore – bijeg u seosku idilu

Iako cottagecore nije nova pojava na internetu, prošlogodišnji globalni lockdown vinuo ga je u visine, s najviše pratitelja na platformama poput Tik Toka i Instagrama. Što cottagecore podrazumijeva?

Ovaj pokret „zagovara“ usporeni ritam života i održivost – branje gljiva, voća i povrća iz šumaraka ili vlastitog vrta, kuhanje i pečenje domaćih proizvoda te lutanje cvjetnim livadama neke su od glavnih aktivnosti tog životnog stila. Zagovara se život u seoskoj idili (engleskih) sela, u kamenim kolibama obraslim biljem, s vrtovima punim povrća. U tom se prostoru možete kretati u lepršavim haljinama cvjetnog uzorka, kose dignute u raskošne punđe ili raspuštene u valovima, s košaricama u rukama punim procvalog cvijeća. Česta su pojava piknici i čajanke s domaćim proizvodima.

Pobire se, zapravo, najbolje (ili idealizirano) od poljoprivrednog načina života i od toga se stvara utopija. Cottagecore je nedostižni ideal, odnosno bijeg od realnosti, naročito u svijetu u kojem se cijeni užurbanost, pretjerana zaposlenost, prevladava tehnologija i ljudi se udaljavaju jedni od drugih, često hiperfokusirani na same sebe. Lockdown kao da je dao zeleno svijetlo velikom broju ljudi da stanu na kočnicu i ubace se u zamišljeni (da ne kažem izmišljeni) svijet života s prirodom.

Budući da je glavni način konzumiranja ovakvog sadržaja preko fotografija na Instagramu, Pinterestu i Tumblru, kratkih videa na Tik Toku, sadržaj se lako može krojiti prema idealima, sa svakim detaljem na svom mjestu te bez prave potrebe da netko uistinu u cvjetnoj haljini pljevi vrt. Realnost nije visoko na listi prioriteta, jer se estetika ionako nudi kao forma bijega.

Ponovno buđenje romantizma u kontekstu modernog života

Cottagecore je reakcija na stresore i pritiske (post)modernog života. Teškim političkim i zdravstvenim svjetskim situacijama dodatni je pritisak stvorila i činjenica da smo praktički na samrti našeg jedinog doma, planeta Zemlje. Cottagecore je odgovor i na ekološku katastrofu s kojom se nosimo, odbijajući sudjelovati u konzumeristički postavljenom društvu recikliranjem i prenamjenom starih predmeta.

No, ovaj pokret nikako nije prvi ovakav odgovor na sve veću užurbanost svijeta. Iako prisutno i ranije, prvo okupljanje većeg broja autora bilo je u 19. stoljeću kada je započeo romantizam, a umjetnici su zagovarali povratak unutrašnjem i prirodnom. Tada je to bila reakcija na industrijsku revoluciju i prosvjetiteljsko racionaliziranje prirode i ljudskog duha. Cottagecore preuzima dio te ideje, kao i izgled prostora i odjeće, ali uz samosvijest i kritički odnos prema povijesti.

Jedna od promjena je viša razina inkluzivnosti – rase koje su u 19. stoljeću bile iznimno marginalizirane te u služničkoj službi sada se stavljaju u kontekst svojih „vladara“, u njihovu odjeću i na njihove piknike. Pratitelji ove estetike to rade s puno svjesnošću i namjerom, a uz ekološki aspekt čitavoj estetici, cottagecore postaje svojevrsni prigušeni oblik aktivizma.

cottagecore

Foto: tea-with-mrs-mourning-dove.tumblr.com

Elitizam (anglosaksonskog) obrazovanja u dark academia

Dok je cottagecore estetika proljeća i ljeta kada priroda zuji i bruji od plodova i životinja, dark academia više odgovara jeseni i zimi. No dark u nazivu ne odnosi se nužno na mrak tih dvaju godišnjih doba.

Kao određena okosnica estetici ističe se knjiga američke književnice Donne Tart „Tajna povijest“. Radnja romana prati grupicu studenata na jednom američkom koledžu kao dio elitne skupine profesora starogrčkog koji prima samo mali broj studenata i poučava ih na nekonvencionalan način. Roman je psihološki triler koji preispituje akademski elitizam i mračnu pozadinu ove i raznih drugih grupa koje za sebe odluče da su bolje ili više od ostatka studenata, hrane se svojom isključivošću i često su potaknute imućnošću roditelja studenata.

