Istaknuto
20.01.2021.

Vrijeme čitanja: 4 minute U rubrici Nova glazba slušajte najzanimljivije aktualne singlove i glasanjem odaberite svog favorita na domaćem glazbenom terenu.

20.01.2021.

Vrijeme čitanja: 4 minute Toliko je važno da zna da smo tu, da je čujemo i vidimo, da smo na njenoj strani, da uporno ponavljamo da žrtva nikada nije kriva i da ne postoji pravo vrijeme niti vremenski rok u kojem je trebalo prijaviti nasilje. Jedino pravo vrijeme je ono kada je žrtva spremna.

Glazba

Brucošijada nad brucošijadama: 50 godina odlične glazbe na hodnicima FER-a

24.11.2020. Eva Juraški
Vrijeme čitanja: 10 minute

Vjerujem kako je Brucošijada FER-a svima poznata kao ‘brucošijada nad brucošijadama’. Većina studenata nestrpljivo čeka početak studenog kako bi se tradicionalno okupili u prostorijama FER-a i KSET-a na najboljim koncertima u gradu.

Ne treba zaboraviti ni na tradicionalno zagrijavanje na Martinovki koje za nekolicinu završi kao ‘party pored partija’. Cijela ta atmosfera dovela je do toga da Brucošijadu FER-a neki zovu i malim zimskim festivalom. Zbog tog pomalo neohipijevskog okupljanja mladih unutar i izvan prostorija fakulteta svake se godine rađaju razne anegdote, poznanstva, prijateljstva i ljubavi. Ove godine će nažalost sve to izostati zbog trenutne situacije u kojoj se nalazimo, no upravo radi toga nije na odmet prisjetiti se kako je to izgledalo sve u nekim ljepšim vremenima.


Povijest Brucošijade


Ideja brucošijade nastala je 70-ih godina prošlog stoljeća kada su studenti tadašnjeg ETF-a u auli održavali plesnjake s ciljem privlačenja ženske publike. Prva Brucošijada održana je u studenom 1970. godine u prostorijama fakulteta u organizaciji Josipa Butorca, tadašnjeg predsjednika kulturne sekcije SSO-a. Pravu eksploziju Brucošijada je doživjela 1976. kada je Klub studenata elektrotehnike, poznatiji kao KSET, dobio svoj prostor u bivšoj zgradi kotlovnice pored C zgrade fakulteta. Tada su glavnu ulogu u organizaciji Brucošijade preuzeli članovi KSET-a.

Sam KSET osnovan je par godina ranije, točnije 1971. U to vrijeme Brucošijada se održavala u ponešto drugačijem formatu – nastup je bio sveden na bend muzičke sekcije uz obavezan mađioničarski nastup, predstavu i ples u auli i projekcije filmova.

Mađioničarski nastup bio je obavezna stavka programa do kraja 90-ih kada se prilikom nastupa nešto zapalilo. Osnivanjem KSET-a Brucošijada je dobila još jedan dodatan prostor u obliku prostorija studentskog zbora koji je u početku bio rezerviran za akustične svirke muzičke sekcije, dok je aula bila rezervirana za električare.

Rođenje Brucošijade kakvu danas poznajemo

U početnim godinama KSET-ovci su Brucošijadu organizirali u suradnji s Komisijom za suradnju (KOS), a sufinancirala ju je Muzička akademija bez sponzora. KOS je sve lošije obavljao svoj posao i, kako je KSET rastao u odnosu na SSO, oni su polagano započeli preuzimanje organizacije Brucošijade.

Foto: KSET

Početkom 80-ih došlo je do znatnog povećanja organizacijskih kapaciteta i Brucošijada je postala pravi pothvat. Za sve je to zaslužan Igor Golik koji je preuzeo dobar dio organizacije od KOS-a. Tako se 1981. rodila prva Brucošijada u današnjem obliku. Iskorišten je bio svaki kutak fakulteta te KSET koji je u to vrijeme bio poseban zato što tada nije postojao zid između fakulteta i kluba i tu su se posjetitelji mogli najlakše švercati, što je zadavalo priličnu glavobolju članovima KSET-a koji su na sve načine nastojali spriječiti te nekontrolirane ulaze. Navala je bila toliko velika da je redovito vani znalo ostati po 2 tisuće studenata.

Uloga samih KSET-ovaca počela je jačati paralelno s rastom njihovih zaduženja. Postali su zaduženi za sređivanje infrastrukture i opreme, dogovaranje izvođača, fotografiranje i snimanje, prodaju karata, marketing i garderobu. Kako je organizacija Brucošijade rasla, rasla su i imena koja su nastupala – tijekom 80-ih bilježe se nastupi nekih od tada najjačih glazbenih imena poput Haustora, Aerodroma i EKV-a.

