Istaknuto
14.12.2017.

"Star Wars: The Last Jedi" osma je epizoda iz najpopularnije svemirske sage o obitelji Skywalker, ali sve više i nekim novim likovima koji pokušavaju donijeti ravnotežu sili.

06.12.2017.

Ganz novi i Dance_Inn festival udružuju snage u fokusu na suvremenu izvedbenu umjetnost i live art. Festival će donijeti dvije premijeri, nekoliko radionica, tribina i rezidencija, a uoči festivala u Zagrebu gostuje Matthias Lilienthal, producent, kustos i ravnatelj Munchner Kammerspiele.

Vizart

Ziher bira 10 najboljih izložbi 2015.

27.12.2015. Petra Plivelić

Na kraju godine Ziherova Vizart redakcija odlučila vam je osvježiti pamćenje i podsjetiti vas na deset najznačajnijih izložbi koje su po našem izboru obilježile hrvatsku kulturnu scenu i ostavile tračak zanimljive informacije, radosnog sjećanja, vizualne memorije ili kulturnog obrazovanja na publiku. Budući da je izložbi u protekloj godini bilo na pretek, izabrali smo najbolje, crème de la crème, i poredali ih kronološki, od prvih koje su nam već skoro isparile iz sjećanja do zadnje koja je još uvijek otvorena. Ove godine imali smo čast i nevjerojatnu priliku razgledati izložbe nekih značajnih stranih umjetnika, uz iznimno bogatu ponudu izložbi domaćih umjetnika. Svjedočili smo i otvaranju dvaju novih privatnih muzeja: Muzej iluzija i Tortureum – muzej torture koji su odmah po svom otvaranju postali popularni i stekli titulu must go destinacije. Dok se sa suzom u oku opraštamo od ove kulturno bogate godine, veselimo se novim izložbama i svim umjetnicima koje ćemo upoznati u novoj 2016. godini.

1. „Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole“ – Muzej za umjetnost i obrt

Foto: ziher.hr

Foto: Ziher.hr

Od sredine travnja pa sve do kolovoza 2015. godine brojni posjetitelji uživali su u izložbi o jednom od najvažnijih i najpoznatijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata. Izložba je tematizirala poznatog graditelja s kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća koji je na cijelom prostoru lijepe naše, a posebno Zagrebu, ostavio neizbrisiv arhitektonski pečat, povezujući pritom Hrvatsku, tada još uvijek provincijalno područje Austro-Ugarske monarhije s glavnim umjetničkim strujanjima zapadnoeuropskog kulturnog kruga. Čak je i za projekt zgrade Muzeja za umjetnost i obrt, koja je prvi put u Hrvatskoj namjenski građena kao muzej, zaslužan upravo Bollé.

2. „Foto Tonka“ – Klovićevi dvori

Foto: Ziher.hr

Foto: Ziher.hr

Antonija Kulčar Prut, jedna od najznačajnijih hrvatskih profesionalnih fotografkinja, djelovala je u vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije. Njezin atelier bio je središte kulturnih i društvenih događanja, mjesto zabilješke kazališnog života. Okitila se i titulom kraljevske dvorske fotografkinje, a poznata je i kao kroničarka svoga vremena. Njezine fotografije su preslika vremena koje je žudjelo za prikazom položaja visoke vrste. Izložba u Klovićevim dvorima dala nam je sve odgovore o uspješnoj ženi iza fotoobjektiva. U proljeće ove godine, ova izložba vratila nas je u vrijeme kada su svaki portret i fotografija bili pomno osmišljeni kao nešto rijetko i vrijedno.

3. „Osamdesete – slatka  dekadencija postmoderne“ – Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika

Foto: Ziher.hr

Foto: Ziher.hr

Točno mjesec dana, od početka travnja do svibnja 2015. godine mogli smo nakratko otputovati u prošlost. Tadašnja hrvatska umjetnička scena prikazana je iz više disciplina koje su svojevrsni zaštitni znak toga vremena – arhitektura, likovnost, performans, fotografija, film, kazalište, književnost, moda, sport, povijesni kontekst, strip, rock, masovni mediji i politika. Izložba je bila iznimno bogata eksponatima, vizualno je bila vrlo atraktivno osmišljena, istovremeno informativna, multimedijalna i interaktivna. Izložba se vremenski poklopila s tv premijerom HTV-ove serije Crno-bijeli svijet, no autori Branko Kostelnik i Feđa Vukić objasnili su da se radi o koincidenciji. Izložba je slavila estetiku i umjetnost u razdoblju od smrti Josipa Broza Tita, sve do početka 90-ih kada je počeo raspad Jugoslavije, a povijest je služila samo okvir.

