Istaknuto
20.10.2021.

Vrijeme čitanja: 2 minute U rubrici Nova glazba slušajte najzanimljivije aktualne singlove i glasanjem odaberite svog favorita na domaćem glazbenom terenu.

18.10.2021.

Vrijeme čitanja: 4 minute „Toma” je jedan stvarno dugi film i nitko tko ima zanimljiv život ne bi ga trebao pogledati.

Istaknuto

Listopad obojen u zeleno: Mjesec vegetarijanstva i veganstva

12.10.2021. Simona LukmanFoto: Thomas Marthinsen (Unsplash)
Vrijeme čitanja: 7 minute

U posljednjih nekoliko godina svijest o važnosti očuvanja našeg planeta i zdravlja povećava se, a u cijeloj toj priči važnu ulogu itekako ima hrana koju svakodnevno konzumiramo. Odmalena su nam govorili kako trebamo jesti meso jer ono sadrži puno proteina koji su važni za izgradnju našeg organizma. Primamljive reklame i slike sočnih hamburgera, piletine, slanine dio su medijske propagande koja traje već desetljećima i čini se kako joj nema kraja.

Jedući meso većina nije ni svjesna što se zapravo krije iza naizgled slasnog odreska, a kamoli da je upravo konzumacija takvih proizvoda uvelike zaslužna za klimatske promjene čiji učinak sve više možemo osjetiti. I dok ostavljamo sve veći ekološki otisak, o prehrambenim navikama većina ne voli razmišljati jer je uvjerena kako je jedenje mesa prirodno i nužno.

Definicija i korijeni vegetarijanstva

Vegetarijanska prehrana podrazumijeva konzumaciju svih namirnica osim mesa i ribe. Vegani, kao izdvojena skupina vegetarijanaca, ne jedu sve proizvode životinjskog podrijetla, što su osim mesa, mliječni proizvodi, jaja te med. Vegani nastoje živjeti što je više moguće u skladu s etičkim vrijednostima, stoga ne kupuju proizvode testirane na životinje, niti pak odjeću napravljenu od životinjskih dijelova.

U samome korijenu riječi ‘vegetarijanstvo’ (lat. vegetus) vidljivo je da se ono usmjerava na zdrav i svjež način života, a homo vegetus tjelesno je i mentalno zdrav pojedinac.

Vegetarijanstvo je već u 6. stoljeću pr. Krista prvi spomenuo jedan od najutjecajnijih matematičara Pitagora. On je smatrao da i životinje, poput ljudi, imaju besmrtne duše koje se mogu reinkarnirati. Bio je uvjeren da je jedenje životinja čin koji prlja našu dušu i udaljava nas od više stvarnosti. Pitagora je i svoje sljedbenike poticao da se okušaju u bezmesnoj prehrani koju je smatrao daleko zdravijom.

Za bolje sutra

Premda bi mnogi vegetarijanstvo nazvali prenemaganjem i trendom koji prakticira masa ljudi zbog želje za privlačenjem pažnje i stjecanja popularnosti, ono je daleko više od pukog dokazivanja drugima. Ljudi se na takav način prehrane i života odlučuju zbog više razloga, poput religijskih, kulturoloških ili zdravstvenih, no za većinu su to etički razlozi.

Također, u društvu se javlja sve veća potreba za djelovanjem po pitanju štetnog učinka klimatskih promjena koje su najvećim dijelom rezultat intenzivnog stočarstva. Mesna i mliječna industrija najveći su zagađivači, no velike svote novaca koje se vrte u igri sprječavaju da se poduzmu značajnije mjere povodom masovnog i nepotrebnog ubijanja životinja. Danas djeluju različite organizacije poput PETA-e i Greenpeacea koje ljudima nastoje svrnuti pažnju na sve očitiji problem proizvodnje mesa.

Za duži život, i nas i životinja

Od 1977. godine vegetarijanstvo ima i svoj mjesec kada se još više nastoji ukazati na prednosti vegetarijanstva i veganstva. Listopad je već dugi niz godina obojen zelenim nijansama jer započinje upravo obilježavanjem Svjetskog dana vegetarijanstva, a završava Svjetskim danom veganstva. U Hrvatskoj djeluje neprofitna Udruga Prijatelji životinja koja često organizira događaje s ciljem podizanja opće svijesti. Povodom Svjetskog dana vegetarijanstva na Trgu bana Jelačića organizirali su tzv. Kocku istine. Volonteri su s maskama Anonymousa na licu u rukama držali ekrane na kojima su se prikazivale snimke onoga što se događa životinjama u mesnoj i mliječnoj industriji.

kocka istine

Foto: prijatelji-zivotinja.hr

Prema znanstvenim istraživanjima situacija je vrlo alarmantna, a želimo li kao čovječanstvo izbjeći nestašicu hrane i vode, u idućih 40 godina svi će morati prijeći na vegetarijansku prehranu.

