Istaknuto
12.12.2018.

Sve novitete poslušajte na jednom mjestu i glasujte za svog ovotjednog favorita.

03.12.2018.

Pažljivo pratite portal jer ćemo u člancima sakrivati najbogatije i najvrijednije nagrade do sada.

Izvedbene umjetnosti

Ususret premijeri: “Ukleti Holandez” je umjetnik koji traži svoj smisao i otkupljenje

24.01.2018. Veronika Raguž[Ukleti Holandez] Foto: hnk.hr

“Kao što je moj brod bez sidra, tako je i moje srce bez nade”, rečenica je ukletog nizozemskog kapetana čija se priča nakon više od trideset godina vraća na scenu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Premijera popularne Wagnerove opere “Ukleti Holandez” održat će se 26. siječnja. Predstava, inače izvorna produkcija kazališta Theater an der Wien, okupila je ponajbolje operne soliste, a u Zagreb dovela redatelja Oliviera Pyja.

Za ishodišni tekst svog libreta Wagner je upotrijebio “Uspomene gospodina Schnabelewopskoga”, satiričnu prozu Heinricha Heinea. Priča je to o začaranom brodu i njegovom kapetanu koji je osuđen na vječno lutanje morima, a na kopno može pristati svakih sedam godina. Pisma koja prevozi moraju čavlima biti zakucana za brod, a adresirana su na ljude koje nitko ne poznaje jer su odavno mrtvi. Ukletog Holandeza, kapetana koji donosi propast svima koji ga sretnu, može spasiti samo iskrena ljubav jedne žene.

U pisanju libreta, prema vlastitom priznanju, Wagner se koristio svojim iskustvima s putovanja Sjevernim morem tijekom 1839. godine. “S Holandezom počinje moj posao pjesnika s kojim sam napustio zanatski rad. Ne znam da li se ikada u životu umjetnika dogodila tako radikalna promjena u tako kratkom vremenu…”, napisao je sam skladatelj o svojoj operi.

ukleti holandez 2

Foto: hnk.hr

Richard Wagner rodio se u Leipzigu 1813. godine, a iste godine umire mu otac. Njegova majka preudala se za obiteljskog prijatelja Ludwiga Geyera za kojeg se sumnja da je Wagnerov biološki otac. Tijekom djetinjstva Wagner je čitao Goethea i Shakespearea te sanjao o karijeri dramskog pisca. Školuje se privatno, uči violinu i kompoziciju. S 20 godina postaje korepetitor u Operi u Würzburgu, a već dogodine ravnatelj kazališta u Magdeburgu gdje upoznaje Wilhelminu Minnu Planer, svoju prvu suprugu. Ipak, prve skladateljske godine bile su teške za Wagnera i njegova djela nisu bila prepoznata.

No 1842. Dresdenska opera prihvaća njegovu operu “Rienzi”, a potom je 2. siječnja 1843. trijumfalno izveden i “Ukleti Holandez”. Nakon što sam počinje kritizirati tadašnju vlast, prisiljen je pobjeći u Švicarsku. Tamo upoznaje svoju muzu i veliku ljubav Mathilde Wesendonck kojoj, između ostalog, posvećuje “Tristana i Izoldu”. Ipak, još fatalnija za njega je bila Cosima, kći Franza Liszta. Osim glazbenih drama i opera, Wagner je pisao i brojne članke, a svoju zamisao o sveobuhvatnom umjetničkom djelu koje objedinjuje glazbu, pjesništvo, glumu i scenski dekor počinje ostvarivati nakon 1850. godine.

U glazbenom smislu Wagner je važan zbog reformatorskog karaktera svoje glazbe. Naime, uvodi lajtmotive, čime je simfonizirao orkestar i učvrstio vezu između glazbe i drame. Osim toga, uvodi i neke nove instrumente poput basklarineta, engleskog roga te Wagnerove tube. “Verzija koja će biti izvedena ovaj petak u Zagrebu je prva verzija koju je Wagner napisao, no ona nije izvedena u originalu čak ni na praizvedbi. Naime, balada Sente u drugom prizoru u originalu je u a-molu, što je logičan slijed dramaturgije. U toj baladi obrađena je tema otkupljenja. No kako je riječ o izrazito zahtjevnom komadu, u kojem se zbilja vodi borba za svaki ton, pjevačica je zamolila Wagnera da istu spusti za jedan ton”, objašnjava maestro Nikša Bareza koji će dirigirati premijernu izvedbu. Osim njega, izvedbama će ravnati i Ivan Josip Skender te Veton Marevci. “Trenutno u svijetu samo dvije sopranistice mogu u originalu otpjevati ovo teško djelo. Mi imamo sreću da smo jednu od njih, Melanie Diener, uspjeli dovesti u Zagreb”, govori Bareza.

ukleti holandez 3

Foto: hnk.hr

Melanie Diener jedna je od najpopularnijih svjetskih sopranistica koja je nastupala u najvećim dvoranama kao što su Metropolitan i Royal Opera House. Osim Diener, “Ukleti Holandez” u Zagreb je doveo još jedno zanimljivo ime – Bastiaana Everinka. Karijera ovog sjajnog dramskog baritona tamne boje glasa počela je prilično kasno. Kao mladić, Everink je bio marinac nizozemske vojske.

