Istaknuto
22.04.2018.

Iza imena Tyger Lamb stoji zagrebačka četvorka čiji je prvijenac "Born Into This" na putu. Album još nije vani, no mnoga vrata već su im otvorena. Upoznajte se s njima dok su još polu-anonimni i nepoznati, prije koncerta 3. svibnja u Vintage Industrial Baru.

13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

Knjige

Recenzija – Kuća sećanja i zaborava: Mozaik sastavljen iz više fragmenata jedne zajedničke pripovijesti

28.11.2015. Hrvoje KorbarFoto: facebook.com/Filip David (Anđela Grozdanić)

Filip David predstavio je svoj posljednji roman, Kuća sećanja i zaborava, zagrebačkoj publici na Festivalu svjetske književnosti u rujnu, a tim smo povodom i razgovarali s njim. Majstor kratke priče i autor antologijske zbirke Princ vatre, dio književnog društva koje su činili još  Mirko Kovač i Danilo Kiš, svoj je posljednji roman, koji je u Srbiji doživio ogromnu nakladu, posvetio sjećanju na jednu od najvećih tragedija 20. stoljeća koju je i sam preživio i proživio – Holokaust.

Ovaj kratki roman mogli bismo smatrati i uokvirenom zbirkom priča, budući da autor kroz niz kraćih poglavlja provlači motiv stradanja u Holokaustu, koji je prema njegovom svjedočanstvu u Srbiji nepravedno zaboravljen, ali i živote preživjelih sa traumama stradanjima – odnosno četvorice prijatelja o kojima David piše – Alberta Vajsa, Urijela Koena, Miše Volfa i Solomona Levija. David vješto mijenja pripovjedače kroz priče, tako da dobivamo dojam mozaika sastavljenog iz više fragmenata jedne zajedničke pripovijesti. 

Iako niti jedna priča o stradavanju u Holokaustu ne ostavlja čovjeka ravnodušnim, David je u ovoj zbirci kroz pripovijest o dječaku kojeg folksdojčerska obitelj skriva od nacističkih vlasti uspio postići sasvim novu razinu potresnoga i sablasnoga. Ta jedna “jaka” priča možda je i prejaka u odnosu na ostale – ne želeći pokvariti doživljaj čitanja romana, reći ću samo kako se od te priče doista ledi krv u žilama. Ipak, potresne su i priče o majkama koje su bacale svoju djecu u zaleđene rijeke nadajući se da će izbjeći smrt, priča o zlostavljanoj i iskorištavanoj židovskoj djevojci koja se nadala spasu, i priča o pravednom grešniku – radi se, naime, o romanu, koji doista možemo tretirati i kao nisku bisera.

Kao što je slučaj i u zbirci priča Princ vatre, Davidov svijet Holokausta isprepleten je svijetom židovskog misticizma, često zloupotrebljavane i malo kome doista poznate Kabale. Prvo poglavlje romana, podnaslovljeno kao ulomak iz dnevnika Alberta Vajsa, autorov je ulazak u polemiku s često citiranom tezom Hannah Arendt o banalnosti zla, koju čitav roman zapravo opovrgava, pa čak i jedno od posljednjih poglavlja, vijest koja kaže: Njemački neurolog tvrdi da je otkrio dio mozga u kojem se skriva zlo.

Naposljetku, volio bih spomenuti kako je ovo prvi roman o Holokaustu, nakon bestsellera Markusa Zusaka Kradljivica knjiga, koji me se istinski dojmio. David je doista uspio naći novi ključ za pristup uvijek tužnoj, ali često i banaliziranoj temi, i na sebi svojstven način napisati sažet i efektan roman sa prizvucima autobiografskog. Spoj motivike misticizma, kojom se gotovo opsesivno bavi u svom radu, i pitanja opstojnosti Zla u svijetu potpuno je logičan i pruža nam sasvim novu perspektivu na već prihvaćene zaključke o uzrocima i posljedicama stradavanja Židova u Drugom svjetskom ratu.

(Visited 137 times, 1 visits today)

Komentari