Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Vizart

Međunarodni dan muzeja 2017. obilježit će neizrecivo u muzejima

11.09.2016. Katarina ŠapinaFoto: Gov.za

Još od 1877. godine, kada se počeo obilježavati Međunarodni dan muzeja, muzeje se nastoji afirmirati kao javne ustanove te javnosti prezentirati dostignuća iz prethodnog perioda. Svake godine Međunarodni dan muzeja obilježava se 18. svibnja aktivnostima u sklopu određene teme koju predlaže ICOM (Međunarodni savjet za muzeje).

U namjeri promoviranja suvremenih muzeoloških praksi i senzibiliziranja šire javnosti, ICOM je u 2017. godini stavio u središte temu naslovljenu Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima (Museums and contested histories: Saying the unspeakable in museums).

Muzeji svojim predmetima komuniciraju na jednostavan, pozitivan i/ili zabavan način, ali često tome prethodi složen proces obrade tih predmeta na osnovu koje stječu kulturnu vrijednost. Prvi dio tog procesa je skupljanje činjenica koje muzejsku baštinu opisuju s pozicije njegovih materijalnih obilježja, ali i onih koje su stvarane vremenom u okolišu u kojem je nastao njen identitet. Pri prezentaciji odabrane baštine, određeni korpus informacija nudi se korisnicima prilagođen njihovim potrebama i prigodi. Problem je što i dalje postoji niz tema o kojima se manje govori na globalnoj ili nacionalnoj razini, u urbanoj ili ruralnoj sredini, društvenoj kulturi ili subkulturi. Prema tome, informacije se potisnu ili zaborave zbog tabua, različitih oblika vjerovanja ili zabrane neke informacije. U tom slučaju se oštećuje “zbiljni identitet” samog predmeta, a posljedično tome bogatstvo i raznolikost baštine te opća kultura zajednice.

S obzirom na važnost identiteta koji kasnije u odnosu s drugima stvara društvenu dimenziju, ključno je da se što više zajednica uključi u sudjelovanje obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 2017. godine, ali i idućih godina.

Komentari