Vegetarijanstvo neće spasiti samo naš planet, već će uvelike doprinijeti našem zdravlju. Poznato je da namirnice životinjskog porijekla obiluju masnoćama i lošim kolesterolom zbog čega prehrana temeljena na takvim proizvodima uzrokuje kardiovaskularne bolesti i probleme s tjelesnom masom. Ako je pravilno planirana, bezmesna prehrana doprinosi zdravlju našeg organizma, a znanstveno je dokazano da vegetarijanci rjeđe obolijevaju od koronarne bolesti arterija, hipertenzije, karcinoma, pretilosti i dijabetesa tipa 2. Također, vegetarijanci žive duže od mesojeda.

Problem u proteinima ili našoj percepciji?

Najčešći je argument nevegetarijanaca tzv. nedostatak proteina i uvjerenje u to da smo kao ljudi predoređeni za jedenje mesa. Ipak, znanost je dosad opovrgnula sve protuargumente koji su nastojali umanjiti važnost vegetarijanske prehrane. Vjerovali ili ne, proteinima su bogate i žitarice (kvinoja, heljda, zob, kus-kus), orašasti plodovi te različito povrće i mahunarke poput graška, graha, mahuna, slanutka i leće.

Jedan od najvažnijih izvora proteina te ujedno kvalitetna zamjena za meso je soja. Nju u trgovinama možete pronaći u različitim oblicima, poput ljuspica, komadića, medaljona, tofua, tempeha i slično. Soja je zaista najbolji nadomjestak mesu zbog toga što sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne za normalno funkcioniranje našeg organizma. Soja ima brojne blagotvorne učinke na naš organizam. Obiluje fitoestrogenima, spojevima biljnog porijekla koji utječu na djelovanje estrogena.

homemade zapečeni sojin bolonjez

Foto: Simona Lukman

U žena, ako je koncentracija estrogena visoka, fitoestrogeni se mogu vezati na estrogenske receptore i tako blokirati aktivnost ovog hormona. S druge strane, kada je razina estrogena niska, fitoestrogeni preuzimaju potpunu ulogu estrogena. Sojini izoflavoni tako mogu uvelike smanjiti rizik od nastajanja raka dojke i prostate, ublažiti simptome menopauze kod žena te prevenirati osteoporozu.

Premda je česta fama da soja povećava razinu estrogena kod muškaraca i time smanjuje njihov maskulinitet, istraživanja su pokazala upravo suprotno. Ipak, pretjera li se s konzumacijom soje, to može dovesti do problema poput erektilne disfunkcije ili ginekomastije (rast mliječne žlijezde kod muškaraca). Te su pojave iznimno rijetke, odnosno događaju se ako zaista pretjerate s unosom soje, npr. dnevno popijete nešto manje od tri litre sojinoga mlijeka. Unatoč kontroverzijama, soja i njezini izoflavoni imaju mnogo prednosti koje uvelike doprinose zdravlju našega organizma.

Dokumentarci za otvaranje očiju

Vegetarijanka sam postala tek prije tri mjeseca, no prije toga dugo sam vremena smanjivala mesne obroke i postupno izbacivala namirnicu po namirnicu. Razloga je više, no ono što me najviše potaknulo da ne posustanem i podlegnem utjecaju okoline upravo je pitanje etike, odnosno moralnosti jedenja mesa.

Da se razumijemo, ne smatram kako moralnost potječe isključivo iz naših prehrambenih navika, no smatram kako je odnos prema životinjama ključan u daljnjem razvoju čovječanstvo. Ako nastavimo tretirati životinje kao bića koja su stvorena kako bi nama služila, doći će do potpunog kolapsa, a i sami smo svjedoci kako stanje nikako nije bajno.

