Istaknuto
21.05.2017.

Grupa sušačkih gimnazijalaca i njihovih profesora nakon popodnevne smjene već niz godina ostaje u školi i na izbornoj nastavi priprema kazališne predstave. U vremenu kada je teško biti profesor, oni svojim učenicima usađuju ljubav prema kazalištu i time odgajaju, ako ne buduće glumce, onda zasigurno obrazovane i aktivne gledatelje.

18.05.2017.

Tjedan suvremenog plesa je tijekom protekle 34 godine postojanja prezentirao preko 800 renomiranih svjetskih umjetnika te producirao 80-ak premijernih izvedbi domaćih autora, proizvevši tako nekoliko generacija hrvatskih koreografa i plesača.

Izvedbene umjetnosti

“Bajka o Žar ptici” (Žar ptica): Iskra mašte krije se u svima nama

01.05.2016. Rajna RaczFoto: zar-ptica.hr

U subotu, 12. ožujka, održana je premijerna izvedba predstave simboličnog naziva “Bajka o Žar ptici” u istoimenom gradskom kazalištu Žar ptica. Riječ je o bajci nastaloj na elementima jedne od najstarijih indoeuropskih predaja, a Žar ptica poznata je u različitim kulturama pod različitim nazivima kao Feniks, Firebird, l’Oiseau de feu (vatrena ptica), Fenice, a zovu je još i Rajskom pticom jer visoko leti, prekrasno pjeva i simbolizira let duše.

Tekst, dramaturgiju i režiju predstave potpisuje redateljica Ivica Boban. Predstavu je osmislila kao hommage samom kazalištu, ali zapravo i umjetnosti kao takvoj, ukazujući na važnost i izdržljivost umjetničkog djelovanja u ljudskom društvu. Iako je namijenjena djeci starijoj od osam godina, to je u suštini predstava namijenjena svima, predstava koja podsjeća da snagu, hrabrost, dobrotu, energiju i kreativnost treba tražiti u sebi, u Žar ptici koja živi u svima nama. Feniks je simbol ponovnog rađanja, Žar ptica je neuništiva, baš kao i umjetnost na kazališnim daskama koja se iznova rađa svakom izvedbom i gasi kada se svjetla ugase. Ova predstava simbolično govori da će kazalište zauvijek opstati te da se otpor prema nepovoljnim okolnostima i bremenitim vremenima može izražavati čak i bezazlenim dječjim predstavama.

Predstava “Bajka o Žar ptici” započinje gašenjem svjetla, konvencijom koja naznačuje početak iluzije. Redateljica potom stvara predstavu u predstavi rušeći četvrti zid između publike i glumaca. Glumci međusobno razgovaraju i pitaju publiku da li zna zašto se kazalište Žar ptica tako zove. Zatim vrlo zaigrano počinju opisivati simbole prišite na zlatna krila te mitske bajkovite ptice. Pitaju se, kao da tek stvaraju predstavu na pozornici, kako se uopće bajkovita ptica može odigrati? Svaki glumac nudi različita rješenja, a potom se Ivana Boban, koja će kasnije i utjeloviti Žar pticu, sjeti da bi je mogli utjeloviti plesom. Glumci reagiraju oduševljeno na njenu ideju te zaključuju da snaga Žar ptice počiva upravo u njima i da je upravo zato oni, glumci, mogu stvoriti na pozornici.

Foto: zar-ptica.hr

Foto: zar-ptica.hr

Dakle, redateljica Ivica Boban prvi dio predstave postavlja kao proces stvaranja same predstave, proces rađanja ideje u kojem se nazire značaj umjetničkog rada na predstavi. Naizmjence se dopunjujući, glumci recitiraju odu toj slavnoj bajkovitoj Žar ptici koja živi u našoj mašti, ali i u samom kazalištu uopće. Prvi metateatarski dio zaključuje se upravo odgovorom na pitanje zašto se njihovo kazalište naziva Žar pticom. Kazalište se svakom predstavom obnavlja, baš poput Feniksa. Kada glumci zaista odluče da će odigrati svoju predstavu, započinju je baš kao što je uobičajeno za svaku bajku: „Jednom davno…

