Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Knjige

Henrik Ibsen: Moderni dramatičar koji je najbolje pisao u inozemstvu

20.03.2016. Tanja BrajkovićFoto: Henrik Ibsen/Facebook.com

Norveški je dramatičar rođen na današnji dan 1828. godine u gradu Skienu. Veoma je zaslužan za razvoj moderne drame što je, te se njega i njegovog suvremenika Antona Pavloviča Čehova danas smatra začetnicima moderne drame. Školovao se u Norveškoj, no svoja najbolja djela napisao je daleko od svoje domovine.

Prve pjesme pripadale su mu romantici, a tek djelima Peer Gynt i Brand radi radikalan zaokret u književnom izričaju.

U nekim od svojih drama bavio se bračnom tematikom i društvenim položajem žena. Po tome su poznate drame Nora, Stupovi društva i Komedija Ljubav.

U svojoj je domovini slavu stekao dramom Pretendenti na prijestolje (1863.), a u dramama Divlja patka, Žena s mora te Graditelj Solnes napušta realistički pristup u stvaralaštvu, priključio se simbolistima psihološkom raščlambom likova i unošenjem lirskih raspoloženja u te drame.

U njegovoj velikoj drami Nora, poznatoj još pod nazivom Lutkina kuća, nalazimo mnogo modernih dramskih elemenata kao što su element buntovništva glavne junakinje Nore Hemler, motiv njezine nemogućnosti ostvarenja sklada sa svijetom oko sebe i motiv tematske i prostorne ograničenosti radnje na strogi obiteljski krug, no osim što je moderna, ta drama je i građanska, naturalistička te psihološka drama.

Građanski problemi koje ona obrađuje su pitanje obitelji, pitanje morala i društvenog života u cjelini. Nora je i naturalistička drama jer u njoj kroz karakterizacije likova nalazimo pojam hereditarnosti, pojam kroz koji je ponašanje likova objašnjavano nasljednim osobinama. Nalazimo i tipične likove u tipičnim sredinama. Psihološka karakteristika drame očituje se kroz njene dijaloge koji otkrivaju psihologiju samih likova. U drami radnja ravnomjerno teče kroz tri čina, a sama drama ima strukturu analitičke drame.

Drama Peer Gynt djelo je u pet činova, a njezinu većinu Ibsen je napisao na talijanskom otoku Ischia. Životna krilatica lika Peer Gynta, ali i krilatica cijele drame jest snađi se na bilo koji način. Ime junaka je posudio iz Peter Christenovog Asbjornsenovog djela Norveške bajke i narodne priče pa se tako i drama temelji na legendama, narodnim vjerovanjima i motivima sage.

Ona predstavlja satiričan obračun s nacionalnom romantikom pun poveznica prema osobama i djelima, a istodobno dubinski studira likove. Radnja joj se djelomično odvija u Norveškoj, djelomice u Sjevernoj Africi, a djelomično i na moru. Jezik je svjež s puno riječi i izraza, a stihovi su poprilično laki.

U Ibsenovj dramatici po prvi puta do izražaja dolazi tragika našeg vremena koja proizlazi iz razdvojenosti suvremena čovjeka. Istina se sukobljava s istinom, jedna pravda je protiv druge pravde, čovjek se više ne bori protiv izvanjskih sila, već se radi o onim silama koje se sukobljavaju u samom čovjeku.

Ibsen umire 23. svibnja 1906. u Oslu.

Komentari