‘Stvarno smo se razbili’

Brucošijada koja se najviše može usporediti s današnjom bila je ona 1988. godine. Usprkos tome što je KSET-u tada donijela najveći uspjeh, ali nije mogla proći bez problema. Prvo su nastup bili primorani otkazati Đavoli zbog prometne nesreće na putu i spašavanje programa spalo je na ostale bendove koji su trebali rastegnuti svoje svirke. Neno Belan, koji je trebao nastupati s Đavolima, izašao je na stage s pomalo ironičnim imidžom s turbanom na glavi uz ispriku „Eto mi smo se stvarno razbili”.

Problemi su bili i oko nastupa Parnog Valjka koji je u zadnji tren poduplao cijenu prisilivši tako KSET-ovce na micanje njihovog imena s plakata i trošak izrade novih. Da sve ne bi bilo tako crno pobrinuo se Vedran Božić koji je uspio pridobiti Bracu Radovića za razglas. Inače, Braco Radović je radio na razglasu koncerta Brucea Springsteena u Budimpešti.

Tisuće ljudi ostalo bez ulaznica

D zgrada fakulteta otvorena je 1990. godine i tadašnji dekan Vladimir Naglić zabranio je da se u njoj održava Brucošijada, no nije uspio omesti KSET-ovce u svom naumu jer su oni iz tog razloga pustili veći broj karata u prodaju, i to prvi put u Jugoton i Integral. Tako su primorali dekana da popusti u svom naumu. Gužva je bila tolika da se morao osigurati dodatan ulaz u D zgradi. Iako karte nisu bile nimalo jeftine (50 tadašnjih dinara), sve su se rasprodale i ponovno je tisuću ljudi ostalo bez ulaznice.

Nikada više nije bilo događaja – u novoizgrađenoj D dvorani vrtjele su se projekcije filmova, od toga čak i jedna premijera. U B dvorani izvodile su se monodrame s cijenjenim glumcima poput Đure Utješanovića, Pere Kvrgića i Željka Vukmirice. U auli su svirali najveći bendovi tog vremena: EKV, Partibrejkersi, Električni orgazam, Đavoli, Jura i Film.

Uz redovan program bila je održana i modna revija donjeg rublja Lisca koja je uletjela u zadnji tren, na inicijativu djevojaka. Na reviji je izbio pravi incident budući da su se tadašnji ETF-ovci bacali na modele kao da žene u životu nisu vidjeli. Koliko je Brucošijada bila velika i značajna dokazuju nam uključenja uživo Televizije Zagreb i prijenos na Radiju 101. Ukupan prihod od Brucošijade bio je najveći do tada i iskorišten je za preuređenje prostorija i nabavu nove opreme. Te je godine Parni Valjak izrazio želju za nastupanjem, no KSET-ovci su ih odbili zbog incidenta iz 1988.

Foto: KSET

Foto: KSET

Ratne godine

S obzirom na uspjeh koji je Brucošijada polučila, u ožujku 1991. održana je Studentijada tzv. „Pozdrav proljeću” s još većim imenima. Nastupali su Leb i Sol, Lačni Franc, Dino Dvornik, Cacadoo Look, Vještice, Đuro i Bombaj štampa, no zbog krivog termina uzrokovanog izbijanjem rata i lošeg marketinga Studentijada nije polučila ni približan uspjeh kao Brucošijada. Fakultet je bio poluprazan, a KSET je završio u gubicima. Zbog rata Brucošijada se nije održala 1991. i 1992. godine.

Godinu kasnije (1993.) Brucošijada se uspjela održati i bila je rasprodana mjesecima unaprijed. Na njoj su nastupali Daleka Obala, Let 3, Neno Belan i Pips, Chips & Videoclips. Aktivna je bila disco sekcija, a nije izostala ni nagradna igra s mnoštvom prigodnih nagrada poput miševa i tipkovnica. Što se organizacije tiče, bila je jedna od najzahtjevnijih zbog smjena generacija jer mladi članovi nisu imali iskustva u organizaciji jednog takvog događaja. Glavni novitet Brucošijade iz 1993. bilo je uvođenje floora s elektronskom glazbom koji je u početku bio techno floor. Kasnije su ga vodili Bass Invadersi i Groodanje te neko vrijeme deModde i Jabbaton.

Brucošijada 1994. godine prošla je u znaku borbe protiv AIDS-a pa su se tako na ulazu dijelili kondomi. Godinu kasnije Brucošijada je zabilježila sada standardan broj posjetitelja – 4500. Sredinom 90-ih dolazi do promjena jer se većina Brucošijada počela seliti izvan domicilnih zgrada fakulteta, dok s ETF-om (od 1994. FER-om) to nije bio slučaj. Prijenos Brucošijade putem interneta prvi je put organiziran 1997. godine i nametnut je standard za redoviti prijenos.