Drugi dio predstave slijedi radnju same bajke. Žar ptica je davno napustila kraljevstvo ostavljajući za sobom zlatne jabuke. Sve dok ih bude na stablu, kraljevstvo će biti sigurno i sretno. Kraljevstvom vlada dobroćudni kralj s tri sina koji su, kao u svakoj bajci, karakterizirani crno-bijelo. Najstariji za sebe govori da je najpametniji, srednji misli da je lukav, a najmlađi je tako dobar da ga svi percipiraju kao glupavog. Budući da lopovi kradu jabuke, svaku večer jedan sin mora čuvati stablo. Prva se dvojica napiju i najedu pa zaspu, a kad najmlađi čuva stablo dolazi Žar ptica. Najmlađi sin pomisli da su to kradljivci te slučajno ispuca strijelu i uplaši Žar pticu. Otac tada traži sinove da odu u potragu za Žar pticom.

Prvo odlazi najstariji brat, on susreće vuka koji moli da ga nahrani pa će mu onda pomoći. Najstariji sin to odbija, a kad ga lopovi napadnu, on uzalud zove vuka u pomoć. Lopovi mu tada ponude zlato da im se pridruži  i sruši kraljevstvo vlastitoga oca, a on lakomisleno pristaje. Ista scena se ponavlja kada srednji sin kreće na put, i to na istom mjestu. Scene s lopovima prikazane su uz ples i pjesmu. Kada najmlađi sin ode na put, dolazi do preokreta jer on pomaže vuku, a kada ga napadnu lopovi vuk mu priskače u pomoć. Najmlađi sin ne odustaje od potrage za Žar pticom. Njegov put preko sedam mora i sedam gora prikazan je doslovno, što je zanimljivo redateljsko rješenje. Na pozornicu se projiciraju krajolici kojima prolazi najmlađi sin. Na svom putovanju on ne susreće likove iz bajke, već lica onih najugroženijih iz našega svijeta.

Foto: zar-ptica.hr

Foto: zar-ptica.hr

Redateljica koristi to putovanje da progovori o gorućim pitanjima našeg društva kao što su problemi izbjeglica i siromašnih. Najmlađi sin susreće izgladnjele umorne izbjeglice te im pomaže, razgovara s beskućnikom koji skuplja boce i daruje mu svoje zadnje ostatke hrane. U trenutku kad umoran počinje posustajati i gubiti nadu, najmlađem se sinu ukaže Žar ptica koja ga ohrabruje govoreći mu da feniks počiva u njemu samome. Žar ptica pokazuje mu svijet otuđenih gradova, užurbanih ljudi koji bezglavo jure. Time redateljica jasno kritizira naše društvo u kojemu su ljudski odnosi površni i konvencionalni, a ljudi često proračunati i prizemni. Tako naivni mladić susreće ljude koji mu se smiju kada ih pita gdje će pronaći Žar pticu, ljude koji ne vjeruju u maštu, ljude koji su bezlični, automatizirani, zarobljeni. Ta su stereotipna lica napravljena poput maski, što je vrlo karakteristično za poetiku Ivice Boban.  Žar ptica ih naziva izbezumljenim ljudima iz gradova budućnosti.

Žar ptica moli najmlađeg sina da ju oslobodi jer ju je zarobio Vitez tame koji je i stvorio ovakav svijet iz budućnosti. Tu se redateljica ponovo igra simbolikom baveći se u dječjoj predstavi aktualnim pitanjima i temeljima suvremenog kapitalističkog društva. Vitez tame je zarobio Žar pticu u kraljevstvo ograđeno žicom koja se projicira na pozornicu. Ona podsjeća na naftne bušotine, a ograda je jednaka onoj podignutoj na europskim granicama kako bi se spriječio ulazak izbjeglicama. Na taj način povezuje se bešćutnost današnjeg svijeta s Vitezom tame čije je glavno sredstvo ucjenjivanja upravo nafta. Cijela ta scena prikazana je ponovo plesom i pjesmom kako bi se problematika približila mlađoj publici. Pjesma opisuje Viteza tame kao crpioca nafte, besmrtnog izazivača svih ratova, a njegova je najbolja strategija upravo eksploatacija, dok se naše društvo opisuje riječima kao što su korupcija, bankrot, inflacija, recesija, špijuni, zlato i nafta.

