Istaknuto
28.10.2020.

Vrijeme čitanja: 2 minute Od ukupno dvanaest novih singlova, za sedam domaćih i regionalnih možete glasati, a preostalih pet stranih poslušajte neobavezno.

21.10.2020.

Vrijeme čitanja: 5 minute Ziherung i 23 albuma u lipnju kao predah od pandemije

Film

THE SOCIAL DILEMMA: Prvo klikni, pa reci hop

18.10.2020. Tomislav MatijašićFoto: YouTube screenshot
Vrijeme čitanja: 4 minute

Iz Netflixove radionice binge-worthy materijala prošlog je mjeseca izašao još jedan dokumentarac koji je izazvao pomutnju, a čija je radnja proteklih tjedana uzrokovala brojne rasprave. „The Social Dilemma“ projekt je Jeffa Orlowskog, redatelja koji je prethodno nagrađivan za svoja dokumentarna djela, dok je ovaj dokumentarac premijerno prikazan na ovogodišnjem izdanju Sundance film festivala.

Tehnologija nas istovremeno spaja i kontrolira, glavna je premisa koja se upečatljivo, ali i nametljivo proteže kroz cijeli film. Priča je strukturirana na način da (bivše) glavne face Facebooka, Instagrama, Pinteresta i ponekih organizacija u sit-down intervjuima progovaraju o krucijalnim potezima koji su počinjeni kako bi se na prvi pogled nevine i bezazlene društvene mreže pretvorile u pomno planirane alate za zaradu, manipulaciju masama i stvaranje ovisnosti. Osim intervjua, minutažu filma popunjavaju i umjetni, predvidljivi i pomalo cheesy igrani dijelovi u kojima se prosječna obitelj suočava s (ne)običnim problemima prilikom suživota s društvenim mrežama. Igrani kadrovi trebali su dinamizirati radnju i vizualizirati monologe, no ovakva kombinacija zapravo je stvorila neuravnotežen balans između dokumentarističkog i igranog pristupa.

Hakiraj me nježno

Kako bivši zaposlenici svojevoljno priznaju, društvene mreže nisu alat za komunikaciju, već za podsvjesno utjecanje na ljudsku psihu. Tvorce hakiranja ljudskog uma sugovornici još nazivaju i genijalcima promjena ponašanja koji hakiranjem naše (pod)svijesti otvaraju put manipulaciji osjećajima, samopouzdanjem, identitetom, odlukama i mišljenjima. Naravno, sve ovo se zbiva prilikom bezbrižnog scrollanja Instagramom ili Facebookom, a dok naši receptori dopamina luduju za lajkovima, komentarima i novim objavama, ekipa koja stoji iza svega zadovoljno klima glavom i nesvjesno, no uz naš pristanak oblikuje naše misli, stavove i postupke te nas prodaje oglašivačima. Ako je besplatno, mi smo proizvod, kažu.

Okej, prikazano definitivno ima smisla, no ne može se ne primijetiti doza jednostranosti, napadnosti i predbacivanja za počinjene postupke. Ekipa koja je stvarala film upire prstom, dok prilikom storytellinga paradoksalno koristi identičan pristup; dramatična horor glazba, dinamična efektna montaža, isticanje zabrinutih lica sugovornika te senzacionalističko stvaranje dojma kako nas čeka apokalipsa iskorišteni su s ciljem stvaranja negativne slike, odnosno sa željom izazivanja emocija zabrinutosti, potresenosti, pa čak i straha. Film otvara isticanjem Sofoklovog citata „Ništa veliko ne ulazi u život smrtnika, a da nije prokleto“ uz dramatičnu horor glazbu, a bez da znamo koji film gledamo rekli bismo kako smo pokrenuli hororac.