Foto: KSET

Problemi u prvom desetljeću 21. stoljeća

Brucošijada FER-a održavala se u redovnom formatu sve do 2004, ali godinu dana kasnije uslijedili su problemi. Tadašnji dekan fakulteta Mladen Kos odredio je kako se Brucošijada ne smije održavati na fakultetu. To nije bio prvi takav pokušaj jer je još tijekom 80-ih bila prisutna ideja micanja Brucošijade s fakulteta, no KSET-ovci bi uvijek nekako odnijeli pobjedu u toj bitci.

Te 2005. uspjeli su u naumu da se Brucošijada ne održava u prostorijama fakulteta, no ambiciozni KSET-ovci dosjetili su se rješenja i istu organizirali u prostorijama SKUC-a. Problem te Brucošijade bio je to da nikako nije mogla zadovoljiti kapacitete fakulteta i održala se u znatno manjem opsegu jer je SKUC mogao primiti 2500 ljudi, za razliku od fakulteta koji je primao 5000 ljudi.

Ni dvorana Pauk ni KSET caffe podij nisu mogli nadomjestiti nedostatak fakultetskih prostorija. Ostaje i žal što Brucošijada nije održana na parkiralištu fakulteta kao oblik protesta protiv ukidanja tradicije. Idućih godina Brucošijada se nastavila održavati izvan prostorija fakulteta i to je utjecalo na line-up koji nije bio zvučan kao prethodnih godina. Brucošijada se zadržala izvan prostorija fakulteta do 2010. kada se vratila na fakultet u velikom stilu s četiri floora: main stage, electro stage, KSET Caffe floor i po prvi put dotad – etno stage. Imena su također bila zvučnija pa su tako te godine nastupali TBF, S.A.R.S, Brkovi i Mašinko. Kroz cijelo desetljeće Brucošijada je nastavila pratiti trend uvijek svježih i poznatih imena domaće i regionalne glazbene scene i tako postala jednim od glavnih utočišta za nova i nešto iskusnija glazbena lica.

Foto: Sandro Gržičić/KSET

Kako je Brucošijada postala Brucifer?

Vjerojatno ste svi primijetili kako Brucošijada FER-a, za razliku od ostalih, ima svoju prepoznatljivu maskotu – njegovo ime je ZARI (Zavod za Automatiku i Računalno Inženjerstvo). On je vjerni suputnik svake Brucošijade u malo drugačijoj formi.

Sama ideja za Brucifer nastala je 2016. kada je glavna tema brucošijade bila vatra, to su dizajneri KSET-a lijepo ukomponirali u postojeću tematiku. ZARI-ja je 2017. sustiglo partijanje i bio je poprilično strgan. Godinu dana poslije poslan je na godišnji na Mars gdje je 2019. popravljen. Ove godine se pak trebao vratiti k nama na Zemlju, no kaotična epidemiološka situacija odgodila je to do daljnjeg.

Foto: KSET


Pripreme i realizacija Brucošijade


Priprema Brucošijade prilično je izazovan organizacijski proces koji traje cijelu godinu s intenzivnijim radnim naporima u tjednima pred svečani datum održavanja. Početak organizacije kreće već u veljači kada se organizatori sastaju kako bi porazgovarali o mogućim izvođačima, priči i vizualnom identitetu. Tijekom narednih mjeseci kontaktiraju se izvođači, a u lipnju se objavljuje i datum Brucošijade.

Ni tijekom ljeta nema odmora. Tada na red dolaze mini članci i prve objave, a vodstvo paralelno radi na materijalnim i financijskim proračunima. Službeni izlazak eventa je u rujnu kada počinje i prodaja ulaznica. Tijekom listopada KSET-ovci prodaju ulaznice i postavljaju promo materijale po gradu.

Voditelji sekcija, uprava i organizatori dogovaraju posljednje logističke detalje. Tjedan dana prije Brucošijade pripreme kreću u srijedu kada se fakultet i KSET fizički pripremaju za Brucošijadu, što uključuje razvlačenje struje, slaganje bina, ograda i ulaza tako da sve bude spremno za subotu u 20 sati. U nedjelju slijedi čišćenje i vraćanje prostora u prvobitno stanje.

Čuvari stakla

U samoj realizaciji Brucošijade valja spomenuti i tzv. čuvare stakla koji imaju važnu ulogu na Brucošijadi. Čuvari stakla su volonteri KSET-a koji na jednu noć u godini imaju najvažniji banalni zadatak – čuvati stakla. Njihova uloga je briga da sve staklene površine u hodnicima fakulteta ne budu oštećene tijekom Brucošijade. Zaduženi su i za kontroliranje pušenja koje je zabranjeno u prostorijama fakulteta, održavanje reda i interveniranja u suradnji s medicinskim timom i redarima u izvanrednim situacijama koje su zbilja jako rijetke.

