Istaknuto
19.10.2017.

Večeras se u Francuskom paviljonu otvara izložba međunarodno priznate multimedijalne umjetnice OKO, povodom čega smo ukratko popričali s autoricom.

11.10.2017.

Boris Svrtan, ravnatelj kazališta Gavella, otkrio nam je planove za izgradnju nove kazališne dvorane u koju će se smjestiti novopokrenuta Scena 121, a prokomentirali smo i ovogodišnje Gavelline večeri, novu Gavellinu sezonu te sve veći broj mladih glumaca i redatelja koji surađuju s Gavellom.

Vizart

Iznenadite se: Život i portreti Philippea Halsmana

09.10.2015. Petra Plivelić
Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Rijetko za kojeg portretista možete reći da je jedinstven i razigran, jer svi oni zapravo čine istu stvar – prikazuju druge ljude koji na slici ili fotografiji žele izgledati lijepo i reprezentativno. No, jedan latvijski fotograf uspio je unijeti sebe i svoju veselu osobnost u portrete poznatih osoba te tako postati najznačajnijim fotografom portretistom svog vremena. Nisu zanimljiva samo njegova djela, već i sam njegov život.

Philippe Halsman rođen je 1906. godine u Rigi, glavnom gradu današnje Latvije. Studirao je električno inženjerstvo u Dresdenu, a u umjetnost fotografiranja zaljubio se kada je pronašao očev fotoaparat i staklene ploče za razvijanje u kupaonici. Cijeli proces nastajanja fotografije smatrao je čudom. Od tog dana, on i fotoaparat su nerazdvojni.

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman [autoportret]

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman [autoportret]

U periodu između dva svjetska rata, Latvija je ubrzo zaglibila u antisemitizmu. Halsman i njegova obitelj bili su Židovi, stoga im je život u takvim uvjetima bio nemoguć. U dobi od 22 godine život mladog fotografa pretvorio se u skandal. Lažno je optužen za očevo ubojstvo i osuđen na deset godina zatvora u samici. Kobnu nezgodu Halsmanova oca na putu u austrijski Tirol, novoovlaštene službene osobe u zemlji režirale su kao ubojstvo koje bi u potpunosti uništilo Halsmanov život da nije bilo njegove sestre Lioube. Ona se zalagala za njegovu slobodu tražeći podršku od uglednih europskih intelektualaca kao što su Freud, Einstein, Thomas Mann, Henri Hertz i drugi. Halsman je napokon pomilovan 1930. kada se iz Austrije uputio k majci i sestri u Pariz.

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman [Albert Einstein]

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Halsman je u Parizu otvorio portret studio u Montparnasseu gdje je fotografirao velikane poput  Le Corbusiera, Marca Chagalla i Andréa Gidea, a fotografirao je i za tada iznimno popularan Vogue. Ubrzo je postao respektabilan portretist i jedan od najboljih fotografa u Francuskoj. Postao je poznat po oštrim fotografijama, koje su u to vrijeme bile vrlo neobične jer se tada koristio meki fokus. Prepoznatljiv je i po krupnim kadrovima, koji se do tada nisu koristili za portrete. Zbog rasta nacističke ideologije u Francuskoj, 1940. odlazi u Ameriku, gdje uz Einsteinovu pomoć dobiva i vizu.

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Tijekom sljedećih 30 godina Halsman se etablirao kao jedan od najplodnijih fotografa tog doba. Za njegov prvi uspjeh u Americi zaslužna je kozmetička tvrtka Elizabeth Arden koja je iskoristila njegov portret modela Constance Ford ispred američke zastave u reklamnoj kampanji za crveni ruž za usne koji je nosio naziv “Victory Red”. Kasnije je radio na mnogim reportažnim zadacima za cijenjene publikacije kao što su Life i Time Magazine. Njegove fotografije su zbog svoje neobičnosti zahtijevale pozornost promatrača, no ljudima se to očito svidjelo.

