Istaknuto
13.07.2018.

Uoči koncerta Mayalesa u Muzeju suvremene umjetnosti, sjeo sam s Petrom Beluhanom u jedan kvartovski kafić na Sigečici pa smo porazgovarali o "Simbolu za sunce", trenutnoj postavi benda, ovogodišnjem INmusicu, što to znači biti autentičan na sceni i drugim temama.

02.07.2018.

Prošao je još jedan INmusic festival. Ovo su zaključna razmatranja i komentar Ziherove glazbene redakcije na trinaesti INmusic festival.

Vizart

Gustav Klimt: Prvak erotike rođen na današnji dan!

14.07.2013. Andrea Ćorić
Foto: Wikipedia.org

Foto: Wikipedia.org

Gustav Klimt rođen je u Beču, 14. srpnja 1862., u obitelji siromašnog češkog emigranta. Iz siromaštva se izvukao već mlad, svoj talent pokazao je na Visokoj školi za umjetnost i obrt nakon čega su počele stizati narudžbe za ukrašavanje javnih prostora i zgrada građenih 80-ih i 90-ih godina 19. stoljeća  u njegovom rodnom gradu. Beč je u to vrijeme čaroban grad, središte kulturnog procvata. Istodobno to je vrijeme vladavine buržoazije poznte po razuzdanim zabavama, ali i rada nekih od najvećih intelektualaca kao što je Sigmund Freud koji je svojom teorijom o seksualnosti prešao granice psihoanalize kojom se bavio, i uvukao se u sve aspekte suvremenog života.

Kultura, dekadencija i novootkrivena, potisnuta seksualnost u svemu tvore uzbudljivu mješavinu iz koje je izrastao Klimtov rad. Možda ga najbolje opisuje kratka rečenica Adolfa Loosa, najpoznatijeg austrijskog arhitekta i njegovog suvremenika, koji je ustvrdio: “Sva je umjetnost erotska.” Klimtova središnja tema je žena, femme fatale podjednako prisutna u njegovim prikazima slavnim junakinja kao što su Judita, Saloma i Danaja kao i kod prikaza bezimenih djevojaka ili na portretima bečkih dama iz visokog društva.

Foto: Wikipedi.org

Foto: Wikipedi.org

Slike su mu nabijene erotikom i naglašenom osjećajnošću, ponekad prekomjerno dekorirane, ali figure su uvijek dostojantvene, svečane, umjerene. Na neobičan način njegova djela spajajau suvremenost i tradiciju, moderne utjecaje društva u kojem živi i umjetnost kojoj se divi. Orijentalnu egzotiku, raskošno bilje i životinjski bestijarij koristi kao inspiraciju za svoje dekoracije, a kompozicija, pa čak i dominacija zlatne boje, rezultat su utjecaja ravennskih mozaika kojima se divio. Glavni od osnivača secesije, svojevrstan kroničar svoga vremena i umjetnik koji je za sobom ostavio neka od najljepših djela ikad nastalih, Klimt zaslužuje da mu se godišnje divimo bar jednom – neka taj dan bude danas, kada bi proslavio svoj 151. rođendan!

(Visited 201 times, 1 visits today)

Komentari