SCHINDLEROVA LISTA: Djelo o pothvatu i strahotama koje su svijetu promijenile lice
U znaku gubitaka koji su obilježili ovaj mjesec, uz Schindlerovu listu (1993) sjećamo se i Branka Lustiga koji je zaslužan za produkciju ovog mučnog, ali velikog filma.
Priča o povijesnoj strahoti holokausta koja je zadesila svijet i promijenila mu lice i naličje, prezentirana kroz lik Oskara Schindlera, biznismena koji je spasio tisuće Židova od spomenute sudbine zaposlivši ih u svojoj tvornici, s pravom se smatra svojevrsnim klasikom i grubi je, ali potrebni podsjetnik na jednu eru grozota koja je zadesila čovječanstvo. Film je osvojio sedam Oscara, sedam nagrada BAFTA i tri Zlatna Globusa što nedvojbeno potvrđuje da se progovaranje o ovoj temi, koliko god teško bilo, zaista isplatilo i napravilo na kvalitetan način.
Spielberg smatrao se nedovoljno zrelim za snimanje filma
Kada su mu ponudili prava na film, Steven Spielberg odbio je prijedlog smatrajući kako u tom stadiju karijere nije spreman upustiti se u ovakav projekt. Film je tada ponuđen Romanu Polanskom i Martinu Scorseseu, ali obojica su te ponude odbila. Polanski, kako kaže, jer je i sam doživio holokaust kao dijete, a Scorsese iz uvjerenja kako bi ovu tematiku na pravi način mogao iznijeti samo redatelj židovskog podrijetla. Nakon snimanja Jurassic parka, Spielberg se odlučio za snimanje Schindlerove liste i u svoj tim uključio Branka Lustiga.
Priča prati istiniti događaj i lik Oskara Schindlera (Liam Neeson) koji je spasio tisuće Židova zaposlivši ih u svojoj tvornici u doba holokausta. Liam Neeson ostvario je u ovom filmu briljantnu ulogu čovjeka koji je na strani nacista, željan moći i novca, ali je ipak u sebi uspio pronaći djelić ljudskosti, shvativši da nema pravo odlučivati o nečijem životu i žrtvovati ga radi vlastitog hira. Odlično profilirani lik s gradacijom svoje unutarnje borbe koja je rezultirala najboljim mogućim ishodom spašavanja ljudskih života, svijetli je element koji vas neminovno uvlači u ovu mučnu, tešku priču.
Ralph Fiennes sjajno je utjelovio njemačkog komandanta Amona, bespoštednog i surovo okrutnog činovnika koji svoje osobne frustracije iskaljuje nad jednim čitavim narodom. Iskompleksiran do krajnjih granica, nestabilan i neuračunljiv lik koji je zasigurno jedan od onih elemenata koji nas stalno želi podsjetiti kolika grozota leži u dubini priče koja je ispričana i stvarnija od ičega, iako ispričana na filmu. Osim njih, uloge u Schindlerovoj listi ostvarili su Ben Kingsley, Embeth Davidtz, Caroline Goodall i mnogi drugi.
Djevojčica u crvenom kaputiću
Jedan od najupečatljivijih dijelova filma jesu kadrovi s malom djevojčicom obučenom u crveni kaputić koja je još i danas predmet mnogih rasprava s obzirom na simboličku funkciju u filmu. Činjenica da je cijeli film sniman u crno-bijeloj tehnici, osim elementa crvenog kaputića, odražava jasnu autorovu namjeru naglašavanja baš te stvari i te boje.
Simbol krvi koja je prolivena, nedužne djece koja nisu proživjela djetinjstvo, kolektivne krivnje i velikog grijeha, sve to ostaje stvar individualne percepcije, ali važno je da tu djevojčicu i njezin kaputić ne možete ignorirati, a to je upravo ono što je Spielberg i želio postići. Schindlerova lista obiluje sjajnim fotografijama, ne na sadržajnoj, već tehničkoj razini. Teške su to scene koje će malo koga ostaviti ravnodušnim, ali ta je direktnost i bespoštednost autora naspram gledanja takvih surovih scena još jedna kvaliteta koja nas tjera na stalno propitivanje.
Priča o jednoj krvavoj epohi i ljudima koji su nedužni stradali, čovjeku koji je odlučio pomoći onda kada je to bilo potrebno više no ikad, djevojčici u crvenom kaputiću koja nas bolno i snažno spušta na tu krvavu zemlju, Spielbergovo je remek-djelo. On je krenuvši u ovaj pothvat s pravom odlučio da je konačno vrijeme da se suočimo sami sa sobom i grozotama na koje smo spremni. Imao je moć da nas ovim filmom ubije, suočavajući nas s vlastitom pohlepom i nedostatkom humanosti, a to je i učinio. I imao je za to potpuno opravdanje.
