novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Top 10: Najbolje od snježne umjetnosti

Foto: pinterest.com/abenech/
Vrijeme čitanja: 7 minute

Dugoočekivani snijeg napokon je zabijelio većinu Hrvatske, odnosno zaogrnuo je Hrvatsku bijelim plaštom. Prvih dana je bilo ahhh sve divno, bijelo, čisto, netaknuto, djeca su bila histerična od sreće. No to nije dugo trajalo. Ljudi se kreću i snijeg je postao bljuzga. Na granici s blatom. Putevi su utabani i više nema romantike. Onda je pala ledena kiša. To vrijeme smo proveli hodajući kao po jajima. Više nije bilo mjesta lijepim riječima i sreći. Jedva smo hvatali ravnotežu držeći se zubima za zrak, padali smo, lomili ekstremitete, psovali… Onda je zasjalo Sunce i, hvala nebesima, led se otopio pa smo mogli normalno hodati po očišćenom asfaltu, no i snijeg se počeo ubrzano topiti pa je bljuzge i vode bilo svugdje. Svi smo do koljena bili prljavi, a na čizmama nam se pojavio bijeli trag od posute soli. Sada snijeg još postoji, no ne uživamo u njemu kao prvih dana. U stanju smo čekanja. Čekamo ili da se skroz otopi ili da padne novi.

Sve različitosti snijega, i fizičke i emocionalne, prikazuju umjetnici iz svih krajeva svijeta kroz povijest. Ima onih romantičnih i optimističnih kojima je snijeg potpuno bijel, a ima i onih pesimista, prikrivenih hejtera koji snijeg povezuju s bljuzgom i smeđom bojom. Donosimo vam deset reprezentativnih primjera snježne umjetnosti kroz 500 godina povijesti umjetnosti.

  1. Pieter Brueghel the Elder, „The Hunters in the Snow“ („Lovci u snijegu“)
Foto: pinterest.com/mlmorris78/
Foto: pinterest.com/mlmorris78/

Kralj svih snježnih prizora zasigurno je flamanski slikar Pieter Brueghel Stariji. Naime, prikazati snijeg težak je zadatak –  treba naslutiti dubinu, teksturu i hladnoću te dočarati ukupan osjećaj. Ova renesansna slika nije ni svečana niti idilična, odnosno nema blagdanske atmosfere, snjegovića ili filigranskih pahuljica. „The Hunters in the Snow“, sliku koja je samo jedna od šest slika iz serije, od Brueghela je naručio trgovac iz Antwerpena. Slika je trebala odražavati naporan radni mjesec. U prvom planu vidimo lovce koji se vraćaju s ulovom. Zatim slijedi iscrpljujuća scena ljudi koji naporno rade ispred kuće, dok u pozadini slike ipak imamo i radosnu scenu klizača. Prikazan je uvjerljiv i snažan kontrast. Postoji osjećaj stresa i iščekivanja zime. Lovci i psi za sobom u snijegu ostavljaju otiske što doprinosi dimenziji snijega. Ova slika jasno prikazuje da uza zimu dolazi i oštra hladnoća, a ne samo zimske radosti.

  1. Hokusai Katsushika, „Tea House at Koishikawa – The Morning After a Snowfall“ („Kuća za čaj u Koishikawavi – Jutro nakon što je pao snijeg“)
Foto: pinterest.com/scampus/
Foto: pinterest.com/scampus/

Slike iz prirode sama su srž japanske umjetnosti, a Hokusaijev krajolik je dokaz tome. Slike koje prikazuju krajolik u prijelazu godišnjih doba prepoznatljivo su japansko pravilo. Hokusai dočarava zimu prekrivajući kuću za čaj plaštom snijega, koji podsjeća na snijeg iz crtanih filmova. Japanski slikari nastoje naglasiti prirodu u svojim umjetničkim djelima kako bi prikazali svoja budistička uvjerenja. Slike ističu neizbježne promjene, ali i njihove radosti u prirodnom ciklusu godišnjih doba. Iako su naizgled nevini, likovi koji su minijaturni u odnosu na prostranstvo krajolika, imaju lascivne namjere. Tijekom tzv. Edo perioda (1603.-1868.) u kojemu je radio Hokusai, a „kuća za čaj“ je često bilo mjesto gdje bi se parovi povukli u privatnost, ili gdje su muškarci mogli nabaviti gejše. Povezanost s toplim pićem je slučajna.

