Kako izgledaju klubovi jutro nakon na fotografiji u Pločniku
Izložba fotografija zanimljive tematike raznih autora otvorena je u klubu Pločnik, 10. studenog 2016. godine, a donijela je pregled klubova jutro nakon događanja. Uz izložbu su također održane tribine Osnivanje DJ udruge, ZAMP (Dj licence i autorska prava), Počeci zagrebačke DnB scene, razna predavanja i radionice.
Pločnik je klub u blizini Zapadnog kolodvora koji je u svoj prostor uklopio sve lijepo u zajednici te pokrenuo stvaranje jednog mjesta u kojem će se odvijati kulturni događaji raznih tema uz opuštenu atmosferu i zanimljivu glazbu koja se rijetko može čuti na drugim mjestima u gradu Zagrebu. Ljudi svih generacija hitaju u Pločnik zbog kreativne mašinerije dućana ploča i koncepta multimedijalnosti koju klub realizira.
Zanimljivost vezana uz temu izložbe je ta da ona donosi unutarnji pregled napuštenih prostora i generalno progovara o korisnosti takvih prostora u kontekstu stvaranja potencijala za daljnji razvoj kulture. U nekim scenarijima napušteni prostori dijele se na one skrivene, i one javne izložene sveopćem puku. Kritički gledano, fotografije su vrlo jednostavne i nemaju određenu estetiku osim estetike živih boja koje te prazne prostore čine punijima nego što oni to uistinu jesu. Njima se progovora o socijalizaciji društva i eksperimentiranju takvih prostora koji postaju neka živa ideja. Riječ je o oživljavanju prostora u kojima bi se, uvođenjem sadržaja, ljudima osigurao aktivan život i time stvorilo novu kulturnu, prije svega klupsku scenu. Kako su se mijenjale definicije i razmišljanje o prostoru, tako se mijenjao i odnos prema njemu. Bliski prostor scene u kojem se odvijao i odvija naš život, desetljećima je bio shvaćen samo kao preduvjet za trenutnu scenu u imaginarnom beskraju kulturacija. Imamo uvid u materiju kakvu poznajemo i kakva se kreira od trenutka do trenutka, i prostora koji čini fenomen prostorno-vremenske korelacije u ovom scenariju klupske scene.
Fotografije progovaraju o diskontinuitetu u prostoru koji u potpunosti odgovara diskontinuitetu napuštenog vremena. No, tu nastaje jedna situacija u kojoj najveći problem postaje naše poimanje iskoristivosti prostora klubova u kontinuumu prostorne strukture i potrage za voljom da se ideja realizira. Potreba za klupskim prostorom za koji ti treba dopuštenje grada ili privatne osobe, vrlo se često zanemaruje, stoga klubovi postaju DIY i manje-više nezavisni. Tada se interesi za prostore preslikavaju direktno jedni u druge te se radi o različitim količinama informacija zasnovanim na precizno utvrđenim kulturnim i umjetničkim vrijednostima. Po definiciji, javni prostor je područje ili mjesto koje je otvoreno i dostupno svim građanima bez obzira na spol, rasu, nacionalnu ili socio-ekonomsku pripadnost i dob. No, vrlo često praksa se pokaže drugačijom od službenih definicija. U tim klupskim prostorima očitava se tolerantnost, raznolikost, otvorenost, multikulturalnost nezavisne kulturne scene u pripadnosti suživota građana.
Izložba je službeno zatvorena, ali fotografije se još uvijek mogu razgledati u donjem dijelu kluba Pločnik na adresi Međimurska 21.
