Nepokorena šuma Radovana Ivšića u nepokorenom gradu
Od 24. rujna do 22. studenog u prostoru za privremene izložbe Muzeja suvremene umjetnosti postavljena je izložba pod nazivom “Nepokorena šuma i Radovan Ivšić”.
Radovan Ivšić hrvatski je pjesnik, pisac, dramaturg, esejist, prevoditelj i nadrealist svjetskog glasa koji je najveću slavu stekao dramom “Kralj Gordogan” i zbirkom pjesama “Crno”. Bio je nepotkupljiv umjetnik čija su djela bila zabranjivana tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Njegova prva knjiga Narcis bila je zaplijenjena za vrijeme fašističkog režima Nezavisne Države Hrvatske. Osim kao kritičar jeftine politike, zapamćen je i kao najveći kritičar Miroslava Krleže, smatrajući neoprostivim njegovo priklanjanje režimu i nerazumijevanje prema modernoj umjetnosti. Također je preveo mnoga djela francuske književnosti na hrvatski jezik, te napisao velik broj drama, poema i pjesama.
Hommage ovom velikom nadrealistu usredotočen je na njegova djela popraćena radovima 160 umjetnika koji se bave temom šume. Izložba je koncipirana u pet tematskih krugova: “Opustošena šuma”, “Ugrožena mašta”, “Šuma beskrajnog početka”, “Mjesto izmještenosti”, “Šuma preobrazbi” i “Šuma znakova i munja”. Upravo takav koncept složile su francuska pjesnikinja i Ivšićeva životna suputnica Annie Le Brun i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić. Autorica likovnog postava je Adeline Caron. Prema idejama i inspiracijama autorica, prvi tematski krug iznosi problematiku uništavanja i zapostavljanja šuma, kao i nedovoljne ekološke osviještenosti za očuvanjem i razvojem; drugi tematski krug nam na vrlo simboličan način približava pradavne začetke šume, dok se u trećem krugu osvrćemo na pitanje šume kao dominantnog motiva kompozicije koji je snažan, misteriozan, uznemirujuć… Veza između šumskih mračnih sila i starih običaja prožima četvrti tematski krug koji prethodi onom posljednjem gdje se tema šume nastoji približiti spoju ljubavi, ljudskosti i poezije, spoju svjesnog i nesvjesnog, stalnog i promjenjivog, stvarnog i izmišljenog, istine i zablude.
Na izložbi koja je prožeta različitim tehnikama vizualne umjetnosti poput crteža, ulja, grafike, kombiniranih tehnika i videa, nalazi se mnoštvo različitih umjetnika koja su stvarali krajem 19. stoljeća, pa do onih koji stvaraju i dan danas. Neka od imena čije radove inspirirane šumom ondje možemo vidjeti su Eva Josipin, Toyen, Sandra Vitaljić, Jindrich Heisler, Matija Skurjeni, Sandra Vitaljić, Mirjana Vodopija, Boris Bućan, Ivan Kožarić, Hans Kupwlwieser, Vladimir Filakovac, Drago Havranek, Vanja Radauš, Sandra Vitaljić, Lovro Artuković, Jan Brueghel, Izidor Kršnjavi, Jean Desire Gustave, Andre Masson, Slavko Kopač, Eugene Gabritschevsky, Max Ernst, Piero Rambaudo, Tošo Dabac, Ivan Generalić, Hugo Conrad von Hotzendorf, Constant Montald, Anton Mirou, Scottie Wilson, Carl Wilhelm Kolbe, Felix Vallotton, Wifredo Lam, Joan Miro i još mnogi drugi.
Osim pojedinačnih umjetničkih dijela izložba je popraćena izlošcima etnografske, prirodoslovne i knjižne građe koja pridonosi konceptu ispreplitanja stvarne i imaginarne šume. Osim toga postavljeni su i radovi samog Radovana Ivšića, te fotografije maski za dramu kralja Gordogana Jacquesa Bioulesa.
Izložba se održava u okviru manifestacije: Rendez-vous, festival Francuske u Hrvatskoj / Rendez-vous, le festival de la France en Croatie.
