Istaknuto
13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

02.04.2018.

Možda bi "Govori glasnije!" mogao biti "mega angažirani hrvatski politički teatar", ali Bobo Jelčić svjestan je stvarne moći kazališta pa zato sve pretvara u dobru satiru i radije se bavi svakodnevicom maloga čovjeka i njegovim malim-velikim problemima.

Vizart

Iskustvo prošlosti na izložbi Hermana Bolléa

25.04.2015. Pavle BončaFoto: Ziher.hr/ Pavle Bonča

“Ja sam već  22 godine ovdje; radio sam neumorno, načinio sam dosta liepa i po zemlju korisna, pa sam kod pravo mislećih sugradjana našao priznanje i zahvalu, a valjda ću ju i kasnijih generacija naći.” izjavio je Herman Bollé u Zagrebu, 1901.

Foto: Ziher.hr/ Pavle Bonča

Foto: Ziher.hr/ Pavle Bonča

Kako pretočiti iskustvo neponovljivog povijesnog fragmenta u sustav vizualnog jezika, a da se pritom ne zanemare i ne izostave sva ključna žarišta jedne teme koja kroz svoju pluralnu narav neprestano traži nove i neistražene obrasce razumijevanja onoga što je udaljeno, strano, pa čak i zaboravljeno? Vrlo dobar odgovor na takvo pitanje može ponuditi izložba “Herman Bollé: Graditelj hrvatske metropole” u prostorijama Muzeja za umjetnost i obrt koja kroz svoju kompozicijsku strukturu iznimno uspješno rješava problematiku tematizacije figure umjetnika unutar šireg društvenog i vremenskog konteksta.

Suhoparni biografizam, nesustavno napabirčeni eksponati ili nedosljedna argumentacija iskazanog, samo su neke od frekventnih opasnosti s kojima se susreće svaka ispričana priča čije značenjsko polje nastoji obuhvatiti vrijeme, prostor i ključne aktere jednog društveno važnog trenutka koji je neprimjećen i hladan u mramornoj škrinji kolektivnog kulturnog kapitala, iščekivao bolje stoljeće. Međutim, spomenuta izložba vješto izbjegava sve navedene prepreke i uspješno reinkarnira lik i djelo Hermana  Bolléa, koristeći se pritom višeglasnim potencijalom umjetničke, političke i privatne paradigme čija je matrica značenja osposobljena za rekonstrukciju zaboravljenog historijskog iskustva.

Foto: Ziher.hr/ Pavle Bonča

Foto: Ziher.hr/ Pavle Bonča

Iz golemog korpusa Bolléovih crteža, izabrani su ponajbolje sačuvani primjerci koji nepatvoreno mogu posvjedočiti o iznimnom daru i virtuznosti umjetnika čiji je rad ostavio neizbrisiv graditeljski pečat na arhitektonsku morfologiju grada Zagreba. Ono što oduševljava jest lakoća kojom nas ti vizualni znakovi vraćaju kroz vrijeme i prostor, a da pritom ne gube ni trunku svoje monumentalne snage. Pažnju privlači i pritajena opreka Bolléova stvaralačkog opusa koji nije kako se često navodi isključivo sakralne i eklektične naravi. Naime, izložba predstavlja i drugo, manje poznato lice Bolléova profesionalnog rada koje nosi obilježja svjetovne gradnje te dizajna interijera u kojima je moguće naslutiti odjeke secesije, inovativnog i antikomformističkog stilskog pravca u povijesti umjetnosti. Ovakva, bifokalna perspektiva, neizmjerno je važna za obuhvaćanje cjelokupnog impulsa kojeg nam pojedina priča može ponuditi jer je to jedini način da se njezin sadržaj ispravno i sustavno konceptualizira.

Foto: Ziher.hr/ Pavle Bonča

Foto: Ziher.hr/ Pavle Bonča

Nadalje, izloženi materijal ne samo da razotkriva i propituje poziciju Hermana Bolléa kao arhitekta ili restauratora, već nalaže posjetiocu da upozna i druge dimenzije umjetnikove ličnosti, njegov profesorski i ravnateljski rad te važnost koju je imao za inicijalno osnivanje Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt. Također, nisu izostavljeni ni podsjetnici na olujni vrtlog polemika koje je izazvalo Bolléovo anti-barokno raspoloženje. Uništavanje i uklanjanje spomenika “nepoćudnih” stilskih osobina čije odlike nisu adekvatno ispunjavale estetsku dogmu historicističke gradnje, još je jedna od ponuđenih vizura kroz koju promatrač može procijeniti Bolléovu svjetonazorsku opredijeljenost, usko povezanu i s njegovim političkim angažmanom. Političke i biografske konotacije koje pred nama otvara izložba, nipošto ne zasjenjuju umjetnikovo stvaralaštvo, štoviše, one nam nude stanovite tragove koje će vješti tumač vrlo brzo okrenuti u svoju korist, gradeći na njima novu, polifoničnu viziju prošlosti. Konačna interpretacija rada i života Hermana Bolléa nipošto nije i ne smije biti jednoznačna što vrlo dobro oprimjeruje i izložba u MUO, koja nudi, ali ne nameće određeni tip tumačenja jer konačni sud uvijek počiva u recepijentskoj, personalnoj poziciji svakoga od nas.

(Visited 193 times, 1 visits today)
Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(4 votes, average: 2.750 out of 5)

Komentari