Istaknuto
22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

21.03.2017.

1. travnja u Glazbeni lonac dolazi Lika Kolorado, i to u akustičnom izdanju. Ili barem tako tvrdi ekipa iz Lonca.

Vizart

“Pokrenuto oko” u MUO-u: Možete li pratiti ovu izložbu?

14.01.2016. Anja Tomljenović
[Franco Grignani, Valovito strukturiranje, 1965. Ulje na platnu] Foto: CD katalog MUO-a

Još uvijek smo u prvoj polovici siječnja, a u Zagrebu se ne staje s odličnim izložbama. Nakon prošlogodišnje izložbe „Remek-djela iz zbirke Farnesina“ u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, uspješna suradnja s talijanskom umjetničkom scenom nastavlja se izložbom „Pokrenuto oko – talijanska kinetička umjetnost od ’50-ih do ’70-ih“ u Muzeju za umjetnost i obrt. Moderni umjetnički pokreti prve polovice 20. stoljeća, konkstruktivizam i futurizam u Italiji, iznjedrili su radove dvadesetak najznačajnijih autora kinetičke umjetnosti koji se ovom izložbom predstavljaju publici. Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt Miroslav Gašparović i kustosica izložbe Micol Di Veroli istaknuli su kako se postav izgradio oko nekoliko izrazito bitnih ideja i referenci za hrvatsku i svjetsku umjetnost prošlog stoljeća. Provjerili smo što se točno može očekivati od ove velike izložbe čije je službeno otvorenje za javnost večeras u 19h.

Najefektniji aduti kinetičke umjetnosti su maštovite kombinacije geometrije i optike koje se poigravaju s percepcijom i zahtijevaju da vaše oko bude neprestano pokrenuto. Intenzitet optičkih varki pojačan je u prostorijama Muzeja prigušenim osvjetljenjem i nestalnom bukom, stvarajući dojam malog muzeja iluzija. Enzo Mari, Getulio Alviani, Giovanni Anceschi, Bruno Munari i Antonio Barrese samo su neka od ključnih osobnosti tog umjetničkog pokreta i razdoblja čija su djela zastupljena na izložbi, a ravnatelj MUO-a je istaknuo djelo Barresea kao jedan od utjecaja na tadašnju umjetničku scenu u Hrvatskoj. Pedesete godine obilježene su djelovanjem grupe Exat 51 koja je, u vrijeme socijalističkog realizma, hrabro zagovarala apstraktnu umjetnost i priključivanje suvremenim europskim umjetničkim strujanjima, što je, u konačnici, i otvorilo prostor za povezivanje i suradnju s umjetnicima u susjednim državama.

ezgif.com-gif-maker (4)

GIF: Ziher hr/ Anja Tomljenović

Upravo zahvaljujući novoj suradnji s europskim umjetnicima, izrazito je zanimljivo kako su neki od ovih umjetnika već izlagali u Muzeju za umjetnost i obrt. Ova izložba prisjeća se možda najslavnijeg razdoblja recentne hrvatske povijesti umjetnosti, ističe ravnatelj MUO-a, a radi se o pokretu Nove tendencije koji je šezdesetih godina u svom radu utjelovio umjetnički pluralitet i stekao međunarodni ugled s imenima poput Ivana Picelja ili Julija Knifera. Upravo je u prostorijama MUO-a održana posljednja izložba Novih tendencija i „Pokrenuto oko“ podsjeća na utjecajnost i relevantnost naše umjetničke scene. Kustosica izložbe Micol Di Veroli naglasila je kako se na ovaj način daje prirodni hommage gradu u kojemu je započeo novi ciklus eksperimentiranja, daleko od komercijalizacije, svodeći na manju mjeru ulogu umjetnika i uzdižući gledatelja do uloge protagonista samog djela.

Osim izuzetne kvalitete radova, značajno je i kako su oni prikupljeni iz privatnih i javnih umjetničkih zbirki te tako čine jedinstveni pregled talijanske umjetnosti jednog razdoblja. U postav je uključena i talijanska moda predstavljena u djelu modnog kreatora Fausta Sarlija, čije eksperimentiranje geometrijskim oblicima i originalan stil u visokoj modi vrlo lijepo odgovara oblicima i jeziku likovne umjetnosti tadašnje Italije. Tijekom 50 godina karijere kreacije Fausta Sarlija predstavljene su u najpoznatijim muzejima i stoga se smatraju izvornim umjetničkim djelima, a njegov Atelijer i danas odijeva članove kraljevskih obitelji i zvijezde poput Monice Bellucci, Liz Taylor i Sophie Loren. Sve u svemu, ovo je izložba koja, osim što publiku upoznaje s djelima talijanske umjetnosti, otvara brojne reference na vrijeme cijenjene hrvatske umjetnosti i predstavnike koje ne bismo smjeli olako zaboravljati.


Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(5 votes, average: 3.800 out of 5)

Komentari