Gdje je nestao hrvatski pjesnik Sven Adam Ewin?

Svoju je posljednju pjesmu na društvenim mrežama objavio 14. svibnja 2022. i od tada mu se gubi svaki trag. Godinama je objavljivao po tri-četiri pjesme dnevno i zabrinjava to što nikad nije ovoliko izbivao. Obožavatelji iz Facebook grupe nadaju se da nije ono najgore…

Anonimni hrvatski pjesnik Sven Adam Ewin jedan od prvih domaćih pjesnika koji su počeli pisati mrežnu književnost. S napretkom internetskog medija on, za razliku od mnogih kolega, nije svoje pjesništvo preselio na Instagram, već je ostao vjeran društvenoj mreži danas rezerviranoj za one koji pripadaju nešto starijoj generaciji.

Za početak, provjerili smo je li se preselio na Instagram ili neku moderniju mrežu – nije. Njegov je nestanak, baš poput njegova identiteta, potpuna misterija. Ne možemo je razriješiti u cijelosti, ali iznosimo nekoliko teorija…

Osobna iskaznica

Sven ima svoj Facebook-profil i admin je grupe koja danas broji oko 3000 pratitelja. Na svojoj je profilnoj fotografiji tijekom godina mijenjao lik kojim se predstavlja. Tako je publika mogla svjedočiti portretima Walta Whitmana, Michelangelova Davida i Don Fanuccija (iz filma „Kum II”).

Na naslovnoj fotografiji znale su stajati korice njegove knjige, pozitivni komentari obožavatelja, stari pisaći stol, kao i rukom napisan potpis koje je mnoge komentatore potaknuo na grafološko spekuliranje.

Pseudonim Sven Adam Ewin vjerojatno aludira na prve ljude (prvi čovjek, Adam, Eva), a pod tim su se imenom u internetskom prostoru pjesme počele pojavljivati 2011. godine.

U svojoj Facebook grupi objavljivao je svakodnevno, i to nerijetko po tri-četiri pjesme u svega nekoliko sati (a tako je bilo i početkom svibnja, mjeseca u kojemu mu se gubi svaki trag).

Autor je dosad objavio pet zbirki pjesama, od kojih je najnovija „S Bogom na ti” (Sandorf, 2021). Također, u srpnju ove godine dobio je nagradu ,,Grigor Vitez” za najbolji tekst za djecu objavljen u zbirci „Povedi me za ruku, dida” (Semafora, 2021).

Nagradu nije podigao, kao što nije ni zahvalio brojnim čestitarima na Facebooku (a prije mu komunikacija s pratiteljima nije bila strana).

Sven je rijetko davao intervjue, u njima se zaklinjao da nikad nećemo saznati tko je on. Tvrdio je da na svoje promocije dolazi kao pripadnik publike, te da je ono ključno što ga razlikuje od ostalih svjetski poznatih anonimnih autora (kao što je, primjerice, Elena Ferrante), to što za svoj rad ne prima nikakvu novčanu naknadu, te da mu je upravo to osiguralo anonimnost tijekom tolikog niza godina.

Tko je Sven Adam Ewin?

Jednom je prilikom otkrio da piše pod pseudonimom jer vjeruje da nije važan autor, već da predmet proučavanja treba biti djelo samo, što je u suglasju s trenutnim akademski priznatim pristupom proučavanju književnosti. I dok bi se težište bilo koje rasprave o književnosti trebalo micati s građanskog identiteta i života autora, internetski portal dopušta malo spekuliranja i voajerskog diletantizma.

Sven je pred svoj sam odlazak s mreža (12. travnja 2022.) ironično u grupu podijelio status sa svoga zida u kojem se čitateljica pita ,,Tko je Sven Adam Ewin?”, na što on kaže ,,No, konačno da se netko zapita!!!”.

I dok su se neki u komentarima ponadali kako se zavjesa konačno diže, drugi su iznijeli svoje teorije kako je on zapravo žena, a jedna utopijska pretpostavka, glasi: Sven, to je narod!

Sven se očito s komentarima nije složio jer niti jedan nije lajkao.

Dosadašnje teorije

Neke starije rasprave povedene u medijskim i kulturnim krugovima zaključuju da je Sven netko povezan sa studijem književnosti ili klasične filologije, vjerojatno neki starmali ili netko u poznijim godinama. Kažu, mogla bi to biti i osoba s javne scene koju ne zadovoljava publicitet koji inače dobiva. Za složiti se je s pretpostavkom o poznavatelju književnosti, kasnije ćemo i objasniti zašto.

Dugi, koji svoje pretpostavke temelje na stilu pisanja, temama koje autora najviše zaokupljaju, ali i pristupu kojim komunicira sa svojim pratiteljima, tijekom godina su sumnjali na to da se radi o nekom od poznatih hrvatskih pjesnika, a u tom se kontekstu najčešće pojavljivalo ime Luke Paljetka. U javnome diskurzu fenomenom ovoga anonimnog pjesnika najviše se bavio akademik Josip Užarević, što je u nekima potaknulo sumnju na njihovu povezanost.

