Istaknuto
13.01.2017.

2016. godina proslavila se brojnim novim serijama i novim sezonama već etabliranih serija, no neke su se ipak uspjele provući ispod radara medija i gledatelja.

12.01.2017.

U službi koncerta s Kensington Limom u Vinylu opsežno smo preokrenuli teme i temice s veselim Augustama. Gordana i Ivana otkrile su nam što trenutno slušaju, što ih sekira, kako napreduje snimanje novog albuma i što nam sve Auguste pripremaju za budućnost.

Film

Budimpešta – Najpopularnija europska filmska destinacija: Što hrvatski filmaši mogu naučiti od svojih mađarskih kolega?

02.05.2016. Tomislav Goleš BabićFoto: Tomislav Goleš Babić/Ziher.hr

Svjetska je filmska industrija odavno Hrvatsku prepoznala kao gostoljubivu zemlju,otvorenu za snimanje velikih filmskih projekata. Još je 60-ih godina prošlog stoljeća Jadran film uživao status jednog od najboljih europskih filmskih studija. U tom je periodu u njemu snimljeno oko 145 stranih koprodukcija i 124 domaća filma. Tako je 1983. ugledni Hollywood Reporter istaknuo kako je Zagreb drugi po broju koprodukcijskih snimanja, odmah nakon Velike Britanije.

Uspješna priča Jadran filma kao meke holivudskih i inih producenata zaustavljena je grubo i iznenada-Domovinskim ratom i privatizacijskom pljačkom. Dok je Jadran film bivao pustošen i raščetvoren,a Hrvatska disala na škrge,nekad inferiorne konkurentske zemlje iz okolice, poput Češke, Mađarske,Bugarske, Slovačke i Rumunjske odlučno su grabile svaku priliku za preuzimanje trona,na kojem sada zasluženo sijede naši susjedi Mađari.

Češka i Mađarska

Nakon pada Berlinskog zida, cijela je Istočna Europa širom otvorila vrata Hollywoodu. Uslijedila je borba za dominaciju na tržištu. Najviše filmova je snimano u Češkoj i Mađarskoj, dosta njih u Bugarskoj,a tu su uvijek prisutne bile i Rumunjska i Slovačka. Česi i Mađari postali su novi miljenici stranih filmaša koji u Budimpešti i Pragu na dispoziciji imaju vrsne stručnjake i odlične studije i filmske laboratorije koji su dosegli razinu koju Jadran film nije imao ni u danima svoje najveće slave.

Neko je vrijeme vladala tijesna bitka između Budimpešte i Praga za status druge najpopularnije europske filmske lokacije. Činilo se da će češka prijestolnica preuzeti laskavu titulu, no 2015. Budimpešta je,uz London,postala najpopularnijom filmskom destinacijom u Europi.

Foto: Tomislav Goleš Babić

Foto: Tomislav Goleš Babić

Hollywood preuzima Budimpeštu

Zbog svojeg statusa jedne od najljepših, ali i najjeftinijih europskih metropola na koju turisti sa Zapada, nakon desetljeća provedenih iza Željezne zavjese, ponovo počinju hodočastiti, Hollywood je Budimpeštu prepoznao kao lokaciju koja sama po sebi može služiti kao mjesto radnje, ali i kao lokaciju čije ulice i zgrade mogu poslužiti kao kulisa za one pariške, rimske, moskovske, londonske ili berlinske. Lista filmova i serija snimljenih u Budimpešti je poduža, a neki od recentnijih su: SpyA Good Day To Die Hard, Mission Impossible:Ghost Protocol, Hercules, World War Z etc…

Gotovo 80 posto godišnjih prihoda mađarske kinematografije činila je zarada od stranih produkcija,većinom američkih,ostalih 20 došlo je od strane države i ministarstva kulture. Ne treba ni govoriti koliko su veliki holivudski filmski i TV spektakli pridonijeli mađarskom turizmu

Kakvo je stanje s Hrvatskom?

Iako je Igra Prijestolja Hrvatskoj učinila neviđen PR, kako već dvije godine živim vani, svakodnevno susrećem ljude iz svih dijelova svijeta. Mnogi iz daljih krajeva poput Azije i Južne Amerike, ne znaju mnogo o Lijepoj Našoj, no svakako znaju da se u njoj nalazi Kraljev Grudobran. Upravo je situacija s HBO-vim megapopularnim serijalom još jedan slikovit primjer naše inertnosti. Reklamu Dubrovnika kao Kraljevog Grudobrana tek smo skromno iskoristili.  Za razliku od Čeha i Mađara koji ulažu goleme napore u razvoj jasnih strategija za privlačenje stranih produkcija,mi se uglavnom oslanjamo na blagodati od kojih Lijepa Naša i inače nezasluženo živi: prekrasnoj obali,otocima,pejzažima, klimi, drevnim gradovima i reljefu.

Susretljivost lokalnih zajednica prema filmskim ekipama često je bila na niskom nivou, a budućnost velikih filmskih i TV spektakala u velikoj je opasnosti budući da u izglasanom proračunu za 2016. godinu nedostaje više od polovice iznosa za isplatu ugovorenih poticaja za već odrađena snimanja. Upravo su ti poticaji (eligible costs) jedan od glavnih kriterija po kojem strani producenti biraju gdje će smjestiti snimanje svojeg filma. Ta potpora ustvari znači da država vraća 20 posto od iznosa koji je produkcijska kuća potrošila na honorare filmskih radnika,transport,opremu,troškove zakupa lokacija,smještaja-praktički im vraća dio već uplaćenog PDV-a.

Smanjivanjem poticaja i ukidanjem već rezerviranih sredstava ne samo da bi Hrvatska izgubila stotine milijuna koju bi strane produkcije potrošile,već bi i domaće producentske kuće koje surađuju sa strancima snosile goleme gubitke.

Foto: www.facebook.com/gotdubrovnik

Foto: www.facebook.com/gotdubrovnik

Zagreb i Budimpešta

Nevjerojatna je nezainteresiranost koju Zagreb pokazuje prema Budimpešti glede mogućnosti suradnje dvaju filmskih industrija. Dok se oni prema nama vladaju po logici : Pa,ipak ipak nas cijela jedna povijest veže,mi na njih i dalje gledamo kao na „jadne Mađare“ kao da su još uvijek u sovjetskim raljama.

Naša je obala svega nekoliko sati udaljena od mađarske metropole,mogućnosti su nam doslovce pred nosom samo trebamo ispružiti ruku,no valjda nam je ipak lakše vrtjeti palcima u iščekivanju ljudi sa torbama punih eura kojima tobože mora biti čast što smo im uopće dozvolili kročiti na naše more.

Komentari