  1. Edouard Manet, „Effect of Snow at Petit-Montrouge“ („Utjecaj snijega na Petit-Montrouge“)
Foto: pinterest.com/mommakaylg/
Foto: pinterest.com/mommakaylg/

Kada u gradu padne snijeg on ne ostane dugo savršen, onakav kako je inače prikazan na slikama – svjež i bijel. Francuski slikar Edouard Manet je urbanim snijegom prikazao realnost. Između velikih bijelih vrhova i dijagonala tamno smeđe boje možemo razabrati Petit-Montrouge, parišku četvrt, koja je zasjenjena prljavim snijegom i sumornim bež nebom. Zgrade naizgled uravnotežuju nesigurno prostranstvo smeđe boje. Manet nikada nije bio jedan od onih koji će prikazati dražesnu stranu, tako je i u ovom slučaju snijega. Ova slika pobija povezanost snijega sa čistoćom i mirom. Umjesto toga, fokusira se na problematične učinke ekstremnih vremenskih uvjeta.

  1. Joseph Mallord William Turner, „Snowstorm, Steam boat off a Harbour’s Mout“ („Snježna oluja, Parni brod kod Harbour’s Mouta“)
Foto: pinterest.com/piotrusrz/
Foto: pinterest.com/piotrusrz/

Vjeruje se da je Turner bio vezan četiri sata za jarbol broda, tijekom stvarne oluje kako bi stvorio ovu sliku. Iako je ta priča gotovo sigurno neistinita, to je zanimljiv doprinos mitu ovog velikog slikara. Iako zamršeni, oblici u Turnerovim slučajan potezima mogu se razaznati. Vidimo parobrod s veslima kako se probija kroz turbulentnu voda, a snijeg i more, iako spojeni kao elementi, sudaraju se. Turner je neosporan prvak u prikazu prirodnog svijeta na granicama kontrole. U ovoj slici, mi smo privučeni k brodu, kao nesigurnom i poniznom u središtu ovog velikog elementarnog vrtloga. Možemo ga shvatiti kao simbol uzaludnog napora čovječanstva da pobijedi prirodu.

  1. Franz Marc, „Haystacks in the Snow“ („Sijeno u snijegu“)
Foto: pinterest.com/titamallory/
Foto: pinterest.com/titamallory/

Franz Marc bio je jedan od ključnih članova njemačkog ekspresionističkog pokreta. On je obično slikao životinje, stoga je ovo slika svojevrsna anomalija. Njegov opus karakterizira korištenje svijetlih, primarnih boja i gotovo kubističko pojednostavljivanje oblika što podsjeća na Kandinskog i Matissea. U njegovim radovima izražena je jednostavnost i duboke emocije, čak i u tom naizgled jednostavnom sastavu narančastog, crvenog i zelenog sijena. Marc je dao emocionalni smisao bojama koje koristi. Dok je crvena općenito povezana s nasiljem, ove snježne gomile izgledaju nevino – poput zdjele krušaka posute šećernom glazurom. Slika je skromna, no ipak, ovi snježni vrhovi pokazuju da se godišnje doba mijenja i prikazuje našu nevoljkost za promjenom. Sijeno se radi dok sunce sja, no zapravo, vrijeme nam prečesto izmiče i u tren oka naš sjenik se nađe pod snijegom.

  1. John Nash, „Melting Snow at Wormingford“ („Topljenje snijega u Wormingfordu“)
Foto: pinterest.com/karebaria/
Foto: pinterest.com/karebaria/

John Nash je manje poznati brat umjetnika Paula Nasha. Dok je njegov stariji brat tražio nove, uzbudljive izazove, John je bio zadovoljan sa svojim istočnoeuropskim engleskim krajolicima, koje je usavršio. Slika prikazuje polja s trakastim ostacima snijega. To je klasičan engleski krajolik, i k tome je više zelen nego bijel. No, ostaci snijega daju slici element nade. Nagoviješta dolazak proljeća, a priroda će se još jednom obnoviti. Ujedno, to nas podsjeća da su sve stvari prolazne, ali i da se neke stvari nikada ne mijenjaju.