4. „Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (BAUNET)“ – Muzej suvremene umjetnosti

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić

Ova značajna izložba i svojevrsni međunarodni projekt otvoren je simbolično na Dan Europe – 9. svibnja. Izložba je tematizirala vrlo progresivnu školu specifično koncipiranu, gdje su uz izučavanje i razvijanje samih likovnih vještina, profesori u Bauhausu poput Waltera Gropiusa, Johannesa Ittena, Laszlo Moholy-Nagya te Paula Kleea koristili takozvane pedagoške invencije u koje pripada i pripremni tečaj kojim se trebala razviti univerzalna i cjelovita ličnost. Dugo pripremana izložba prikazuje onu drugu stranu likovnog djela, vidljivu. Opus izložbe obuhvaćao je 300 djela hrvatskih, slovenskih te bosanskih studenata Bauhausa te njihovih već spomenutih profesora. Izložba je bila podijeljena u sekcije po svakom studentu ili gradu. Hrvatska se može pohvaliti sa svoja tri Bauhausovca – Ivanom Tomljenović, Otti Berger i Gustavom Bohutinskyjem.

5. „Rodin u Meštrovićevu Zagrebu“ – Umjetnički paviljon

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Zadivljujuća izložba otvorena je kao kruna Festivala francuske kulture u Hrvatskoj, nazvanog „Rendez-vous”. Na izložbi Michelangelovog učenika, francuskog umjetnika Augustea Rodina, koji je na glasu kao najveći kipar nakon samog Michelangela, mogli smo vidjeti 97 umjetničkih djela, od čega je 57 skulptura od bronce, gipsa i kamena, 20 crteža i 20 fotografija. Na izložbi su zajedno radili zagrebački, splitski i francuski stručnjaci. Glavnu liniju činila su Rodinova tri najpoznatija djela. Centralna skulptura izložbe bila je „Poljubac”, kojeg su nadahnuli ljubavnici Francesca i Paolo iz Danteova „Pakla”. Gledano od središta, desni krak izložbe završavao je s „Vratima pakla”, a lijevi s impozantnim „Misliocem”. Ova izložba je bila zagrebački as iz rukava, jer se baš u to vrijeme Zagreb kandidirao za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, no kao što sada znamo, to nije pomoglo Zagrebu da se okiti željenom titulom.

 6. „Demon moderniteta – Slikari vizionari u zoru prošloga stoljeća“ – Moderna galerija

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Dijelom ove apokaliptične, božanske i fantastične izložbe bili su i naši najznačajniji simbolisti: Vlaho Bukovac, Bela Čikoš Sesija, Mirko Rački, Gabrijel Jurkić, Ignjat Jobi i Ivan Meštrović, stavljeni u kontekst europskog simbolizma na prijelazu stoljeća. Iako je primarni fokus izložbe na europskom simbolizmu te smještaju hrvatskog stvaralaštva s kraja 19. i početka 20. stoljeća u kontekst istog, ova izložba istovremeno je omogućila i iznimno zanimljiv uvid u djela, umjetnike i pokrete koji su gradili hrvatsku likovnu modernu. Introspektivni prikazi i sumračne fantazije stvorile su dojam uznemirenosti, bizarnog i tjeskobnog te nas odvele u samu psihu umjetnika i njihovog viđenja novog, modernog svijeta na prijelazu stoljeća.

