Istaknuto
22.04.2018.

Iza imena Tyger Lamb stoji zagrebačka četvorka čiji je prvijenac "Born Into This" na putu. Album još nije vani, no mnoga vrata već su im otvorena. Upoznajte se s njima dok su još polu-anonimni i nepoznati, prije koncerta 3. svibnja u Vintage Industrial Baru.

13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

Vizart

Predavanje – Tomislav Premerl: Kako zaštititi arhitektonsku baštinu hrvatske moderne?

06.04.2013. Sunčana Bošnjak Brkić
Foto: screenshot, wikipedia

Foto: screenshot, wikipedia

Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske organizirao je jučer, 05. travnja 2013. godine u 18h predavanje na temu Zaštita arhitektonske baštine hrvatske moderne. Predavanje je održao Tomislav Premerl.

Foto: screenshot, DAZ

Foto: screenshot, DAZ

Tko je Tomislav Premerl?

Rođeni Zagrepčanin, Premerl je diplomirao arhitekturu 1969. godine, a 1985. godine i doktorirao u Zagrebu. Jedan je od najutjecajnijoj teoretičara i povjesničara arhitekture u Hrvatskoj. Njegovo djelo “Hrvatska arhitektura između dva rata”  je već nakon prvog izdanja 1989. godine zauzelo kultno mjesto kao jedno od jedno od temeljnih djela za razumijevanje hrvatske moderne. Upravo s tim djelom obranio je svoj doktorat. Radio je kao konzervator, predavao na Građevinskom školskom centru, Teološkom studiju, Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, doktorskom studiju Akademije likovnih umjetnosti itd. U Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” bio je urednik za likovnu struku. Projektirao je i izvodio rekonstrukcije i adaptacije, studije za rekonstrukcije i sanacije objekata, radio na obnovi pročelja povijesnih zgrada, a bavi se prikupljanjem i sistematizacijom arhitektonske dokumentacije objekata i urbanističkih cjelina.

Sudjelovao je i na brojnim stručnim konzervatorskim skupovima, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Bio je član više stručnih odbora, komisija, ocjenjivačkih sudova, crkvenih odbora, a od 1999. godine do danas član je nadbiskupskog Povjerenstva za kulturna dobra. Od 1962. godine počinje se baviti publicistikom tematski povezanom s teorijem arhitekture, likovnih umjetnosti, arhitektonske i likovne kritike, teorije i prakse zaštite spomeničke baštine i povijesti arhitekture. Član je uredništva znanstvenog časopisa “Prostor”, a bio je član uredništva časopisa “Arhitektura” i “Čovjek i prostor”.  Posebno se bavi razvojem i analizom moderne arhitekture kod nas, te poviješću i teorijom sakralne umjetnosti. Ostvario je više kritičkih izložbi arhitekture i tri samostalne izložbe vlastitih crteža. Primio je nagradu HAZU-a J. J. Strosmayer  i UHA-e Neven Šegvić. Drži predavanja, recenzira znanstvene tekstove i stručne knjige, povremeno sudjeluje u TV emisijama i na radiju.