Prema trećoj pretpostavci, radi se o organiziranoj skupini autora. Ta je teorija proizišla iz čitateljske nevjerice u to da jedna osoba svakodnevno bude toliko umjetnički produktivna. Ipak, teško je za povjerovati da bi više ljudi pristalo toliko prilagođavati svoj stil pisanja kako pjesme međusobno ne bi odudarale.

Negativne kritike vs. obožavatelji

Svenova je poezija često ironično intonirana. On preuzima formu i stil hrvatskih i svjetskih kanonskih autora i sa svježim odmakom problematizira sadašnji trenutak. Kritike svih njegovih zbirki mahom su pozitivne: pohvaljuju se umijeće poigravanja sa stilom, postmodernistički pjesnički postupci, sposobnost da se na čitatelja prenesu emocije, kao i začudne perspektive kojom običava pristupati.

Jedna od rijetkih negativnih kritika jest ona objavljena u Jutarnjem listu 2015. godine, u kojoj Tomislav Čadež autoru savjetuje da mu je i bolje da ostane anoniman jer je ionako svejedno tko se krije iza loših pjesama koje bi bilo najbolje spaliti.

S Čadežom se nipošto ne bi složila Svenova Facebook grupa. Zanimljivo je to kako se ovaj autor uspio nametnuti širokoj internetskoj zajednici, pa tako među svojim obožavateljima okuplja različite generacije, osobe različitoga stupnja obrazovanja i različitih umjetničkih senzibiliteta. Prate ga i profesori književnosti, i poznati hrvatski pjesnici, i oni koji bi to voljeli postati.

Pod ovim posljednjim misli se na nekolicinu fanova koji su svoju tugu prouzrokovanu Svenovim nestankom odlučili pretočiti u više ili manje uspješne stihove. Oni to mahom čine imitirajući Svena. Naime, jedan od njegovih poznatijih pjesnički ciklusa jest onaj pod nazivom vs., u kojemu bi Sven prvo prepisao pjesmu nekog poznatog antologijskog ili suvremenog pjesnika, a potom bi, prilagodivši mu stil i temu, iz sadašnjeg trenutka ,,odgovarao” tom pjesniku – pjesmom.

Osim takvih pokušaja dijalogiziranja, zabrinuti pratitelji (ili, kako ih je Sven običavao nazivati – adoranti), svakodnevno na njegov Facebook-zid, ali i u komentare na stare pjesme, ispisuju citate, ali i narodne izreke i razgovorna revoltiranja tipa DI SI VIŠE!?

Teorije nestanka

Moglo bi se spekulirati o nekoliko teorija njegova nestanka. Budući da se u posljednje postavljenim pjesmama bavio egzistencijalističkim temama, neki vjeruju da se nije dogodilo ništa iznenadno, te da se on možda postepeno opraštao od svojih čitatelja. Ipak, i u svojim se ranijim pjesmama bavio temom bolesti i smrti (primjerice, sedmi je ciklus zbirke „Zmijski car” (Matica hrvatska, 2015), posvećen upravo kraju – ljudskome i autorskome).

Teorija koja se puno više sviđa optimistima jest da autor priprema novu knjigu (u objavi naslovljenoj ,,Oda vodi” (18. travnja. 2022.) prije samih stihova napisao je da su u pravu oni koji ga potiču da napiše zbirku o vodi). Neki su adoranti čak tijekom ljetnih mjeseci skovali priču o tomu da je Sven kupio zapušteno imanje koje je potrebno plijeviti, kositi i na njemu saditi (i ostavljamo da sami prosudite je li to neka komentatorova pjesnička slika).

Ipak, ona teorija za koju se svi mi koji pratimo Svenovu poeziju najdublje nadamo da nije istinita, jest ta da pjesnik više nije među živima.

U komentarima u grupi čak se povela rasprava o tomu kako bi mu jedino smrt mogla biti opravdanje jer ne bi bilo humano na tolik period u brizi ostaviti svoje emocionalno vezane pratitelje.

Među posljednjim objavljenim pjesmama nalazi se apokaliptično snoviđenje Noćas sanjam četiri jahača koje bi se, s obzirom na datum objave (18. ožujka 2022), mogla čitati u ključu, za taj trenutak tek započetog, rata. Jahačima apokalipse u pjesmi su nazvani profiteri, ubojice, bolesti i smrt, a u zadnjim stihovima lirski subjekt shvaća da se radilo o javi te da spomenuti jahači kucaju na njegova vrata, dozivajući ga.

Najiskrenije se nadamo da Svena Adama Ewina posljednji spomenuti jahač nije uspio dozvati. Ipak, čak i ako to jest slučaj, riječima Dobriše Cesarića, pozvani smo svjedočiti svim stihom zadržanim satima koje je ovaj neumorni autor ostavio u trajni internetski i ukoričeni zalog.

Baš poput obožavatelja na Facebooku, i Ziher.hr će, kao prvi medij koji se pozabavio temom Svenova izbivanja, optimistično zavapiti: Pjesniče, čekamo te!

Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.