  1. Lee Miler, „Paris in the snow“ („Pariz u snijegu“)
Foto: pinterest.com/jkrzeminski/
Foto: pinterest.com/jkrzeminski/

Elizabeth Lee Miller često se spominje kao muza nadrealističkog fotografa Mana Raya, s kojim je bila u ljubavnoj vezi. Njihov odnos je važan zato što su zajedno otkrili tehniku solarizacije, a Ray je tada izradio svoje najznačajnije slike. No, Miller je važna i kao fotografkinja, a ne samo muza, te kao tvorac istaknutih snimki Francuske, kao što su ove fotografija. U crno-bijeloj tehnici snijeg je izgubio svoj sjaj i živost, otupio je, no upravo tako i izgleda snijeg kada padne u gradu. Snijeg je rijetko bijel u moderno doba – ljudi tapkaju, vuku se kotači automobila i narušavaju njegovu čistoću. Između bijelog prostranstva i usamljene silueta čovjeka izražen je kontrast koji zlokobno podsjeća umjetnosti iz doba romantizma. Tada sjenoviti lik u daljini nikada nije donosio dobro. Kipovi na zgradi gledaju prema sredini kao da odražavaju tu tjeskobu. Ili su možda i oni, kao i sjenoviti čovjek, usmjereni na Eiffelov toranj. Veliki simbol Pariza, opstruiran snježnom maglom, daje nam nadu i podsjeća nas da gledamo naprijed.

  1. Jeff Koons, „Snowman“ („Snjegović“)
Foto: pinterest.com/flaviafiorillo/
Foto: pinterest.com/flaviafiorillo/

Ako malo dublje razmislite, ne postoji bolji primjer od snjegovića, koji dokazuje da je lako od jednostavnih oblika napraviti red i nešto smisleno. Ovdje su masivne grude iskorištene za označavanje ljudskih osobina. Koonsov prikaz kiča izgleda poput lutke na napuhavanje. Njegov snjegović nosi veliku plavu kuglu od sjajnog metala, inače umjetnikovu autorskom pečatu. Koons je snijeg napravio amorfnim, bez grešake, ali to se kosi sa pravim, istinitim poimanjem snijega. Ovo je zimska slika iz udžbenika o zimi, no na neki nedokučivi način snjegović je prilično zastrašujući.

  1. Annette Lemieux, „Potential Snowman“ („Potencijalni snjegović“)
Foto: pinterest.com/ktnmunchkin/
Foto: pinterest.com/ktnmunchkin/

Annette Lemieux je dio globalnog vala umjetnika koji je nastao 1980. Uz uobičajen pristup kontradiktornosti, ona predstavlja dekonstruiranog snjegovića. Njezin rad se bavi pitanjima vezanim za prirodu vremena i istinu idejan, uz dozu humora. Klinički bijeli potencijalni snjegović sastoji se od tri velike grude, mrkve kao nosa i šake ugljena – a boja je iz svega iscijeđena. Sve je izrađeno od gipsa. Moglo bi se reći da izgleda nedovršeno – to može biti snjegović, ali još nije. Morat ćete obojiti nos narančastom, ugljena u crno i organizirati sve dijelove kako bi se stvorio poznati oblik. Rad je nastao kao odgovor na događaje 11. rujna. Poanta je da se i iz naizgled besmislenih dijelova, ruševina može stvoriti nešto organizirano i smislovito, da se može uspostaviti red i vratiti veselje.

  1. Yayoi Kusama, „Snowball in Sunset“ („Snježna gruda u zalasku Sunca“)
Foto: pinterest.com/toukitirou3/
Foto: pinterest.com/toukitirou3/

Ova gruda snijega više izgleda kao vatrena kugla, no Yayoi Kusama, japanska točkicama konceptualna umjetnica poznata po točkama, nikada nije igrala po pravilima. „Snowball in Sunset“ jedan je od njezinih ranih radova iz serije crteža proizvedenih u Japanu od 1953. do 1957. Tada je tek počinjala istraživati legendarnu točkastu estetiku, koja je vidljiva iz opsesivnog ponavljanja nezgrapnih polja točaka u intenzivnim bojama. Ova slika, onoga što čini se kao gruda snijega s užarenom crvenom i plavom aurom, prkosi prirodi. Snijeg izgleda kao da gori. No, naposljetku to uopće ne izgleda kao gruda snijega. Umjesto toga, vidimo Zemlju, sa svim kristaliziranim zelenilom i površinom prekrivenom hladnim bijelim prahom, ili ipak možda vidimo sunce, tko bi znao…

Be social

Komentari