Istaknuto
21.06.2018.

"Katalonac" je naizgled neobavezna predstava koja će znalački nenametljivo, zakrivena smijehom, u gledatelju zatitrati neke mnogo dublje žice, vrlo aktualne u našem društvu.

20.06.2018.

Kolektiv emge prošle se godine na 14. Velesajmu kulture bavio pitanjem revitalizacije i prenamjene prostora zagrebačkih kinodvorana, u sklopu čega je nastala izložba "Kino 041 – pogled na prošlost i sadašnjost zagrebačkih kinodvorana". Izložba je ponovno postavljena na ovogodišnjem Design Districtu, što je bio povod za razgovor s Tenom Bakšaj, jednom od članica kolektiva.

Vizart

Otvorenje izložbe Ljubo Babić-Miroslav Krleža, Dijalozi

06.07.2017. Jelena KovačevFoto: Facebook/ 6. Festival Miroslav Krleža

U okviru 6. festivala Miroslava Krleže danas se otvara izložba Ljubo Babić – Miroslav Krleža, Dijalozi u Studiju Moderne galerije Josip Račić.

Prijateljstvo i suradnja dvaju protagonista hrvatske kulture – književnika Miroslava Krleže (1893.–1981.) i slikara Ljube Babića (1890.–1974.) predstavlja izuzetno značajno poglavlje naše moderne likovne, kazališne i književne povijesti. Kao iznimno nadareni i mnogim područjima zainteresirani, a pritom europski orijentirani te brigom za vlastitu sredinu motivirani, tvorili su dugo vremena snažan stvaralački duet, komplementarno se dopunjujući gotovo od samog početka kreativnog djelovanja.

Nešto malo stariji i ranije društveno etabliran, slikar Ljubo Babić pripomogao je već pri objavljivanju prve Krležine knjige, Pan (1917.), a svojim je opremama potom podržao brojne prijateljeve knjige i časopise – Pjesme 1 i 2, Hrvatska rapsodija, Hrvatski bog Mars, Vučjak i Vražji otok, odnosno Plamen, Književna republika, Danas i Pečat. Još je važnije Babićevo kongenijalno scenografsko sudjelovanje u nizu Gavellinih postava Krležinih drama: Golgota, Vučjak, Michelangelo Buonarroti, Adam i Eva, Gospoda Glembajevi i Leda.

Krleža je Babiću posvetio dramu Michelangelo Buonarroti te u nekoliko navrata empatijski pratio i afirmativno pisao o slikarevu radu, dok je Ljubo Babić autor najizražajnijih književnikovih portreta te brojnih slika potaknutih upravo Krležinim motivima: Crna zastava, Crveni stjegovi, Franjo Ljuština na odru, dok bismo za simboličke mitske i biblijske figure ekspresionističke stilizacije mogli kazati kako pripadaju zajedničkoj im ikonografiji.

S druge strane, nema nimalo sumnje da je Babićevo iskustvo i utjecaj zamjetljiv u nizu Krležinih književnih tekstova (posebno onih na likovne teme: Povratak Filipa Latinovicza i Leda, a također u njegovim likovnokritičkim i povijesnoumjetničkim interpretacijama. Premda je najveći intenzitet suradnje vezan za dvadesete i tridesete godine prošloga stoljeća, postupno sve očiglednija različitost političkih pogleda (Krležino ljevičarstvo, Babićeva građansko nacionalna orijentacija) nije priječila da do kraja života održe iznimno uspješnu, dragocjeno suputničku i suradničku relaciju.

(iz teksta Tonka Maroevića)

U okviru izložbe bit će također predstavljen reprint prvog izdanja Krležinog Pana (1917). Izložba je otvorena do 20. srpnja. 

(Visited 81 times, 1 visits today)

Komentari