Biti čuvar stakla na FER-ovoj Brucošijadi nije lako, iako sad mislite kako je riječ o potpuno dosadnom i bezopasnom zadatku. Čuvare stakla krasi visok stupanj tolerancije, strpljenje, pouzdanost i predanost zadatku – čuvar stakla ne može biti svatko. Baš zato ćemo tim zaboravljenim i zanemarenim junacima večeri mi posvetiti nekoliko spontano sastavljenih stihova;

Osjećaš kao da si sam, oj ti čuvaru
staklenog zida
dok umoran stojiš na izdisaju snaga
u nekad tihom hodniku znanja
što sad metež ga mori
i u predvorje nemira ga pretvori.

Ne spavaj, oj ti čuvaru
jer tek što oka sklopiš,
nepažnja će u staklenom zidu
pukotinu da zaori.
Tad udarit će te tamo gdje najviše boli
u ponos, u čast, ispod pojasa, mnogo niže.
Sramota je da se u tvojoj smjeni oko loma graja diže.

Ne dozvoli, oj čuvaru
da itko dirne staklo kojem si večeras štit,
ni djeva lijepa, ni drug, ni neki pijani napasnik!
Žrtva tvoja ne čini se herojstvom sada,
Al’ znaj – u noći kad si branio staklo starije od svoga bića
U nj se utkala nova sretna priča.
-HK

 

Foto: Brucošijada FER-a Facebook

Kultna imena s line-upa

Već kroz povijesni pregled možemo vidjeti kako su na Brucošijadi nastupale najveća glazbena imena bivše države. Procvat velikih imena bio je 80-ih kada su Brucošijadom kročili Haustor, EKV, Aerodrom, Partibrejkersi, Električni orgazam, Đavoli, Jura i Film, Jimmy Stanić, Piloti, Zvijezde…

Imena su nastavila rasti i nakon osamostaljenja pa smo tijekom 90-ih imali prilike slušati Daleku Obalu, Let 3, Nenu Belana, Pips, Chips & Videoclips… U ovom mileniju imali smo priliku slušati iskusne izvođače poput Gorana Barea i Majki, TBF-a, KinoKluba, Kud Idijota, Zabranjenog Pušenja, Dubioze Kolektiva, S.A.R.S-a, Dječaka, Elementala, Đubriva, Kawasakija 3P, Alena Vitasovića, Vesne Pisarović, Šajete, Ede Maajke, Kandžije, Krankšvestera, Postolara Trippera, Vojka V, Antenata, M.O.R.T-a, Brkova, Bambi Molestersa, Belfast Fooda…


Zašto je svakom glazbeniku važno da nastupa na Brucošijadi?


Osim što je nastup na Brucošijadi FER-a iznimna čast, mladim bendovima to može biti prilika koja će otvoriti brojna vrata. Ne pruži se često nekom novom izvođaču prilika da dijeli stage s gore navedenim velikanima i da ih pritom odsluša „pun hodnik ljudi”. Brucošijada pomaže novijim izvođačima da se istaknu u masi. Organizacijski dio tima zaslužan za line-up pomno bira i mlade nade koje će uz bok iskusnijim kolegama zabaviti posjetitelje i tako nameće trendove za nadolazeću godinu.

Uzmemo li u obzir da je Brucošijada zadnjih nekoliko godina rasprodana, vrlo je jasno da je riječ o događaju kroz koji cirkulira jako velika količina ljudi svih dobnih skupina. Ne, to nije obična brucošijada, to je pravi mali festival.

Netko će vas čuti, a netko će poželjeti da, u budućnosti, svirate prije njega. Netko će pričati o vašem nastupu na jutarnjoj kavi, a netko će kupiti vaš album na merch štandu. Možda ste na stageu isporučili dovoljnu dozu čudnosti, talenta ili unikatnosti, možda ste vi novi najdraži bend svoje generacije. Jedna večer pruža mnogo šansi i potencijalno može promijeniti sve, važno je samo dobro iskoristiti priliku.

Najpoznatiji (nekad mali, a danas to više nisu) su zasigurno From Another Mother, Svemirko, Kiša metaka, Chui, Porto Morto, Sassja, JebTon asambl, She Loves Pablo.

Bilo je i gostujućih stranih izvođača pa tako pamtimo Kid Congo Powers 2005., a godinu kasnije nastupali su Bass Invaders feat Noisa i Jabbaton feat Jme.

Foto: KSET

Foto: KSET

Foto: Sasa Huzjak

(Visited 105 times, 3 visits today)

Komentari