Foto: zar-ptica.hr

Foto: zar-ptica.hr

Zarobljavanjem Žar ptice u takvom kraljevstvu zapravo se zagušila istinska moć mašte. Moćnici su odrasli, a jedini koji nas mogu spasiti su djeca. U današnjem društvu gdje svi robuju novcu, jedino bezazlenost djece može osloboditi Žar pticu, kao što to čini najmlađi sin. On oslobađa maštu, ali govori i o ljubavi kao najvažnijoj vrijednosti. Žar ptica je ljubav u nama, to smo mi sami. Predstava se zaokružuje tako da se ponovo vraćamo u stvarnost kazališta gdje glumci poručuju publici da potraže Žar pticu u sebi te mole da svatko naslika Žar pticu. Tada se na pozornici prikazuju crteži Žar ptice koju su nacrtala djeca, a predstava završava porukom da su djeca i mladi naša budućnost.

Ovu predstavu utjelovila je snažna glumačka postava: Matija Šakoronja, Mateo Videk, Ivana Boban, Ante Krstulović, Ana Marija Vrdoljak, Gorana Marin, Romano Nikolić,  Berislav Tomičić, Vini Jurčić i Ivan Čuić. Posebno bih htjela skrenuti pažnju na Vini Jurčić, inače studenticu glume zagrebačke ADU, koja je utjelovila i razbojnika i princezu u koju se najmlađi sin zaljubljuje. Ona je sjajno odigrala dvije karakterno kontrastne uloge, pokazujući svoju spremnost za različiti spektar uloga. Cijelu predstavu nosi  Mateo Videk koji igra najmlađeg sina Ivana, a Žar pticu kao metaforični ideal plesom je utjelovila Ivana Boban.

Foto: zar-ptica.hr

Foto: zar-ptica.hr

Vizualno su se najviše istaknuli kostimi i to kostim Žar ptice koji oduševlja svojim raskošnim bojama i pompoznošću, potom kostimi razbojnika koji podsjećaju na vojničke uniforme te svileni kostimi izgubljenih princeza koji naglašavaju njihovu ženstvenost. Bajkovite kostime kreirala je Sandra Dekanić. Vizualnom dojmu doprinosi i jednostavna scenografija koja se sastoji od centralnog stabla sa zlatnim jabukama, no bajkoviti dojam predstava dobiva zbog platna na kojem se projiciraju različiti krajevi kroz koje putuje glavni protagonist priče. Suprotstavljanjem slika na pozornici i onih na platnu redateljica je uspjela predstavu uravnotežiti između snenog i stvarnog. Za scenografiju je zaslužna Zdravka Ivandija koja potpisuje materijalne rekvizite, a autor video projekcija je Tomislav Krajcer.

Posebnu pažnju djece ukrale su koreografije glumaca koje potpisuje Blaženka Kovač Carić te pamtljivi songovi koji zaigranim i jednostavnim stihovima djeci približavaju goruća pitanja naše sadašnjosti poput problematike novca, ratova koji se vode zbog nafte ili izbjegličke krize . Pjesme je skladao Damir Šimunović. Sve u svemu, “Bajka o Žar ptici” predstava je koja je jednako zanimljiva odraslima i djeci. Ona je podsjetnik da se u svima nama krije Žar ptica, iskra mašte koja će nam pomoći da prebrodimo sve današnje probleme.

Što misliš o ovoj predstavi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(8 votes, average: 3.125 out of 5)

Komentari