novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Vlaho Bukovac u Klovićevim dvorima (1/3): Impresivan početak ciklusa

Foto: Monika Bračević
Vrijeme čitanja: 4 minute

U Galeriji Klovićevi dvori 18. siječnja otvorena je impresivna izložba posvećena umjetničkoj ličnosti čije je stvaralaštvo neizmjerno zadužilo hrvatsku likovnu scenu te je prometnulo na razinu svjetske umjetnosti. Vlaho Bukovac svojim se neupitnim talentom, marljivošću i upornošću afirmirao kao jedan od najznačajnijih umjetnika hrvatske moderne.

Ime Vlahe Bukovca prošle se godine dosta puta spominjalo. Nekoliko njegovih radova bilo je izloženo u sklopu izložbe Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. koja se može promatrati kao svojevrsna najava onoga što slijedi. Osim toga u javnosti još uvijek odzvanja Moje gnijezdo, mural koji se prošle godine nadvio nad Dolcem. Francuski umjetnik Julien de Casabianca interpretirao je Bukovčevo djelo te na taj način naglasio koliku važnost ovaj umjetnik ima za hrvatsko slikarstvo i povijest općenito.

Prva od tri najavljene izložbe

U 2018. godini Bukovčevo će ime konačno biti prikazano u najboljem svjetlu. Jedna od glavnih autorica izložbe, viša kustosica Petra Vugrinec istaknula je kako izložba Vlaho Bukovac 1/3 – pariško razdoblje predstavlja tek prvu od tri izložbe koje će javnosti približiti ovog velikog umjetnika i njegovo stvaralaštvo. Neka od djela na ovoj su izložbi prvi put prikazana javnosti, dok su druga prošla dugo putovanje kako bi stigla u galeriju. Izložba ujedno predstavlja i suradnju Galerije s Kućom Bukovac. Muzej je to koji se smjestio u prostor Bukovčeve rodne kuće u Cavtatu te na taj način dodatno očuvao i ojačao sjećanje na umjetnika.

Foto: Monika Bračević

Zanimljivo je primijetiti kako izložba pruža uvid od najranijih, najskrovitijih pa sve do najpoznatijih djela. Koncept izložbe stručnjacima pruža jedinstveni uvid u djela o kojima su učili, čitali ili pisali. Šira javnosti pak ima priliku upoznati se s umjetnikom o čijem su velikom opusu do sada samo slušali. Organizirana stručna vodstva svakako mogu samo pridonijeti boljem shvaćanju i većem divljenju Bukovčevom radu.

Trnoviti početak

Rođen je u Cavtatu u vrlo skromnoj radničkoj obitelji čije okrilje napušta vrlo rano. Djetinjstvo mu biva obilježeno teškim uvjetima Amerike, popravnim domom i nepoznanicom budućnosti. Upravo su se tada počele graditi karakterne crte koje će ga voditi na njegovom umjetničkom i životnom putu. Na početku izložbe posjetitelji su suočeni sa samim imenom i slikom Vlahe Bukovca. Znatiželja vas mahnito vuče da se što prije otisnete na put otkrivanja, ali većina ipak zastane.

Čovjek se nesvjesno duhom pokloni i s dozom strahopoštovanja zakorači u prvu prostoriju. Ondje vas dočekuju Bukovčevi najraniji radovi. Na njima se vide njegovi počeci, jasna kontura i snažne boje.  Sve je zaokruženo zapisima iz Bukovčevog dnevnika koji kao nijemi narator prate djela i cijelu izložbu. Umjetnik sam, poput najstručnijeg vodiča, priča svoju priču. Na izlasku iz prostorije ispratit će vas Sultanija, djelo nastalo 1877. godine. Ona sažima mladi talent te je svjedok njegova tinjanja čija će se vatra razbuktati daljnjim obrazovanjem i radom. Lenta vremena donosi neke od najvažnijih godina i događaja iz Bukovčevog života, dok ujedno predstavlja i putokaz za dalje.

Foto: Monika Bračević
Pariška Akademija i impresionističke tendencije

Upornost i vjera u vlastiti talent sjedinjuju se u djelu Ruka kojim je uvjerio svog budućeg mentora Cabanela da je dostojan zvati se njegovim učenikom. Početak je to Bukovčevog akademskog obrazovanja. Studiranje na pariškoj Akademiji dalo mu je temelje izgrađeno na akademskim smjernicama i shvaćanju realizma. Upravo je to vidljivo u nizu obiteljskih, ali i portreta suvremenika čija monumentalnost i preciznost detalja pobuđuju divljenje. Bukovčevo školovanje odvija se u vrijeme kada se na likovnoj sceni javlja nova struja umjetnika. Ona se načinom stvaranja i shvaćanjem umjetnosti odmiče od konvencija koje propisuje Akademija.

Foto: Monika Bračević

Upravo se tada u Parizu, središtu umjetnosti 19. stoljeća, događaju previranja koja će bitno utjecati na daljnji smjer slikarstva i umjetnosti općenito. Impresionistička struja donosi potpuno drugačije shvaćanje i način stvaranja. Priroda, svjetlo, slobodni potez, hvatanje trenutka i boje, sve su to karakteristike koje privlače Bukovca i kojima se na kraju predaje. O tome svjedoči prostorija u kojoj su izloženi pejzaži nastali tijekom i nakon studiranja. Stoje kao kontrast tamnim tonovima prethodne sobe i donose svjetlo, titravost i plenerizam, iskustvo slikanja u prirodi koje je do tada bilo nepoznato.

Uspjesi na Salonu

Hrvatski je umjetnik osvojio parišku likovnu scenu djelom Crnogorka u obrani nastalim 1878. godine. Ona svjedoči o Bukovčevom uspjehu na Salonu te započinje priču o crnogorskom ciklusu iz 1870-ih. Na izložbi je prikazana i Bukovčeva oltarna pala koja pripada brojčano manjem sakralnom opusu, rijetko prisutnom u javnosti.

Foto: Monika Bračević

Sva djela na izložbi priprema su za jednu od posljednjih prostorija u kojoj su izložena monumentalna djela. Atmosfera prostorije uvlači vas svojim polumrakom koji savršeno naglašava posebnost i značaj svakog pojedinog djela. Velika Iza poziva svojom senzualnošću i svjedoči o još jednom uspjehu na pariškom Salonu. Ona je Bukovčeva vizija teme akta, tada dosta kontroverzne teme u slikarstvu. Prostorijom dominira kompozicija Isus, prijatelj malenih pred kojom gubite dah. Stigavši iz Tomislavgrada, prvi je put izložena i smještena u ovakav galerijski prostor.

Foto: Monika Bračević

Bukovčev impresivan rad i broj izloženih djela pozivaju vas da posjetite izložbu te da se i sami otisnete na put upoznavanja umjetnosti koja, osim što je mijenjala postojeće konvencije, piše vlastita pravila i smjernice za mlađe umjetnike i generacije koje slijede. Na samom kraju obilaska, soba s pejzažima doziva natrag. Sve što možete je nijemo promatrati naslikanu prirodu te udahnuti mirise cvijeća i trave. Zatim nastojite zadržati taj dah i mali dio čarolije koji je Bukovac donio svojim potezima dok se vraćate svakodnevici i daljnjoj plovidbi zimskim Zagrebom.

Izložba je otvorena do 11. ožujka 2018.



Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije. 

Be social

Komentari