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Ipak, najprepoznatljiviji je po svojoj revolucionarnoj metodi fotografiranja portreta u kojoj subjekti skaču visoko u zrak ili tek lebde iznad tla. Ovu razigranu metodu nazvao je jumpology”, a ona je stvarala humorističan, nadrealan i zagonetan efekt. “Kada zatražiš osobu da skoči, njena cijela pažnja usmjerena je na čin skakanja i tada maske padaju i pojavljuje se pravo lice osobe”, komentirao je sam Halsman. Među fotografiranima u skoku našli su se Marilyn Monroe, vojvoda i vojvotkinja od Windsora (poznatiji kao princ Edward VIII. i Wallis Simpson), Dean Martin, Aldous Huxley i drugi.

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman [Halsman i Marilyn Monroe]

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman [Halsman i Marilyn Monroe]

Svi portreti su zadivljujući, ali pogledate li pažljivije uočit ćete da doista otkrivaju nešto više o subjektu. Primjerice, da ne znate da je na fotografiji Marilyn Monroe, možete uočiti da se dobro zabavlja skačući, da je veselog karaktera, da nije stidljiva pred kamerom i da se ne boji izazova. Promotrite li portret vojvode i vojvotkinje od Windsora koji lagano lebde u zraku, zamijetit ćete da je više zagonetan nego humorističan, baš kao što i priliči ljudima njihova staleža, odmjereni su, no opet na licu im se vidi da se zabavljaju jer je to što rade neobično i mnogo drugačije od njihove svakodnevice (zamislite princa Williama i Catherine, vojvotkinju od Cambridgea, da tako skaču – izgledali bi ridikulozno i neprimjereno).

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman [vojvoda i vojvotkinja od Windsora]

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman [vojvoda i vojvotkinja od Windsora]

Dugogodišnja umjetnička suradnja između Salvadora Dalija i Halsmana započinje susretom 1941. godine. Jedan od zanimljivijih zajedničkih projekata je fotografija snažne nadrealne estetike koja prikazuje tri mačke, kantu vode, stolac i Dalija koji lete u zraku. Nakon 28 pokušaja, rezultat je savršeno uhvaćen kadar koji prikazuje mise-en-scene nadrealističkog umjetnika Dalija kako slika u zraku.

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

U svojoj karijeri Halsman je sklopio prijateljstva s mnogim slavnim osobama koje su se našle ispred njegova objektiva. Neki od njih su: Alfred Hitchcock, Dean Martin, Jerry Lewis, Judy Garland, Audrey Hepburn, Winston Churchill, Dorothy Dandridge, Brigitte Bardot, Pablo Picasso, Richard Nixon, Kennedyjevi i mnogi drugi.

Halsman je cijelu svoju umjetničku karijeru posvetio hvatanju ljudskog oblika. Njegova znatiželja, strast prema fotografiji i vrhunsko baratanje fotoaparatom ostavili su izvanredna djela. Bio je fasciniran ljudskim licem i to se vidi iz svakog njegovog djela, baš kao što se vidi i njegova ustrajnost, smisao za humor te otvorenost prema novom i neobičnom. Halsman je preminuo 1979. u New Yorku.

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Više od 300 Halsmanovih djela u izložbi pod nazivomEtonnez-moi”, odnosno “Iznenadi me!” od 20. listopada do 24. siječnja sljedeće godine krasit će zidove nacionalne galerije Jeu de Paume na Place de la Concorde u Parizu. Većina izloženih fotografija bit će jumpology portreti i tehnički pokusi višekratne izloženosti, pa ako se nađete u Parizu tih dana, ne zaboravite otići na ovu izložbu. A svi vi koji nećete tako skoro do Pariza, svakako pogledajte biografski film „Jump! iz 2007. godine u kojemu je Ben Silverstone utjelovio Halsmana, a Patrick Swayze glumi odvjetnika Richarda Pressburgera koji pokušava Halsmana izvući iz zatvora.

 


Komentari