Istaknuto
16.10.2019.

Vrijeme čitanja: 1 minuta Ove srijede Nova glazba donosi sedam glazbenih noviteta za koje možete glasati do one sljedeće i pet stranih prijedloga za slušanje.

14.10.2019.

Vrijeme čitanja: 11 minute Nismo se htjeli amaterski pozabaviti memom u rekreativne svrhe, nego analizirati memski potencijal sa stručnjakinjom za verbalnu i neverbalnu komunikaciju.

Knjige

Novi naslovi iz Frakture zbog kojih ćete biti na listi za čekanje u knjižnicama

25.08.2019. Književna redakcija
Vrijeme čitanja: 4 minute

Kako znamo da jesen samo što nije? Mnogo je znakova, a mi ćemo nabrojati samo neke od njih:

1. Vadimo zadnji sitniš iz novčanika kako bismo platili zakasninu za sve knjige iz knjižnice koje su produžile svoj boravak na moru

2. Imamo vremena čitati samo navečer, u krevetu, i redovito utonemo u san već nakon nekoliko stranica

3. Iz knjiga vadimo borove iglice koje su, u nedostatku boljega, poslužile kao označivači stanica i zamijenjujemo ih papirnatima koje smo zaboravili ponijeti na godišnji

4. Na Zagrebačkom velesajmu pojavili su se plakati za Interliber i to nas je vratilo u realnost gradskog asfalta (i podsjetilo na generalku polica s knjigama!)

E sad – kakve to veze ima s Frakturom? Paaa… recimo da ćete se zbog novih naslova sigurno dugo zadržati na njihovom štandu, a neke od knjiga s ovog popisa novih naslova sigurno će tada (ako ne i ranije) pronaći svoje mjesto i na vašim policama.

Što je to novo u Frakturi? Prođimo ih redom!

1. Stefan Hertmans – “Obraćenica”


“Obraćenica je portret izuzetno čvrste žene. Hertmans je u njoj stvorio junakinju za sva vremena.”


U osvit križarskih ratova sedamnaestogodišnja Vigdis Adelais, kći napola kultiviranog Normana naseljenog u Rouenu, jednog dana prolazi uz ješivu i zagleda se u Davida Todrosa, sina glavnog rabina iz Narbonne. Premda njezin otac kritizira potpirivanje mržnje prema Židovima, kad sazna za zabranjenu ljubav, zatvori Vigdis u samostan. Nakon uspješnog bijega mlada obraćenica uzima ime Hamutal, a premda se čini da će u planinskom mjestašcu Monieuxu naći mir za sebe i svoju djecu, David i Hamutal nisu ni svjesni kakva ih sve iskušenja i tragedije tek čekaju.

Roman “Obraćenica” flamanskog pisca Stefana Hertmansa sjajna je rekonstrukcija događaja koji se, premda stari gotovo tisuću godina, čine nevjerojatno suvremenima. Izvanredno oslikanim likovima i atmosferom, kao i dubinom povijesnog shvaćanja “Obraćenica” je nedvojbeno remek-djelo autora koji se već proslavio “Slikarom i ratom”.

2. Jorge Bucay – “Klasične priče da se bolje spoznaš”


Gost Festivala svjetske književnosti 2019. (Zagreb – 10. 9., 21 sat, HGZ)


Malo je autora koji poznaju terapeutsku moć priča i njihovu sposobnost da nas vode samospoznaji poput Jorgea Bucaya. Još od pamtivijeka u pričama se susrećemo s najdubljim mislima i osjećajima ljudskog roda, ali i s vrijednostima i spoznajama na kojima počiva društvo u kojem živimo. Tim dragocjenije su one koje nam se obraćaju iz davnine.

Od Odisejevih pustolovina, preko Ružnog pačića, Crvenkapice i Trnoružice, pa sve do Pinocchija i Male sirene, u “Klasičnim pričama” poznati argentinski psihoterapeut prepričat će nam petnaest svima znanih pripovijesti i pomoći nam da bolje razumijemo ono što i dan-danas pokreće naše djelovanje, baš kao i ono što nas koči na našem putu prema sretnijem životu.

Jezikom modernim i punim čarolije, na tragu nezaboravnog bestsellera “Ispričat ću ti priču”, Jorge Bucay podario nam je jedinstvena nova tumačenja klasičnih priča pretvarajući ovu knjigu u mjesto susreta najljepših bajki našega djetinjstva i mudrosti autora koji nas ne prestaje oduševljavati.