Foto: screenshot, wikipedia

Foto: screenshot, wikipedia

Moderna u hrvatskoj arhitekturi

Hrvatska arhitektura razdoblja moderne nije kasnila za europskim strujama. Nakon što se Viktor Kovačić pobunio protiv historicizma, koji je kočio razvoj, ideja da arhitektura mora biti individualna i suvremena, praktična i udobna je zavladala. Jednostavno oblikovanje, lišenost ukrasa i funkcionalna organizacija osnovne su značajke moderne.  Uslijedila su značajna djela koja su danas dio hrvatske arhitektonske baštine, a niz hrvatskih arhitekata je dokazao svoj talent i vještinu. Od monumentalne Kovačićeve palače Burze (1924.), preko vile Frangeš Mihanović u Rokovom perivoju pa do tridesetih godina čiji su protagonisti arhitekti Drago Ibler i Stjepan Planić. Mnoga Planićeva djela poznata su vam, uvrštena su u antologiju moderne arhitekture i utjelovljuju modernu sliku Zagreba – vila u Kozarčevoj ulici stupnjevito prilagođena tlu (1931.), drveni Đački dom (1934.), kameno-drveni Tomislavov dom Y-tlocrta na Sljemenu (1935.), Okrugla vila s radijalnim pregradama na Prekrižju (1935.), zgrada Napretkove zadruge (1936.). Ibler je bio utemeljitelj opće umjetničke skupine Zemlja, te je u manifestu o načelima djelovanja grupe 1929. godine objavio: “Treba živjeti životom svoga doba i treba stvarati u duhu svoga doba. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanjima kolektiva, a umjetnik ne može stajati izvan kolektiva, jer su umjetnost i život jedno.” I Meštrovićev Hrvatski dom likovnih umjetnika, popularno zvan džamija, iz 1938. godine, pripada razdoblju moderne.

Foto: screenshot, wikipedia

Foto: screenshot, wikipedia

Budućnost arhitektonske baštine

Šećući ulicama Zagreba sigurno ste opazili djela hrvatske moderne, koja stoje devastirana. S nekada impozantnih zgrada, koje su stvarane usporedno sa svjetskim arhitektonskim trendovima, a bile dio vrhunske svjetske arhitekture, otpada žbuka, rolete i ostala stolarija se raspada, ako su i obnavljane, obnavljane su krivo, sa pogrešnim materijalima, bojama i krivom pregradnjom. Vrhunac su klima uređaji, a do nedavno i televizijske antene, bez ikakvog reda i smisla postavljeni na pročelja. Kako ćemo svijetu pokazati da imamo vrhunska djela moderne arhitekture kada nam ona zapuštena i devastirana propadaju pred očima? Premerl kaže: “Nužnost zaštite naše moderne arhitekture više je nego očita i zadnji je čas da se na to upozori i da se u tom smislu djeluje.”

Nema odmora dok traje obnova?
Ovi objekti prelaze nacionalne okvire, i iako su povijest jednog naroda, bitan su dio europske kulturne i umjetničke baštine. Oni su vjerni čuvari duha svoga vremena, te kao takvi moraju biti zaštićeni. Zaštita arhitektonske baštine dakle bitan je element i cjelokupne čovjekove okoline, i etički čin. Zakon za zaštitu arhitektonske baštine postoji, no ne provodi se. Jedino što stručnjaci mogu jest predložiti političarima što i kako sačuvati odnosno obnoviti. Premerl predlaže program u nekoliko točaka koje bi trebalo ispuniti kako bi se spomenici sačuvali.
1. Pojam baštine kao spomenika kulture mora biti sastavni dio opće edukacije, posebnog obrazovanja arhitekata, znanstvenog proučavanja moderne arhitekture u sklopu baštine i kulturnih vrijednosti te obrazovanje široke javnosti putem medija.
2. Postupno i uporno graditi svijest pojedinca i društva, osobito onih koji sudjeluju u vlasti.
3. Ostvariti kratak i jasan zakon o zaštiti spomeničkih vrijednosti te konzervirati njegovu učinkovitu provedbu i definirati sankcije kao jedino pravo, realno i moguće rješenje.
4. Organizacija službe zaštite spomeničke baštine koja bi djelovala slijedeći visokostručne i znanstvene kriterije, bez utjecaja monetarnih interesa vlasti, pojedinca itd. Te organizacije nadgledanja tijekom provedebe graditeljskih zahvata uz mogućnost istodobnog pokretanja pravnog postupka i sankcija.
Da bi se ovi spomenici vremena doista sačuvali, potrebno je izgraditi građansku svijest. No to je dug proces. Možemo se sada zapitati zašto se toliko uzrujavamo oko nedavnog rušenja dijela Berlinskog zida, a slijepi smo na stanje vlastite baštine.

(Visited 337 times, 1 visits today)

Komentari