Istaknuto
13.07.2018.

Uoči koncerta Mayalesa u Muzeju suvremene umjetnosti, sjeo sam s Petrom Beluhanom u jedan kvartovski kafić na Sigečici pa smo porazgovarali o "Simbolu za sunce", trenutnoj postavi benda, ovogodišnjem INmusicu, što to znači biti autentičan na sceni i drugim temama.

02.07.2018.

Prošao je još jedan INmusic festival. Ovo su zaključna razmatranja i komentar Ziherove glazbene redakcije na trinaesti INmusic festival.

Knjige

Sretan rođendan, Kafka!

03.07.2013. Hrvoje Korbar

Foto: google.com

Franz Kafka, jedan od najznačajnijih pripovjedača na njemačkom jeziku, rođen je na današnji dan 1883. godine u Pragu kao četvrto dijete u obitelji Hermanna Kafke. Iako je uspješno završio studij prava, veći dio svog života proveo je kao činovnik, a u slobodno vrijeme zajedno sa svojim kolegom Maxom Brodom proučavao je književne klasike, ali i češku književnost. Budući da je Češka tada bila dio Austrougarske Monarhije, Kafka se najčešće koristio njemačkim jezikom koji je govorio sa jakim češkim naglaskom.

Upravo zahvaljujući Maxu Brodu i poznajemo Kafkina književna remek-djela, budući da je sam Kafka zatražio poput brojnih drugih književnika u povijesti (npr. Vergilija) da čitav njegov opus bude – zapaljen. Čitav Kafkin opus napisan je na njemačkom jeziku, pa tako i dva najznačajnija romana – Zamak (Das Schloss) Proces (Der Prozess), te pripovijetka Preobražaj (Die Verwandlung). Njegova djela karakterizira atmosfera koja se danas opisuje kao kafkijanska – atmosfera otuđenja, sukoba između djece i roditelja, neobičnih promjena i preobrazbi, psihičkog i fizičkog nasilja te neshvatljive birokracije. Zamak i Proces ostali su nedovršeni, iako oba romana imaju zaokruženu fabulu. Franz Kafka živio je izrazito nesretnim životom, što se može iščitati iz njegovih romana, te je preminuo 1924.

Kafkina djela izvršila su neizmjerni utjecaj na razvoj moderne književnosti, a kao svog uzora navode ga i slavni francuski egzistencijalisti, Jean Paul Sartre i Albert Camus, budući da je sam Kafka dotaknuo neke od tema kojima će se baviti egzistencijalisti polovicom 20. stoljeća. Njegova djela doživjela su bezbrojne adaptacije, uključujući i slavni film Orsona Wellsa Proces, koji je sniman i  na različitim lokacijama u Zagrebu i Dubrovniku. Naslovnu ulogu odigrao je Anthony Perkins, a u filmu je igrala i legendarna austrijska glumica Romy Schneider. Tijekom snimanja filma Orson Wells upoznao je i ljubav svog života, tada 21-godišnju Olgu Palinkaš, poznatiju kao Oja Kodar. Česte su i kazališne adaptacije njegovih djela, a jedna od posljednjih takvih na našim pozornicama bio je Preobražaj (HNK Split) u režiji Ivana Plazibata.

(Visited 668 times, 2 visits today)

Komentari