Prije tri mjeseca još uvijek sam jela meso, dakle nisam rođena kao vegetarijanka niti me bilo tko prisiljavao na takav način prehrane. Ta je odluka bila isključivo moja i nastala je kao rezultat spleta okolnosti. Početkom travnja počela sam više istraživati o vegetarijanstvu te sam stoga pogledala i neke od dokumentaraca na Netflixu koji se bave tom temom. Jedan od takvih dokumentaraca upravo je „Cowspiracy” iz 2014. godine koji, vjerujem, nikoga ne bi mogao ostaviti ravnodušnim. Zanimljivo je kako su problemi mliječne i mesne industrije vrlo vješto sakriveni od očiju javnosti, a velike kompanije čine sve kako bi sakrile pravu istinu, isključivo radi profita.

cowspiracy

Foto: ecowatch.com

Gdje nestaje naša voda? Gdje nestaju naše žitarice?

Činjenice koje sam saznala gledajući „Cowspiracy” uvelike su me potresle i natjerale da se zapitam koliko je daleko čovječanstvo spremno ići zbog vlastitog užitka.

Za pola kilograma goveđeg mesa potrebno je čak 7,3 kilograma žitarica, dok se za proizvodnju samo jednog hamburgera potroši voda dostatna za 2 mjeseca tuširanja! Općenito, mesna i mliječna industrija troše čak trećinu dostupne vode na zemlji. Usporedimo li to s potrošnjom u kućanstvu, riječ je o 50% više. Stočarstvo je zaslužno za 91% uništenja amazonske prašume koja proizvodi 20% svjetskoga kisika. Nevjerojatna je činjenica da se čak 50% žitarica koristi upravo kako bi se nahranila ta stoka. Iz navedenih podataka jasno je da potreba za smanjenjem konzumacije mesa nije mit, već esencija želimo li očuvati naše zdravlje i planet koji se sve više urušava.

Tranzicija ne mora biti zahtjevna

Najnaprednija smo vrsta, no ponekad smo skloni živjeti u neznanju i praviti se kao da očiti problemi s kojima se suočava čovječanstvo nisu naša stvar. Promjena prehrambenih navika posljednja je stvar koju pojedinci žele čuti jer im je pomisao na odricanje od mesa nezamisliva. Važno je znati da se prelazak na vegetarijanstvo ne mora dogoditi preko noći. Važnije je da on bude postepen kako bismo se što lakše priviknuli na novi način prehrane. Istraživanja su pokazala da je za usvajanje novih navika potreban 21 dan, dakle prva su tri tjedna ključna i s njima naravno dolaze iskušenja za koja se očekuje da ćemo ih uspješno prevladati.

U procesu tranzicije itekako je važna edukacija. Edukacija o tome što zapravo podrazumijeva vegetarijanska prehrana i kako nadomjestiti meso koje smo dosad konzumirali. Također, ono što mnoge ljude koči prilikom donošenja odluke o prelasku na vegetarijanstvo ili veganstvo pitanje je cijene namirnica. Jedemo li raznovrsnu i cjelovitu hranu, vegetarijanstvo nikako ne bi smjelo opteretiti naš budžet. Na primjer, 200g sojinih ljuspica možete kupiti u bilo kojoj trgovini za oko osam kuna, a s njima možete zaista eksperimentirati. Odlična su zamjena za meso u bolonjezu, lazanjama, punjenim paprikama i slično.

vege pljeskavice i povrće iz pećnice

Foto: Simona Lukman

Najbolja je opcija ako se odlučite na vegetarijansku prehranu uzimanje suplemenata poput vitamina B12 (odnosi se ponajviše na vegane), vitamina D i željeza. Naravno da loše planirana ishrana može utjecati na pad imuniteta i općeg zdravstvenog stanja te je iz istih razloga vrlo važna neprestana edukacija.

Bez presinga

Također, nametanje vlastitih uvjerenja drugima nikako neće dovesti do toga da se više ljudi odluči na smanjenje mesa u prehrani. Na ljude se treba djelovati suptilnije, bez presinga i oštrih riječi. Svojim primjerom treba pokazati da mogu podjednako uživati i u bezmesnom jelu. Velik bi korak bio samo ako bi većina ljudi osvijestila potrebu za konzumiranjem više voća i povrća, a meso svrstala pod sporedni obrok. Nerealno je očekivati da će cijeli svijet preko noći prijeći na vegetarijanstvo, ali malim i sigurnim koracima meso se može uvelike reducirati u našoj prehrani.

Za kraj, zasladite svoj dan finim veganskim muffinima čiji recept može pronaći ovdje.

homemade veganski muffini

Foto: Simona Lukman

 

(Visited 80 times, 15 visits today)

Komentari