7. „Krivo srastanje” – Muzej suvremene umjetnosti

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Početkom ljeta u No galeriji Muzeja suvremene umjetnosti zabavili smo se fotografijama autora koji su značajno utjecali na razvoj domaće fotografije – Mije Vesovića i Ivana Posavca. Njih dvojica istaknuti su protagonisti otpora dominantnim kulturalnim modelima koji su nastali paralelno s razvojem tzv. omladinske kulture potkraj 70-ih i početkom 80-ih. Iznjedrili su brojne medijske fenomene poput „dana slave” Poletovske fotografije. Na početku su krivo srasli u odnosu na kontekst u kojem su započeli umjetničku karijeru da bi danas, u kontekstu marketinški posredovane vizualne komunikacije, jedva prepoznali vlastito djelo i njegovo naslijeđe. Radovi proizašli iz objektiva ovih umjetnika, koji su imali vrlo sličan način gledanja i okidanja, tek su u ovoj izložbi prvi put zajedno izloženi. S obzirom na činjenicu da su obojica bili dijelom omladinske kulture, teme fotografija su slične, a glavni akteri su neka poznata lica ondašnje estradne scene, ali i mali ljudi u svom “prirodnom” okruženju. Bili su izloženi većinom foto-esejistički radovi koji su se listali na stranicama omladinskih publikacija.

8. „SUPERJUNACI 2.0” – Kuću za ljude i umjetnost Lauba

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Ovi superjunaci su zapravo hibridi inozemnih superjunaka afirmiranih još 30-ih godina prošlog stoljeća kroz američki strip, no s dodatkom lokalnog štiha domaćih autora. Izložba „SUPERJUNACI 2.0” prva je Laubina izložba nastala kao rezultat međunarodne suradnje. Suradnja je definirala odabir umjetnika čiji su radovi bili izloženi u sklopu projekta izazivaju stvaranje nove percepcije superjunaka koje dugo poznajemo. Tako su našoj publici predstavljeni radovi švicarskih i hrvatskih autora poput Matthiasa Schmieda, Audrey Piguet, Helene Janečić, Nikoline Ivezić i Ivana Fijolića koji su, koristeći razne medije – slikarstvo, kiparstvo, fotografiju, strip i instalaciju – kreativno prikazali motive iz stripova o superjunacima, istaknuvši estetsku i simboličnu ulogu takve popularne kulture.

9. „Kontrola iluzije” – Umjetnički paviljon

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Izložba najnovijih djela umjetnika Zoltana Novaka, koji je 1997. godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Zlatka Kauzlarića Atača, a danas ondje radi kao docent, tematski se nastavila na ciklus ambijentalnih izložbi izlaganih u Umjetničkom paviljonu, koje su izazivale veliku pažnju struke i publike. Dominantna tema slikarske interpretacije su elementi suvremene arhitekture. Na prikazanim slikama prevladavale su tamnoplava, siva i crna, s ponekom neočekivanom primjenom jarkih tonova žute, crvene i narančaste. Prikazani prostor nema dubinu, plošan je, ali unatoč tome prikazani izdvojeni elementi arhitekture podređuju se geometrijskoj perspektivi. Osim urbane arhitekture, kao teme na izloženim djelima pojavljuju se obitelj i moderna tehnologija.

10. „Edo Murtić: Keramika“ – Muzej za umjetnost i obrt

Foto: Ziher.hr

Foto: Ziher.hr

Edo Murtić, jedan je od najslavnijih hrvatskih slikara koji je posljednjih nekoliko godina svoga rada posvetio ciklusu „Nova apstrakcija“ koji je predstavljen na ovoj izložbi koja traje do početka 2016. godine. Keramika „hrvatskog Picassa” realizirana izvedbom monumentalnih murala doživljava svoj prvi cjelovit izložbeni prikaz zahvaljujući MUO-u i Fondaciji Murtić, koja njime ujedno najavljuje jedan od budućih ciljeva svoga djelovanja, predstavljajući keramike u ediciji izvedene prema Murtićevim skicama nastalima krajem 20. stoljeća. Danas, deset godina nakon umjetnikove smrti, Murtićeva keramika još uvijek stvara promjene, a njegovi pokreti unose energiju u prostor. U sklopu izložbe predstavljeni su prikazi modela, nacrta i fotografija Murtićevih radova iz privatnog arhiva Fondacije, što posjetiteljima omogućuje širu sliku njegova stvaralačkog opusa. Silina brzih i odlučnih pokreta te životna snaga Ede Murtića upisana u keramiku teško je opisiva riječima, stoga požurite i uvjerite se sami jer je izložba otvorena do 3. siječnja 2016.

Komentari