The Social Dilemma

Foto: YouTube screenshot

Filmska industrija, kao i društvene mreže u takvom negativnom kontekstu rade istu stvar; svojim ponašanjem žele manipulirati, utjecati, stvoriti dojam i mišljenje te pozvati na akciju. I jasno je kako je to jedan od ciljeva baš svake mega industrije pa ovu činjenicu moramo prihvatiti. Tko je u tome uspješniji, više zarađuje. A o moralnosti postupaka možemo raspravljati.

Algoritam naš svagdašnji

Kako bi reagirali da znate kako su vaši osjećaji ljutnje, tuge i sreće pomno zabilježeni, a kako vam algoritam servira objave ili reklame na temelju vašeg raspoloženja? Kako govore sugovornici, na temelju naše online aktivnosti moguće je izgraditi modele predviđanja postupaka i želja; algoritmi nisu objektivni, već je cilj da reklama za neki proizvod iskoči baš u trenutku kada ga trebamo koristiti. Funkcija algoritma potpuna je kada je uspjeh zajamčen, a profit ostvaren.

Hakiranjem psihe pomoću algoritama stvoreni su i prilagođeni feedovi koji prikazuju one objave za koje se smatra da su slične nama. Govorimo i o prilagođenim rezultatima guglanja te o općoj manipulaciji informacijama. Ovakva podjela stvorila je polarizirano društvo koje negativne utjecaje online kaosa prenosi u offline svijet, a širenje lažnih vijesti, teorija zavjere van svake pameti te utjecaji na politiku glavne su posljedice spomenutih online manipulacija. Sugovornici još upozoravaju kako samo nekoliko pojedinaca zna točan način na koji algoritmi funkcioniraju, a kako smo nad istima izgubili kontrolu te smo time, slučajno, stvorili mašinu doomsday scenarija. Ironično je da pojedinac koji je stvarao monetizaciju Facebooka danas ima ovakvo mišljenje.

The Social Dilemma

Foto: YouTube screenshot

Usprkos tome, ovaj dio priče orlowski je vrlo dobro prikazao te izveo, i tehnički i narativno. Čak i umjetno odrađeni dijalozi u ovom trenutku ne smetaju jer je ideja da se algoritam zamjeni pravim ljudskim bićima koji nam serviraju fotke, vijesti, objave i obavijesti te tako manipuliraju našim osjećajima izvedena poprilično jednostavno pa pojedincima koji možda ne razumiju što su to algoritmi neće biti preteško shvatiti koji je njihov zadatak.

Ne mrzi igrača, mrzi igru

No, online oblici manipuliranja i upravljanja nisu novost, iako film hipokritično stvara dojam da zbog društvenih mreža dolazimo do kraha civilizacije. Da, društvene mreže postale su hub za milijarde ljudi i snaga istih je nemjerljiva, no jeste li se zapitali koliko ste puta bili izmanipulirani u offline svijetu, ili prilikom konzumiranja tradicionalnih medija? Pokraj koliko billboarda svakodnevno prolazite na putu do posla, faksa ili škole, a da ih ne primijetite, iako, realno gledano, oni žive u vašoj podsvijesti? U koliko trgovina i/ili šoping centara koje često posjećujete svira glazba koja odgovara baš vašim preferencijama? Koliko ste se puta iznervirali ili obradovali prilikom gledanja vašeg omiljenog televizijskog programa, svjesno ili nesvjesno? Igrači su se možda promijenili, no igra je ostala ista.

Koji je zaključak cijele priče? Naravno da su dostupni alati i tehnologije iskorišteni u pogrešne svrhe. Očito je da društvene mreže ne čine samo bezbrižno scrollanje, taganje na smiješnim memovima i zabava pa je super što postoji film koji progovara o negativnim stranama platformi koje su promijenile način na koji živimo. Ipak, kao i sve ostalo, i ovaj dokumentarac potrebno je gledati sa zrnom soli; situacija nikad nije crno-bijela i o nekim je stvarima potrebno zdravo kritički razmisliti.

(Visited 289 times, 35 visits today)
0%
1
2
3
4
5

(6 votes, average: 4.167 out of 5)

Komentari