3. Leïla Slimani – “U vrtu čudovišta”


Gošća Festivala svjetske književnosti 2019. (Zagreb – 14. 9., 21 sat, HGZ)


Adèle je uspješna novinarka, supruga još uspješnijeg liječnika i na prvi pogled ima savršen život: dijete koje voli, muža koji je obožava i širok krug prijatelja. No njezina neutaživa želja za seksom vodi je od partnera do partnera, od avanture do avanture. Može li se junakinja izvući iz svoje ovisnosti i kako će reagirati njezin suprug kada jednoga dana neminovno sve sazna?

Adèle samo želi biti lutka, ali ne znamo u čijem će vrtu završiti. Adèle nije samo Emma Bovary, naših dana ona je i Djevojka O, ona je savršen otisak našega sekulariziranoga i otuđenoga svijeta. U vrtu čudovišta nevjerojatno je precizna i odvažna erotska priča, istraživanje ovisnosti, seksualnosti i potrebe jedne žene da se osjeća živom.

Leïla Slimani, autorica svjetskoga bestselera “Uspavanka”, i u svome prvom romanu “U vrtu čudovišta” kreće u srce tame suvremenog društva, u pitanje vjere i nevjere, u pitanje dosade u doba kada nam je sve dostupno.

4.  Richard Flanagan – “Prvo lice”


“Zagonetno i očaravajuće.”
 – The New Yorker


Kif Kehlmann, mladi pisac u besparici, usred noći primi telefonski poziv ozloglašenog prevaranta Siegfrieda Ziggyja Heidla, kojeg očekuje suđenje zbog prijevare banaka za sedamsto milijuna dolara. Heidl ima prijedlog: Kehlmann će dobiti deset tisuća dolara ako za šest tjedana, kao pisac iz sjene, napiše njegove memoare.

Zadatak je to koji će se ubrzo pokazati sve samo ne jednostavnim: Ziggy je paranoičan i neuhvatljiv, zavodljiv i proturječan, a kako se rok za predaju knjige bliži, tama koja izbija iz pukotina njegove priče počinje hipnotički privlačiti i mijenjati pisca. Uskoro, Kif je sve manje siguran piše li on to memoare u Heidlovo ime ili Heidl zapravo iznova ispisuje njega: njegov život, njegovu budućnost, ali i samu prirodu istine.

Zasnovan na priči iz autorova života, naizmjence duhovit, napet i jezovit, roman “Prvo lice” Flanaganov je tour de force, rijetko snažna knjiga o vremenu u kojemu je zbilju teško razlučiti od fikcije, a slobodu nikad lakše zamijeniti lažnom idejom napretka.

5. David Lagercrantz – “Djevojka koja je morala umrijeti”


Gost festivala svjetske književnosti 2019. (Zagreb – 9. 9., 21 sat, HGZ)


Lisbeth Salander – posebna, drugačija, nezaustavljiva djevojka s tetovažom zmaja – nestala je. Prodala je svoj stan u Stockholmu, ne javlja se na mejlove. Nikome nije rekla gdje je i nitko ne zna da je napokon odlučila postati lovac, a ne biti više lovina.

Nepoznati beskućnik koji je stalno spominjao švedskog ministra obrane i tajnu koju mora o njemu izreći pronađen je mrtav u parku u središtu Stockholma s telefonskim brojem Mikaela Blomkvista u džepu. Tko je taj čovjek o kojemu nema nikakvoga traga, koje tajne krije njegova smrt i hoće li se zbog nje zatresti vrh švedske vlade i industrije?

“Djevojka koja je morala umrijeti”, veliko finale serijala Millennium, propituje političke skandale i međunarodne igre moći u koje su uključene ruske tvornice trolova, govor mržnje, lažne vijesti te jedna davna ekspedicija na Mount Everest. U posljednjem romanu iz serijala Millennium koji potpisuje David Lagercrantz najomiljeniji istraživački novinar Mihael Blomkvist žrtvovat će se, a Lisbeth Salander u nezaboravnom će se klimaksu suočiti s nemezom koja je prati cijeli život.

(Visited 288 times, 25 visits today)

Komentari