Ruski avangardni posjet

Dvadeseto stoljeće u umjetnosti predstavlja bujicu novih pravaca. Nakon revolucija, 1917. godine ruska umjetnost okreće se jednom novom svijetu. Umjetnost se modernizira te se javlja avangarda koja na neki način postaje službenim stilom. Radovi ruskih umjetnika poprimaju nova suprematistička, neoprimitivistička, konstruktivistička i futuristička lica.

U zagrebačkoj Galeriji Futura otvara se izložba Ruska avangarda. Tako će 20. veljače otvoriti vrata nekim od najpoznatijih predstavnika ruske avangarde poput Kazimira Maljeviča, Vladimira Tatlina, Vere Ermolaeve i Vladimira Lebedeva.

Kazimir Mihaljevič jedan je od najradikalnijih umjetnika 20. stoljeća. Njegov Crni kvadrat na bijeloj podlozi prodrmao je rusko tlo te se brzo proširio europskim kontinetnom. Umjetnički pokret baziran na prevlasti čistog osjećaja u umjetnosti (“the supremacy of pure artistic feeling”), suprematizam postaje jedan od najistaknutijih pokreta u Rusiji u razdoblju poprilično spremnom za nove eksperimentalne pravce. Uz Maljeviča, najzapaženija figura ruskog avangardnog pokreta, slikar i arhitekt Vladimir Tatlin označava određenog predstavnika konstruktivizma u Rusiji čije najpoznatije djelo, spomenik od “čelika, stakla i revolucije” The Monument to the Third International nikad nije izgrađeno. Maljevič u to vrijeme preuzima brigu i o Nacionalnom institutu za umjetnički kulturu, izlaže u Veneciji na Biennaleu no s vremenom umjetnost u Rusiji poprima ulogu službe politici te se socijalistički realizam počinje shvaćati kao službeni državni umjetnički izraz.

U suradnji s osječkom galerijom Vernissage u Galeriji Futura prikazat će se 29 djela iz tog razdoblja, a izložba se otvara u srijedu u 19 sati.