Istaknuto
21.09.2018.

Uoči početka nove kazališne sezone u Satiričkom kazalištu Kerempuh, razgovarali smo s redateljem Bobom Jelčićem o jednoj od najboljih prošlosezonskih predstava, njegovom autorskom projektu "Govori glasnije!".

16.09.2018.

Novi ravnatelj zagrebačke Opere prvi je stranac na tom mjestu od samostalnosti Hrvatske. Otkrio nam je na što će staviti naglasak u svom četverogodišnjem mandatu, ali i za koji nogometni klub navija te što mu je skriveni talent.

Glazba

Recenzija – “Future Present Past” (The Strokes): Osamnaest im je godina i još nisu odrasli

04.06.2016. Kristijan HorvatFoto: facebook.com/thestrokes

Osamnaest godina je prošlo od osnutka The Strokesa, benda koji je postigao veliki komercijalni uspjeh svojim garage rock revival stilom, na čije sam pjesme vrištao u danima adolescencije. Strokesi su 3. lipnja objavili „Future Present Past“ EP, tri godine nakon petog studijskog albuma „Comedown Machine“, te svima dali nadu da će uskoro možda izaći i novi album.

Vrištao bih ja još uvijek na njihove pjesme, ali ne sviđa mi se to što rade sa sobom. Bezbroj puta je viđeno da kada neki bend u svojim ranim fazama postigne velik komercijalni uspjeh, kasnije počne raditi gluposti. Ta prošlost ih proganja i silno žele pobjeći od nje, a fanovi žele upravo suprotno, da se vrate tom starom zvuku. Izraz ‘malo bi – malo ne bi’ to najlakše opisuje u pristojnom obliku. Malo pauza, pa se pojave na nekom festivalu, pa solo karijere…  Sve se to razvlačilo godinama, a sada smo dočekali ovaj EP da čujemo kako bi The Strokes mogli zvučati u budućnosti ako se prime posla i uozbilje.

Drag Queen  prožeta je klaustrofobijom i melankonijom te isfrustriranošću kapitalizmom i trenutnim stanjem društva, gdje se novac stavlja ispred esencijalnih životnih stvari i potreba, vode i zraka. Taj zvuk, koji podsjeća na zvuk zadnjeg solo albuma Juliana Casablancasa, mogao bi biti smjer kojem će se Strokesi okrenuti u budućnosti.

Oblivious  je stvar koja nas zvukovno stavlja više-manje u bližu prošlost i sadašnjost benda. Dinamični bubanj, prepoznatljiv tip slojevitog miksa gitare, reski zvuk basa u pozadini i falsetto način pjevanja pokazuju jednu drugu sliku benda s više ambicioznosti. Morettijev remiks pridodaje pomalo psihodeličnoj atmosferi, lagano asocirajući na elektroniku.

I šećer na kraju, Threat of Joy stvar je koja ih stavlja u same početke. Jednostavna gitarska dionica zvuka kao u Someday, prkosan vokal i prepoznatljiv stil bubnja ono su što me zarazilo ovim bendom davnih dana. Jednostavno vas natjera da si izmislite curu u glavi i patite za njom. Tako ja patim za tim davnim danima kada mi je ta glazba nešto predstavljala i poticala u meni neograničeni izvoz pozitivne energije u okolinu. The Strokes su ovim EP izdanjem pokazali da imaju svoga konja za trku, u želji da još jednom pobjegnu od svoje prošlosti.

(Visited 86 times, 1 visits today)
Što misliš o ovome albumu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(5 votes, average: 3.200 out of 5)

Komentari