Istaknuto
13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

02.04.2018.

Možda bi "Govori glasnije!" mogao biti "mega angažirani hrvatski politički teatar", ali Bobo Jelčić svjestan je stvarne moći kazališta pa zato sve pretvara u dobru satiru i radije se bavi svakodnevicom maloga čovjeka i njegovim malim-velikim problemima.

Knjige

Izvještaj: Rendez-vous s Dorom Maar u Kinu Europa

30.04.2015. Hrvoje KorbarFoto: Fraktura

Nakon uspješnog romana o velikoj meksičkoj umjetnici Fridi Kahlo, Slavenka Drakulić odlučila je pisati o sudbini fotografkinje hrvatskog podrijetla Dore Maar koja je u povijesti prvenstveno upamćena kao jedna od mnogobrojnih ljubavnica Pabla Picassa. Promocija knjige zaprešičke Frakture, koja je nedavno na Londonskom sajmu knjiga proglašena najboljim međunarodnim izdavačem, spojena je s pretpremijerom (a možda i jedinim prikazivanjem) dokumentarnog filma Željka Senečića, a uz autore je promociji prisustvovala i Judita Franković, jedna od najtraženijih hrvatskih glumica, koja je čitala ulomke iz romana.

Dora Maar rođena je kao Teodora Marković u Parizu, a velik dio djetinjstva provela je u Buenos Airesu čijoj je izgradnji u velikoj mjeri pridonio njen otac, arhitekt Josip Marković. Ipak, najveći je dio svog života Dora Maar provela u Parizu, u kojem se i dogodio njen sudbonosni susret s Pablom Picassom. Dora Maar dokumentirala je Picassov rad u tom turbulentnom međuratnom i ratnom razdoblju, uključujući i rad na njegovom kapitalnom djelu Guernica, a nakon prekida s Picassom povlači se u samoću i komunicira isključivo sa svojim psihoanalitičarem, Jacquesom Lacanom. Roman Slavenke Drakulić inspiriran je upravo Dorinim povlačenjem iz društvenog života Pariza 40-ih godina i seansama s Lacanom, jednim od najznačajnijih ličnosti psihoanalize.

Predstavljanje knjige i filma održalo se kao najava festivala francuske kulture u Hrvatskoj koji se održava pod šarmantnim naslovom Rendez-vous u čitavoj Hrvatskoj od svibnja do rujna 2015. godine. Tim povodom publici su se obratili Berislav Šipuš, novoimenovani ministar kulture, Alemka Lisinski, izbornica festivala i Michele Boccoz, veleposlanica Republike Francuske u Hrvatskoj. Ističući brojne kulturne veze između Hrvatske i Francuske (a u koje definitivno ulazi i Dora Maar), ali i najavljujući bogat i multidisciplinaran program ovog uzvratnog festivala (u Francuskoj se 2012. godine održavao festival Croatie, la voici) Lisinski i Boccoz su se u svojim govorima prisjetile prerano preminule kustosice Marine Viculin, koja je bila zaslužna za veliku izložbu Picassovih crteža i Dorinih fotografija održanu 2004. godine u Klovićevim dvorima.

Senečićev film, koji je prethodio samom predstavljanju knjige i zbog kojeg je knjiga pomalo i pala u drugi plan, donosi zanimljive razgovore s kustosima, biografima i povjesničarima umjetnosti koji govore o Dorinom životu, ali i umjetničkom stvaralaštvu. Iako autor u dokumentarcu nekoliko puta iznosi tezu kako je Dora Maar nažalost u povijesti upamćena kao ljubavnica Pabla Picassa, a njenih se umjetničkih dosega dotiče vrlo površno i to prvenstveno njenog dokumentiranja života i rada (opet!) Picassa, dok njeno samostalno stvaralaštvo konkretno komentira samo Tonko Maroević, dok je veći dio filma ispunjen izjavama njenih biografa koji uglavnom diskutiraju o njenom psihičkom stanju i njenih fotografija od djetinjstva do povlačenja iz javnosti. Iako film ima problema sa strukturiranjem sadržaja i tematizacijom stvaralaštva Dore Maar, ipak nam pruža jedan zanimljiv uvid u život nesretne umjetnice.

Foto: Fraktura

Foto: Fraktura

Zbog trajanja filma, samo predstavljanje knjige svelo se na tek dva pitanja inače vrlo uspješnog moderatora i Frakturinog glavnog urednika Seida Serdarevića upućena Slavenki Drakulić, koja je progovorila o tome kako roman Dora i Minotaur, baš kao i Fridu ili o boli, ne treba čitati kao biografiju, već kao fikcionalnu interpretaciju života tih dviju umjetnica koje su obje živjele sa starijim muškarcima i umjetnicima. Iako priča Fride Kahlo nosi drugu dimenziju patnje i boli, ona se za razliku od Dore Maar uspjela othrvati utjecaju i izaći iz sjene svog ljubavnika, danas manje poznatog slikara Diega Rivere, dok je lik i djelo Dore Maar ostalo u sjeni veze s Picassom.

Drakulić je govorila i o poziciji žene-umjetnice 30-ih godina u krugovima nadrealista, koji jesu propagirali slobodoumlje, ali je žena za njih i dalje bila prvenstveno objekt, a tek onda potencijalni stvaralački subjekt. Usput je (začudo) i odbacila pokušaj Seida Serdarevića da na temu kontracepcijskih pilula poveže situaciju Dore Maar i suvremene hrvatske žene, uz tvrdnju da su problemi s kojima se suočavala Dora Maar i s kojima se danas suočava kad je u pitanju percepcija njenog djelovanja druge prirode. Senečić je dobio priliku da objasni kako se njegov film vjerojatno više neće prikazivati zbog problema s autorskim pravima koje potražuje Muzej Picasso iz Pariza i vlasnici korištenih fotografija Dore Maar.

Dinamici razgovora pridonio je i manji okršaj između uvijek britke Drakulić i duhovitog Senečića na temu odnosa Dore Maar i Picassa, odnosno ženskih i muških umjetnika. Ugodan rendez-vous književnosti, slikarstva i fotografije, Francuske i Hrvatske, nažalost je prebrzo završio, tako da nam preostaje jedino prionuti novom romanu Slavenke Drakulić i ući u um fascinantne i mistične Dore Maar.

(Visited 141 times, 1 visits today)

Komentari