novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Što je pjesnik htio reći: Numerologija u životima pisaca i književnim djelima

Foto: facebook.com/Numerologija
Vrijeme čitanja: 4 minute
Foto: facebook.com/Numerologija
Foto: facebook.com/Numerologija

„(…) Tako je dvije-tri večeri rezbario mali okvir za sliku…“
„(…) U takvu stanju isprazna i miroljubiva razmišljanja ostao je sve dok sat na tornju nije otkucao tri sata ujutro. …“
„(…) Baš je bio kraj ožujka. Iz svoje sobe dođoše tri podstanara…“
„(…) Tada sve troje zajedno izađošu iz stana…“
„(…) doduše, sve se moglo shvatiti i kao šala, kao neotesana šala koju su mu iz nepoznatih razloga priredile njegove kolege iz banke – možda zato što mu je danas bio trideseti rođendan. …“

Ovih nekoliko rečenica izvučeno je iz pripovijetke Prebražaj i romana Proces, jednih od najslavnijih djela Franza Kafke. Kroz oba djela očigledno je provlačenje broja tri, u nekoliko navrata. Je li opetovano javljanje brojke tri simbolika ili puka slučajnost?

Ako samo faktografski promatramo život Franza Kafke, vidjet ćemo da je brojka tri prisutna od samog početka i da ga je pratila kroz cijeli život. Rođen u Pragu 3. srpnja 1883. godine u židovskoj obitelji, Kafka slovi kao jedan od najutjecajnijih njemačkih pisaca. Bio je najstariji od šestero djece; imao je dva brata i tri sestre. Oba brata umrla su u ranom djetinjstvu, prije nego je Franz Kafka navršio sedam godina. Tri sestre su tragično završile kao žrtve holokausta. Njegovo odrastanje obilježeno je pomalo tiranskim ocem i nezainteresiranom majkom. Često je bio neshvaćen od strane najuže obitelji koja nije imala sluha za njegovu umjetničku stranu i književnost.

Foto: facebook.com/Franz Kafka
Foto: facebook.com/Franz Kafka

Tako u njegovim djelima vidimo autobiografske elemente otuđenosti od obitelji, nepripadanja, izgubljenosti, sve okupano izmaglicom sivoga svijeta u kojem vladaju nepravda i strah. Tek u kasnije pronađenim crticama i nacrtima za druga djela skupljenima u Plavu bilježnicu i u ljubavnim pismima Mileni Jesenskoj vidimo Kafkinu netaknutu nježnost, čistu ljubav, čak i duhovnost. Malobrojnost djela objavljenih za njegova života rezultat je njegove opsjednutosti za savršenstvom. Kroz život je imao troje propalih zaruka. Mnogi smatraju da mu je Milena Jesenska jedina bila dostojan par, suputnik i suparnik. No, veza s Milenom Jesenskom nikada nije prerasla u nešto više od dopisivanja, dijelom zato što ju je prekinula Kafkina smrt. Umro je od tada neizlječive tuberkuloze u Beču, 3. lipnja 1924. godine. U njegovoj rodnoj kući danas se nalazi izložba fotografija njegovog života, na kućnom broju tri.

Što s brojem tri?

Numerološki gledan broj tri simbol je duhovnog i intelektualnog savršenstva, izraz sveukupnosti evolucije, trojedin je bog, tri su vremena: prošlo, sadašnje i buduće.

Ne možemo sa sigurnošću reći kakvu je točno ulogu imao broj tri u Kafkinom životu: ima li on simboličko značenje u njegovim djelima i kakvo, ili ga je Kafka nesvjesno stavljao u svoja djela? Može li se reći da je Kafka bio opsjednut brojkom tri ili je možda brojka tri bila opsjednuta Kafkom kada ga je kroz cijeli život pratila? Radi li se tu uopće o opsjednutosti ili o pukoj slučajnosti? Bilo kako bilo, činjenica da se broj tri pojavljuje na više mjesta u nekoliko njegovih djela i više je nego začuđujuća.

No, Kafka nije jedini pisac o kojemu se može razviti teorija brojeva. Neke od njih su već odavno utvrđene, a postojale su od najranije književnosti, sve do modernizma.

Božanstvena komedija Dantea Alighierija najvjerojatnije je najpoznatiji primjer simbolike brojeva u nekom djelu. U tom humanističkom epu također nalazimo simboliku broja tri, ali na puno složenijoj razini. Ona se očituje već od same kompozicije djela, pa do njegova najmanjeg dijela. Ep naime ima trodjelnu strukturu: Pakao, Čistilište i Raj – tri poglavlja kroz koja grešnik, sam Dante, putuje i u svakom od njih dobiva svoga vodiča. Ep je pisan u stihovima, tercinama – strofama od tri jedanaesterca. Sveukupno se sastoji od sto pjevanja, jedno je uvodno i po 33 pjevanja u tri dijela. Sto je broj koji simbolizira savršenstvo, a tri je simbol Presvetoga Trojstva. Time je ep formalno savršeno komponirano djelo. Uzimajući to u obzir, shvaćamo zašto je Boccaccio dometnuo pridjev „božanstvena“ Danteovoj „Komediji“.

Foto: facebook.com / J. D. Salinger
Foto: facebook.com / J. D. Salinger

Primjer čestog ponavljanja nekog broja ne moramo tražiti tako daleko unazad. Djelo nastalo u kasnom modernizmu, koje je bilo svojevrsni revolucionar u načinu pisanja i utemeljilo prozu u trapericama jest roman Lovac u žitu Jerome David Salingera. U tom se romanu glavni junak, 17-godišnji Holden Caulfield, susreće s brojnim nedaćama serviranima pred njegov put. Ovoga puta se ne radi o broju tri, već o broju četiri. Tragična priča započinje smrću mlađeg brata glavnoga junaka koja se dogodila prije točno četiri godine. Od smrti mlađeg brata, za kojeg je Holden bio neopisivo vezan, Holden postaje nestabilan. To jest nestabilniji no inače. Zbog svoje četiri zaključene jedinice ponovno je izbačen iz škole. To je bila četvrta škola koju je pohađao. U ovom se romanu brojka četiri odnosi na samog junaka priče, kao prekretnica njegova života i ono što je njegov život nepovratno obilježilo.

Neke stvari su oku nevidljive, pa stoga pri proučavanju nekog umjetničkog djela moramo gledati dalje od onoga što nam je prvotno predstavljeno, to je sigurno. No, možemo li sa sigurnošću utvrditi radi li se u svakom djelu o simbolizmu, mistici ili čak okultizmu ili pak ne? Čini se da će pitanje „Što je pjesnik htio reći?“ često ostati neodgovoreno.

Be social

Komentari