Istaknuto
13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

02.04.2018.

Možda bi "Govori glasnije!" mogao biti "mega angažirani hrvatski politički teatar", ali Bobo Jelčić svjestan je stvarne moći kazališta pa zato sve pretvara u dobru satiru i radije se bavi svakodnevicom maloga čovjeka i njegovim malim-velikim problemima.

Knjige

Odakle inspiracija, kada inspiracije nema?

24.12.2014. Inga Đudik
Foto: facebook.com/pages/Pisaća-Mašina

Foto: facebook.com/pages/Pisaća-Mašina

Carlos Ruiz Zafón je u svom djelu Anđelova igra o nadahnuću za pisanje rekao da je to stanje u kojem sjedneš za stol i pisaću mašinu sve dok ne iscijediš riječi iz glave. Ponekad ipak papir ostane prazan i pisac se onda nađe pred zidom. Može pokušati glavom kroz njega, ili ga elegantno zaobići tako da inspiraciju pronađe negdje drugdje. Uvriježeno je mišljenje da se jedino dobro može pisati o nečemu o čemu znamo činjenice, pa su tako brojni pisci inspiraciju za svoja djela našli upravo u stvarnim događajima od kojih su neki više ili manje bizarni.

Potpuno je razumljivo da je za pisanje krimića potrebno biti i potkovan, barem za one dobre. Tako je i Edgar Allan Poe, slavni engleski novelist, pratio suđenje ubojici koja ga je navela na pisanje kratke horor-priče The Tell-Tale Heart. Naime, suđenje koje se dogodilo 1941. godine bilo je bankaru koji je zbog dugova ubio stolara, te ga još živog zakopao ispod njegove kuće i pokrio daskama. Upravo takav slijed događaja glavni je zaplet u Poeovoj priči s razlikom u likovima: Poeov ubojica je ujedno i pripovijedač cijele priče, a ubija starca zbog njegovog ‘strvinarskog plavog oka’. Također, Poeovog ubojicu izjeda osjećaj krivnje i on na koncu priznaje svoj zločin, dok je ubojica u zbilji izgubio tu suosjećajnost, te je otkriven tek kada je truplo bilo u stanju truljenja.

Gustave Flaubert je također jedan od pisaca koji je svoju inspiraciju pronašao u malograđanskoj svakodnevici. Tako je njegov najpoznatiji, i vjerojatno svojevremenski najproganjaniji, roman Madame Bovary nastao samo na temelju novinskog izvještaja iz crne kronike. Na vijest koja se ni po čemu nije izdvajala od ostalih o smrti domaćice, Flaubert je uspio napisati opsežan roman o domaćici koja jednako tako ni po kojim kvalitetama nije iskakala od ostalih. Njezin preljubnički život, stalna potraga za srećom koja joj je bila pred nosom, i nju su ubrzo skončali.

Foto: facebook.com/pages/Girl-With-a-Pearl-Earring-by-Tracy-Chevalier

Foto: facebook.com/pages/Girl-With-a-Pearl-Earring-by-Tracy-Chevalier

Neki su pak književnici nadahnuće pronašli u drugim granama umjetnosti. Tako je zagonetni pogled s odbljeskom s biserne naušnice na slici postao inspiracija za cijeli jedan roman. Djevojka s bisernom naušnicom, poznata slika Johannesa Vermeera, prerasla je u istoimenu priču Tracy Chevalier. Radnja koja je smještena u Nizozemsku 17. stoljeća opisuje život djevojke Griet koja kao vrlo mlada postaje služavka obitelji slikara Vermeera. Usprkos velikoj obitelji i velikome kućanstvu, ona ubrzo postaje njegova osobna služavka i oni se povezuju na vrlo višim razinama no što su to tjelesne. U trenutku kada on njoj stavi bisernu naušnicu svoje žene kako bi je naslikao raščupane kose i blago otvorenih usana, to pokrene lavinu nesretnih događaja. No, Griet je oduvijek bila svjesna svoje stvarnosti i činjenice da je on njoj uvijek bio samo gospodar. Roman je to prepun burnih emocija koje ćete morati proživjeti s glavnim likovima. Da roman pristaje uz sliku potvrđuje i film jednakog naslova iz 2003. sa Scarlett Johansson u glavnoj ulozi.

Foto: facebook.com/agameofthronesbooks

Foto: facebook.com/agameofthronesbooks

Kada se radi o današnjim popularnim knjigama, često možemo samo nagađati što ih je točno inspiriralo, jer autori nevoljko daju o tome izjave. Najčešće polemike se vode oko toga što je to potaknulo Georga R. R. Martina na književni serijal Pjesma leda i vatre. Jedna teorija (po meni najbanalnija) tvrdi da je Martin ideju za knjige dobio promatrajući svoje kornjače. Njegovi su ljubimci neprestano ugibali i u njegovoj su glavi one pretvorene u vitezove i dame koje su te smrti planirale. Puno mi uvjerljivije zvuči teorija Borne Sora koji je na portalu newsbar.hr objavio tekst o povezanosti tematike serije Igra prijestolja s bivšom Jugoslavijom. Usprkos tome što je teorija u potpunosti izmišljena, neke sličnosti nisu zanemarive.

Što god bila muza koja pokreće vašu maštu, zgrabite je i ne dajte joj da pobjegne dok je u potpunosti ne iscrpite. Jer svijet je baš takvima zauvijek zahvalan. Pa makar to bile i kornjače.

(Visited 283 times, 1 visits today)

Komentari