novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Glazba

Jeste li se ikad pitali kako nastaje gramofonska ploča?

vinili
Foto: Kobu Agency (Unsplash)
Vrijeme čitanja: 4 minute

Glazba se prije stotinjak godina slušala preko komada plastike okruglog oblika kojeg danas znamo kao gramofonska ploča. Mudri su umovi stvorili izum koji je svim glazbenim fanaticima dao jednu novu sferu, a moderni ljubitelji glazbe još uvijek svoju ušteđevinu troše na proizvod čiji se počeci smještaju u daleku 1900. godinu.

Gramofonska ploča stvorena je od polivinil klorida, a ponekad se, također, naziva samo vinil. Ime vinil smislio je njemački kemičar Hermann Colbe koji je za drugi naziv gramofonske ploče iskoristio korijen riječi „vino”. Polivinil klorid spada u kemijsku grupu vinila i etenila, a kemijska je formula bliska onoj etilena, koji pomiješan s vodom daje etanol, odnosno alkohol za piće.

Vinil je, prema Hrvatskoj enciklopediji, nosač zvučnih informacija u obliku okrugle ploče od polimernog vinilnog materijala polivinil klorida, s urezanom spiralnom brazdom od vanjskoga ruba prema sredini.

Snimanje glazbe na vinil

Bilježenje zvuka na gramofonsku ploču kroz godine mijenjalo je različita načela, no u suštini danas se ipak radi o gotovo identičnom načinu snimanja zvuka kao nekad.

Zvuk su titraji određene frekvencije koje ljudsko uho čuje. Pri snimanju glazbe na gramofonsku ploču, potrebno je „uhvatiti” titraje. Titraji se, na primjer, mogu uhvatiti na ulazu jedne cijevi. Na drugom kraju iste cijevi smještena je elastična membrane i spravica čija je uloga praviti urez. Pri prolasku vibracija kroz cijev, elastična membrana treperi, a spravica za ureze kreće s njom.

Ispod spravice za pravljenje ureza, nalazi se ploča od mekanog materijala koja se okreće u krug. Prstenasti urezi, koji kreću od vanjske prema unutarnjoj strani nalaze se na ploči već pri bilježenju zvuka na istu. Točna se glazba snima pomoću spravice koja leži u urezu i, zahvaljujući vibriraju, ona bilježi precizne titraje, odnosno otiske pojedine pjesme.

Umjesto spravice za urezivanje postavljena je igla. Igla okretanjem slijedi prije napravljene otiske što potiče membranu na titranje. Membrana pokreće zrak u cijevi čime se ponovno izvode uhvaćeni zvuci. Glazba je ovim postupkom snimljena na gramofonsku ploču!

Suvremeni su načini snimanja glazbe na vinil daleko složeniji, pa se ponekad zvučni valovi pretvaraju u električnu struju. Dakako, prije spomenuti proces osnovno je načelo snimanje zvuka na vinil koje je još danas temelj za druge oblike snimanja glazbe.

Foto: Unsplash

Proizvodnja ploča

Nakon procesa snimanja glazbe na gramofonsku ploču, u koji su uključeni glazbenici i producenti, slijedi kreiranje glavne kopije. Digitalne, prije snimljene, datoteke pomoću struga (posebnog stroja) prenose se na lakiranu ploču. Stroj sličan ruci koja drži tešku olovu, stvara pritisak koji produbljuje otiske. Glavna je kopija ovim postupkom napravljena, nakon čega slijedi postupak elektro oblikovanja. Elektro oblikovanje jest proces kojim se lakirana glavna ploča prenosi na tvrđi materijal kako bi mogla podnijeti pritisak masovne produkcije. Broj uzoraka ovisi o količini ploča koju je potrebno izraditi.

Uzorci koji se utiskuju na prethodno zagrijani vinilni materijal uvode se u hidrauličku prešu. Materijal ima oblik diska za hokej koji je majstorima gramofonskih ploča poznat kao Biscuit. Biscuit  se stišće između dvije metalne ploče koje se nalaze na posebnom stroju i griju se na otprilike 148˚C. Uzorci koji su prije stavljeni ispod zagrijane mase, u dobro rastopljen PVC materijal utiskuju crte. Težina se vinila određuje upravo u ovom postupku pa tako oni mogu težiti od 140 grama do 200 grama, što je gramaža najkvalitetnije gramofonske ploče. Težina gramofonske ploče u odnosu na njezinu kvalitetu gotovo je zanemariva. Naravno, deblje su ploče čvršće te nema savijanja pri slušanju vinila, ali osim nekoliko fizičkih prednosti, kvaliteta glazba na obje je ploče jednaka. Najčešća su ipak pojava vinili teški 180 grama. Nakon otiskivanja rubovi nove ploče zaobljuju se i podrezuju, nakon čega se novonastala ploča stavlja u hladnu vodu i kreće na hlađenje.

Vinilne moderne etikete ne zahtijevaju posebno lijepljenje, već se ono zbiva prilikom prešanja. Pritisak ‘lijepi’ etiketu na vrući PVC. Prije ljepljena naljepnica, one se peku u posebnoj pećnici da se ukloni svaka mogućnost vlage, jer vlaga može izazvati mjehuriće.

Foto: Unsplash

Nakon završnog pritiska i postavljanja etikete, ploča se mora odložiti na konačno hlađenje za koje je posebno važno da se odradi dobro. Ponekad se zna dogoditi da su ploče iskrivljene zbog lošeg ili ubrzanog procesa hlađenja.

Vinila se u početku napravi nešto manji broj koji se šalje glazbenicima i njihovim producentima na provjeru. Provjera je ključan trenutak stvaranja vinila te zadnja mogućnost bilo kakvih izmjena. Ako promjena nema, ploča kreće u masovnu proizvodnju.

Pri radu s vinilima potrebna je maksimalna preciznost jer mjesta za greške nema. Ako dođe do bilo kakvih grešaka pri proizvodnji, gramofonske ploče mogu se reciklirati stvarajući novu masu za buduće ploče. Poneki vrhunski poznavatelji zvuka tvrde da je zvuk na pločama napravljenima od što više puta recikliranog materijala – bolji.

Gramofonske ploče gotovo su uvijek crne boje, dok su pokoja kolekcionarska izdanja drugih boja. Šarene ploče postale su dostupnije, ali njihova kvaliteta nije ista kao u onih crne boje. Zbog drugačije proizvodnje, ploče u boji su osjetljivije, brže se troše te je, prema nekim glazbenim znalcima, glazba mnogo bučnija. Crna će ploča duže zadržati svoj prvotni sjaj, negoli će to ploča u boji.

Gramofonske ploče danas

Prodaja vinila svake godine rapidno raste, a prema podacima iz 2020. godine, u Sjedinjenim Američkim Državama prodano je više od 27.5 milijuna primjeraka gramofonskih ploča. Prije samo tridesetak godina, prodaja ploča bila je na nuli, a sad, u doba tehnologije, postale su vrući proizvod.  Danas ih je lakše nabaviti nego ikad prije, a svaka od njih prolazi isti onaj, gore opisani, proces. Posao proizvodnje ploča spoj je znanosti i umjetnosti, a svaka od njih zahtjeva svoj poseban tretman. Svaka je pločica dio onog radnika koji se za nju potrudio, a nama je ona glazbeni poklon čiju je vrijednost nemoguće negirati!


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social

Komentari