“Odluka da postanem operni pjevač nije došla preko noći, bio je to proces od gotovo osam mjeseci. Nakon što sam s 22 godine prvi put čuo operu kod svog prijatelja, ta me glazba iz dana u dan sve više oduševljavala. Pitao sam se kako je moguće da mi nešto toliko dotakne srce.” Dok je još bio u vojsci, počeo je uzimati prve sate pjevanja, a nakon gotovo godinu dana svoju je odluku obznanio i suborcima. “To je sjajno, ali jesi li lud?”, bila je njihova prva reakcija, no danas su oni stalni gosti na njegovim izvedbama. Nakon devet godina usavršavanja, s 31 godinom Bastiaan Everink imao je svoj operni debi kao Escamillo.

Iako mu je vojna disciplina pomogla, Everink ističe da je pjevačka još zahtjevnija. U šali govori da je maestro Bareza, s kojim je na “Ukletom Holandezu” surađivao i ranije u Mexico Cityju, čak i stroži od vojnog zapovjednika. “Ono što je jedna od temeljnih razlika između vojske i opere je to što su vojnici međusobno povezani, oni su grupa ljudi koji se međusobno brinu jedni za druge. Kao operni solist si sam, sve su oči i reflektori upereni u tebe. Da bi u ovom poslu ostao i uspio, moraš davati i više od svojih krajnjih granica.”

ukleti holandez 4

Foto: hnk.hr

Uz sjajne goste, na sceni će se u ulozi Georga naći i naš svjetski proslavljeni tenor Tomislav Mužek. Iako je ranije pjevao u osam različitih produkcija, ova je opet nova i drugačija. Razlog tome su metafore kojima obiluje ovo djelo. “Brod simbolizira kazalište, a Holandez nije samo kapetan, on je umjetnik koji traži svoje otkupljenje preko umjetnosti. U njemu prepoznajemo i Wagnera koji bježi od svog duga”, objašnjavaju Béatrice Lachausée i Benjamin David, asistenti redatelja. Olivier Py poznati je francuski pisac, glumac i redatelj. Tijekom karijere režirao je četrdesetak opernih djela, a zanima se za djela Mozarta, Wagnera, Verdija… Godine 1998. imenovan je ravnateljem Centre dramatique d`Orléans, zatim je vodio kazalište Odéon-Théâtre de l`Europe u Parizu, a od 2013. je intendant na festivalu u Avignonu.

“Holandez je čovjek umjetnik, osamljen je i ne može živjeti u ovome svijetu pa stvara svoj kako bi preživio. Od običnog stvara neobično. Takav umjetnik je i Py. Njegova režija kreće se između teatralnoga i realnoga”, govori maestro Bareza. Pyja najviše opisuje kreacija u sceni i glazbi. Ova produkcija posebna je po tome što se prvi put uvodi lik Sotone. Py je smatrao kako taj lik treba uvesti jer se već u uvodnome dijelu spominje šest puta. Riječ je o isključivo plesačkoj ulozi koju će otplesati autor koreografije Pavel Strasil: “Ideja je bila Olivierova. Nitko od likova, osim Holandeza, ne vidi Sotonu i njegovu grupu od šest sljedbenika. Osim Sotone, Py je uveo i lik anđela.”

ukleti holandez 5

Foto: hnk.hr

“Ukleti Holandez pred publiku stavlja duboka, filozofska pitanja. Tko sam ja i što je moj smisao postojanja? Što je smrt i po čemu će me se ljudi sjećati, što će biti moj trag na ovome svijetu? Holandez traži odanost i ljudskost. Na prvu možda djeluje kao bajka za djecu. S druge strane, bajke nas uče životu i odrasle trebaju potaknuti na razmišljanje”, priča Bastiaan Everink.

Ova produkcija svoju je premijeru ranije imala u Beču gdje je naišla na oduševljenje Nikše Bareze, ravnatelja Opere zagrebačkog HNK. Kako je istaknuo Mathieu Crescence, asistent scenografa i kostimografa Pierre-Andrea Weitza, bečki dekor bio je puno veći od zagrebačkog zbog puno veće pozornice. Ipak, sve svoje ideje autorski tim uspio je predočiti i na našoj sceni. Zahtjevnu ulogu u ovoj operi ima i zbor kojeg je uvježbao Luka Vukšić. Oblikovatelj svjetla je Bertrand Killy, a asistentica kostimografa Mia Rejc-Prajninger. U operi sudjeluju i Luciano Batinić, Siniša Štork, Michael Robert Hendrick, Mario Filipović, Ladislav Vrgoč, Sofia Ameli Gojić, Neda Martić i Neven Paleček, kojem će lik ukletog Holandeza biti studijska uloga.

(Visited 257 times, 1 visits today)

Komentari