Koje domaće književnike će turisti moći čitati na plaži?
VBZ nastavlja svoj ciklus prijevoda domaćih književnika na strane jezike u ljetnim mjesecima. Nakon izdavanja kultnog Mediteranskog brevijara Predraga Matvejevića, Elijahove stolice Igora Štiksa, Zagrepčanke Branislava Glumca i još nekolicine romana, u ovogodišnjem ciklusu urednici su se odlučili za roman Djeca Patrasa Zorana Ferića, eseje Slavenke Drakulić They Would Never Hurt a Fly o suđenju ratnim zločincima u Haagu i zbirku kratkih priča Romana Simića Bodrožića pod naslovom A Frame For The Family Lion. Kao i većina djela Slavenke Drakulić, i ova zbirka izdana je u isto vrijeme i na hrvatskom i na engleskom, dok su za prijevode Ferića i Simića Bodrožića zaslužni Klaus Dietrich Olaf, Celia Hawkesworth, Tomislav Kuzmanović i Mima Simić.
Napraviti svojevrsni best of recentne književne produkcije i književnih klasika (kao što je isto tako u prvom ciklusu objavljeni Povratak Filipa Latinovicza, a u najavi su i djela Marinkovića i Andrića) svakako nije jednostavan odabir na našoj prilično bogatoj književnoj sceni, a zanimljivo je da se u odabiru VBZ-a mahom nalaze djela najprevođenijih hrvatskih autora. Mediteranski brevijar smatra se jedinim hrvatskim bestsellerom budući da je u Italiji prodan u više od sto tisuća primjeraka, a Slavenka Drakulić uvjerljivo je najprevođenija domaća književnica s prijevodima na više od dvadeset svjetskih jezika, a u stopu je prati i Dubravka Ugrešić, čiji eseji još uvijek nisu našli mjesto u ovoj ediciji. Dok je odabir tih pisaca marketinški potpuno opravdan, pitanje je ne bi li bilo dobro prevesti i neke manje poznate i afirmirane autore, s obzirom na to da gotovo svi gore spomenuti autori imaju već imaju više prijevoda na stranim jezicima.
Također, pitanje je koliko su strani turisti zainteresirani za upoznavanje s hrvatskom književnošću budući da se na kioscima diljem Jadrana lako mogu pronaći romane na svojim materinjim jezicima i to obično ponešto lakših nota. U zemlji u kojoj se o kulturnom turizmu razmišlja vrlo površno, pa se tako u jednoj od žučnih rasprava u zagrebačkoj gradskoj skupštini u isti koš svrstavao i religijski turizam, pohvalna je inicijativa da i knjiga postane dio turističke ponude. Može li se to ostvariti saznat ćemo prema podacima o prodaji ovih naslova.
