Istaknuto
27.03.2017.

Kroz iskustvo vođenja različitih radionica za djecu, prvenstveno Froooma, Boris Bakal progovara o radu s djecom, odgojnim i obrazovnim tehnikama i ustanovama te dječjoj perceptivnosti koja nam svima izmiče iz videokruga.

22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

Vizart

Socijalistička disko kultura u Galeriji SC

03.07.2015. Katarina ŠapinaFoto: Facebook.com

Prve asocijacije koje nam padnu na pamet pri spomenu riječi disco su definitivno blještavilo, ples i kič. Unatoč činjenici da možda neki od nas nisu ni bili rođeni 70-ih i 80-ih godina kada se disko kultura počela razvijati u SFRJ, jasno je da svi znamo kako je to nekada izgledalo. Možda bi danas još i više znali da disko kultura, iako sveprisutna u bivšoj SFRJ,  nije s vremenom počela blijediti. Neki su zamjenu pronašli u novom valu, a neki u drugim suvremenim fenomenima tog vremena.

Upravo se na tu tematiku osvrće Marko Zubak u izložbi „Ostati živ: Socijalistička disko kultura“ koja će biti otvorena za posjetitelje od 4. do 18. srpnja u vremenskom razdoblju između 12 i 20 sati radnim danima, te između 10 i 13 sati subotom. Izložba će vam možda dati odgovore na pitanje kako se uopće disko kultura razvila u socijalističkoj zemlji kao što je bila SFRJ, ali i na mnoga druga. Zanimljivost ovoga leži i u inherentom hedonizmu, konzumerizmu te eskapizmu kojima se negirala radna etika te jednakost i disciplina socijalizma. Da je disko kultura imala snažan utjecaj govori i činjenica da se ona proširila i po komunističkim zemljama Europe.

Razlog zbog čega je nama disko kultura posebice zanimljiva je definitivno vizualni kod koji se razvija u tom vremenu. Pod utjecajem kiča i campa, disko kultura postaje prepoznatljiva u svim svojim vizualnim oblicima, od mode prepune blještavila i šljokica preko specifičnog i prepoznatljivog namještaja pa sve do vizualne artikulacije u foto reportažama te koreografiranim televizijskim disko sekvencama. Naravno, ne smijemo zaboraviti možda i najprepoznatljiviji element disko kulture, glazbu. Plesni ritmovi koji su odjekivali i izvan diskoteke omogućili su nastanak specifičnog noćnog društvenog života koji je tako prerastao u zaseban životni stil, obilježen inovativnim svjetonazorom te određenim kodeksom ponašanja.

Ako se želite nakratko vratiti u prošlost ili pak vidjeti i iskusiti kako je to nekada bilo, posjetite Galeriju SC i prisustvujte otvorenju izložbe u 20 sati, a možda vas ritam DJ-a WC7, koji će biti zaslužan za sve hitove Ex-Yu disko glazbe, ponese pa pokažete i neke svoje plesne pokrete.

Komentari