Dark academia na društvenim mrežama preuzima scenografiju Oxfordskog i Cambridgeovog sveučilišta te zapadnjačku akademsku modu s početka 20. stoljeća, uronjenu i tamne zemljane tonove s mnogo slojeva poput košulja, prsluka, sakoa, kaputa i debelih cipela. Inspiraciju crpi iz filmova poput „Kill Your Darlings“ i „Dead Poets Society“, jednako za modu, kao i za ono za što se zalažu.

dark academia

Foto: victorianlonging.tumblr.com

Uzimanje „obrazovanja“ u vlastite ruke

Dark academia, kao i cottagecore svoje korijene ima na istim društvenim mrežama i u istom kontekstu slaganja fotografija zamišljenih situacija. Iako postoji već nekoliko godina, povećani interes pojavio se također u karantenskoj 2020. godini, naročito kada je ogromna količina učenika i studenata izbačena iz svog uobičajenog školskog i akademskog konteksta te zatvorena među svoja četiri zida i s ekranom kao učiteljem.

Prebacivanje iz te stresne situacije u zamišljeni svijet glamuroznih sveučilišta i koledža te internata (često se kao pozadina koriste već spomenuti Oxford, Cambridge, ali i Trinity te fiktivni Hogwarts) onima koji zamišljaju daje prividnu slobodu da izaberu kontekst u kojem žele učiti bez ograničenja prijamnih ispita, visokih školarina ili čak intelektualnih sposobnosti.

To je još jedna poveznica s cottagecore estetikom – veća inkluzivnost svih slojeva društva, kao i uključivanje različitih rasa. Ovoj se estetici posebno zamjerala njena isključivost, a zamjera joj se i romantiziranje mentalnih bolesti, ovisnosti i sveopćeg cinizma, koji se posuđuju iz ranije spomenutih filmskih i književnih priča. Naročito je zanimljivo što „Tajna povijest“ Donne Tart u konačnici govori protiv elitizma i isključivosti visokog obrazovanja, a estetika inspirirana njenom pričom lagano zapada u takvu atmosferu.

Internetske supkulture i vizualne filozofije

Već neko vrijeme kao globalno društvo iznimno puno vremena provodimo u zajedničkom virtualnom prostoru koji je naizgled jednako krojen za sve nas, a opet nas razdvaja i mijenja se za svakog ponaosob s obzirom na pojedinačne afinitete.

Kako bismo osjećali kakvu-takvu bliskost, a istovremeno i iskazali svoju individualnost, na internetu od njegovih samih začetaka formiraju se raznorazne grupice, supkulture čak. Cottagecore i dark academia samo su dvije ribice iz čitavog oceana. Njihova je posebnost što su dio grupe estetskih supkultura nastalih u eri interneta kojom vladaju primarno vizualni divovi poput Pinteresta, Instagrama i Tik Toka, a koji nude brze, probavljive i lako dostupne sadržaje.

Manja iznimka su sadržaji na YouTubeu, gdje se kreatori potrude svojim gledateljima podastrijeti cijele vlogove o tome kako uče, peku kruh, žive sporim seoskim životom (i zašto) ili kako čitaju. Brojne su i playliste glazbe prilagođene ovoj ili onoj estetici, za puni doživljaj. A brojni su i video eseji koji analiziraju što one predstavljaju.

dark academia

Foto: victorianlonging.tumblr.com

Ove estetske supkulture tako u jednu ruku postaju vizualne filozofije koje operiraju svaka u svom kutku interneta privlačeći određeni tip ljudi.  Iz njih se razvijaju čitavi životni stilovi ili samo internetske persone. Kao i većina interneta, međutim, ove estetike nedvojbeno su anglosaksonski orijentirane, bez obzira na to koliko se trudile biti inkluzivne; krajolik je uvijek engleski. Ono što je sigurno jest da ćemo još neko vrijeme u bespućima interneta moći utočište pronaći u estetici.

(Visited 158 times, 1 visits today)

Komentari