Istaknuto
15.11.2017.

Gorillaz su u sklopu europske turneje na kojoj promoviraju album "Humanz" stigli i do Budimpešte gdje su nas podsjetili zašto toliko volimo njihov zarazni spoj funka, hip hopa, gospela i popa. S novim albumom svoj su glazbeni izričaj proširili i na dance glazbu i house ritmove te parter sportske arene pretvorili u plesni podij.

14.11.2017.

Miki ima novi album koji će promovirati u Tvornici kulture! Na novom albumu repa o nogometu, jazzu i palačinkama, a sličan asortiman pizdarija pronaći ćete i ovom razgovoru. O glumcima, plejmejkerima i stolarima pričali smo šetajući kroz Namu, jer se u njoj, kao i u Mikijevim pjesmama, može naći milijun svega.

Vizart

Oda svim vrijednostima prirode i bogatstvu hrvatske umjetnosti inspirirane šumom

03.06.2017. Katarina JukićFoto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

U bajkovitom prostoru Umjetničkog paviljona od 20. svibnja skriva se Šuma. Radi se o iznimno bogatoj izložbi koja obuhvaća 140 izložaka posuđenih iz brojnih hrvatskih muzeja, od privatnih vlasnika i različitih tvrtki, a svi predočavaju osebujnu ljepotu i neupitnu važnost hrvatskih šuma. Ova je izložba prvi dio ciklusa o prirodi koji će kasnije svjedočiti i o značaju vode, zemlje i mora. Iz toga razloga, fokus je ove izložbe prvenstveno na slavonskoj regiji, a ciklus će pokriti i ostala hrvatska podneblja.

Slavonski slikari ne mogu ne zabilježiti prirodne ljepote pred sobom

“Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj hrastovoj šumi (tamo duž Save) sa onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno ne može je nikad zaboraviti.” – tako piše Josip Kozarac i tim riječima Umjetnički paviljon dočekuje svoga posjetitelja. Postav je organiziran relativno kronološki pa posjetitelj ima priliku pogledati kako se razvijala tema pejzaža u hrvatskom slikarstvu. Sasvim logično, slavonskom umjetnošću dominira upravo ta tema. Velikani takve umjetnosti, poput Huga Conrada von Hötzendorfa, Adolfa Waldingera, Otona Ivekovića i drugih, imali su priliku gledati sva ta gorostasna stabla i grandiozne krajolike koje je teško potom ne prenijeti na platno. Pažnja posvećena detaljima i strukturama koje se nalaze na lišću ili kori drveta potvrda je umijeća navedenih slikara, kao i kvalitete hrvatskog slikarstva 19. stoljeća.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Ni slikarstvo 20. stoljeća nije zanemarilo motiv drveta, odnosno šume. Izložena djela Dragana Melkusa, Naste Rojc, Vladimira Filakovca pokazuju odmak od stiliziranja i realizma u slikarstvu – umjetnicima su dopušteni slobodniji pokreti, no čini se da je šuma, i u burnom 20. stoljeću, bila neiscrpan izvor inspiracije. To potvrđuju i, doduše nešto manje zastupljeni, prikazi apstrahiranog drveća, jednako kao i zaigrana djela naših umjetnika naive.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Valja izdvojiti radove velikog Vlahe Bukovca čiji su povijesni motivi zaista obilježili čitavu hrvatsku umjetnost. Međutim, čak se i on, za vrijeme svog boravka u Francuskoj, bavio temom šume. Njegova djela na zanimljiv način upotpunjuju izložbu jer posjetitelja privuče ime, privuče ga činjenica da se ne radi o tipičnoj Bukovčevoj tematici, i konačno, privuče ga posebnost u usporedbi s ostalim izlošcima jer Bukovac na izniman način oslikava francuski šumski krajolik.

Drvo kao inspiracija i drvo kao tradicionalni materijal

Ni ljubitelji produkt dizajna nisu ostali zakinuti u ovoj obimnoj izložbi. Autorica koncepcije izložbe, Jasminka Poklečki Stoši, u centralne dijelove postava smješta stolce, naslonjače, stoliće, ormariće, izrađene ponajviše od hrastovine, koja se smatra najkvalitetnijim drvetom. Pred posjetiteljem su sada produkti koji djeluju kao intrigantan spoj tradicije, jer korištenje hrasta kao materijala u izradi pokućstva seže daleko u našu povijest, i inovativnosti hrvatskih dizajnera. Hrast se ponovno pokazao ne samo kao izrazito kvalitetan, nego i kao estetski posebno zadovoljavajuć materijal. Postav donosi jedinstven i impozantan pregled industrijskog, ali i suvremenog dizajna.

Foto: Ziher.hr/ Katarina Jukić

Šuma, uz sekcije slikarstva, produkt dizajna i književnosti, obuhvaća i sekciju kiparstva. Kada govorimo o hrvatskom kiparstvu, neizostavan je Ivan Meštrović. Iako su rjeđa njegova djela u drvetu, i s tim je materijalom uspio stvoriti važne umjetničke radove, najčešće se baveći religioznim motivima. Posjetitelj ima priliku pogledati njegova djela u drvetu, s početka 20. stoljeća, kojima Meštrović tematizira žene. Osim njega, ne treba zaboraviti ni Kseniju Kantoci čije stvaralaštvo vežemo isključivo uz drvo. S druge strane, postav donosi i iznenađenja poput Dušana Džamonje čije su izložene skulpture, nesvojstveno njemu, u potpunosti izrađene od drveta. Da drvo može biti romantični materijal, uvjerio me rad Matka Mijića koji, izrađen u potpunosti od drveta, skriva nekoliko ladica po kojima je i dobio ime Za njenu poeziju.

Dvostruki efekt

Kao što je priroda riznica bogatstva uz koju čovjeku još vrlo malo treba, tako je i Šuma unikatna riznica bogatstva hrvatske umjetnosti od 19. do 21. stoljeća, nakon koje posjetitelj ima potrebu istražiti što još kriju naši poznati, ali i oni manje poznati umjetnici. Što se tiče utilitarnog aspekta izložbe kojim se poziva na očuvanje našega okoliša, posjetitelj uvidi vrijednost koje smo, nažalost, nesvjesni. Uvjerena sam kako će i predstojeći dijelovi ciklusa o prirodi izazvati veliko zanimanje javnosti upravo zbog dvostrukog efekta izložbe. Ponekad nas treba podsjetiti na neiscrpnost plodnosti naše umjetnosti, a ponekad nas treba upozoriti na iscrpnost prirodnih resursa.

Izložbu možete pogledati do 16. srpnja.

Što misliš o ovoj izložbi?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(4 votes, average: 3.250 out of 5)

Komentari