novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Film

Komentar: Zašto slavimo Dan neovisnih kina?

neovisna kina
Foto: facebook.com/kinomreza
Vrijeme čitanja: 3 minute

Iako je ideja odlazaka naših baka i djedova/roditelja u kino u vremenima kada su filmovi na ove prostore dolazili mnogo kasnije nego što su izlazili na zapadnom tržištu sada već stvar romantiziranja i nostalgije, kina, ta magična mjesta, i dalje su tu, makar njihova priča nije bajkovita. Makar su neovisna kina gotovo u potpunosti nestala s kulturne karte Hrvatske kada su multipleksi krenuli u svoj monopolitski pohod, Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača, ili Kino mreža odmilja, danas ipak ponosno slavi 4. rođendan, odnosno obljetnicu otkad su se neovisna kina Hrvatske udružila i odredila zajednički cilj.

Spoj ugodnog i korisnog

Digitalizacija neovisnih kina u posljednjem desetljeću omogućila im je opstanak, ali i razvoj na kulturnoj sceni Hrvatske, zbog čega se i razvila želja da se kina udruže, što je pak pomoglo i u razvoju i u promociji njihovog programa. A što si je Kino mreža zadala kao zadaću? Osim promocije kvalitetnog filmskog programa te decentralizacije kulture, ova udruga radi na stvaranju pismene filmske publike koja ne konzumira samo blockbustere uz kokice i šećere u raznim formatima u dvoranama multipleksa, već je ideja stvoriti gledatelja koji će o pogledanom i promisliti. Želja, međutim, nije raditi samo na publici, već i na onima koji djeluju unutar industrije, prvenstveno na kino djelatnicima da što bolje realiziraju Mrežinu misiju.

Foto: facebook.com/kinomreza

U četiri godine intenzivnog i vrlo aktivnog djelovanja neovisna su kina diljem Hrvatske osim prikazivanja kvalitetnih domaćih, europskih i svjetskih filmova izvan dometa komercijalnih reflektora ponudila i bogate popratne sadržaje, od raznih radionica i edukacija, preko filmskih klubova do većih ili manjih filmskih festivala prigodnih za sve uzraste. Raznovrsnost programa tako omogućuje da gledatelj otkriva vlastite afinitete, stvara svoj filmski identitet i prije svega istražuje, što je možda najljepša ljudska djelatnost.

Širenje vidika i decentralizacija kulture

Ovaj se pothvat ulaganja u nekomercijalna kina činio vrlo riskantnim u vrijeme kada scenom dominiraju multipleksi sa svim svojim popratnim sadržajima (velik broj dvorana, više filmova odjednom, hrana), ali i u vrijeme kada nije nužno posjetiti kino da bi se neki film pogledalo. Ipak, interes postoji i publika posjećuje sadržaje poput raznih festivala, Ženijalnih dana, tjedana posvećenih određenim europskim ili svjetskim filmovima ili pak ovakvih obljetnica kada Kino mreža publici daruje besplatne projekcije filmova koji odavno nisu na repertoaru kina. Drugačije je to i autentičnije iskustvo od pukog mljackanja u mraku kina koje ostaje prigušeno glasnim eksplozijama zvuka u IMAX dvoranama.

neovisna kina
Foto: facebook.com/kinomreza

Još jedna divna strana ove priče je činjenica da se sve to ne odvija samo u glavnom gradu koji inače ima najviše sadržaja ovakve prirode, već se Mreža potrudila da ožive neovisna kina i u ostalim dijelovima Hrvatske. Danas, tako, svoj dan slave kina od Slavonije do obale, omogućujući isto iskustvo što većem broju gledatelja, što je ujedno i jedan od ciljeva udruženja. Decentralizacija je to kulture i u drugom smislu, onom u kojem se fokus vraća s velikih shopping centrova, koji su udomili multiplekse u većim gradovima i zatvorili put malim filmašima, bacajući u zaborav drugo i drugačije te gotovo religiozno slaveći holivudski komercijalni pogled na film.

Poziv na rasprave

Mreža danas broji 43 člana i 61 kino u 43 grada i otoka u Hrvatskoj. Kinima poput Kino Tuškanac, Kino EuropaArt-kino Croatia ili Kino Gaj možemo zahvaliti na tome što nam pružaju iskustvo neovisnih i art-filmova te što postavljaju izvrstan primjer ostalim neovisnim kinima u manjim gradovima. Hrvatska tako ima raširenu mrežu podsjetnika na važnost raznolikosti kulture koja dolazi iz čitavog svijeta, a ne samo sa zapada. Hrvatska publika tako može postati otvorenija, obrazovanija i tolerantnija, kako prema svjetskim kulturama i različitostima tako i prema vlastitima, jer neovisna kina ne zaboravljaju ni na filmsku aktivnost unutar granica države.

Možda čitava stvar djeluje kao propaganda i bezumni rat protiv komercijale, ali to nije cilj aktivnosti neovisnih kina. Želja nije „navući“ publiku na art-film, već je potaknuti na raspravu, promišljanje, a i propitivanje kulture te kako je i zašto konzumiramo.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije. 

Be social

Komentari