Istaknuto
20.10.2021.

Vrijeme čitanja: 2 minute U rubrici Nova glazba slušajte najzanimljivije aktualne singlove i glasanjem odaberite svog favorita na domaćem glazbenom terenu.

18.10.2021.

Vrijeme čitanja: 4 minute „Toma” je jedan stvarno dugi film i nitko tko ima zanimljiv život ne bi ga trebao pogledati.

Glazba

Muzikoterapija: Osnaživanje mentalnog zdravlja sa slušalicama u ušima

26.03.2021. Maja PaskaFoto: Canva
Vrijeme čitanja: 4 minute

Prethodna godina bila je teška i izazovna pojavom pandemije i potresa koji su pogodili Hrvatsku, a izazovna vremena, nažalost, nastavljaju se i u ovoj godini. Održavanje i osnaživanje mentalnog zdravlja izazov je u ovim teškim vremenima kada pandemija ne dozvoljava brojne aktivnosti koje se koriste u svrhu održavanja mentalnog zdravlja.

Srećom, glazba je uvijek tu za tebe kao najvjernija prijateljica koja ne izdaje ni u razdobljima pandemije. Stoga, pojačaj glazbu i uživaj u besplatnoj terapiji!

Glazba je melem za dušu i tijelo zahvaljujući kojem se uvijek osjećamo bolje u sretnim i tužnim životnim razdobljima. Stoga ne čudi činjenica da glazba može biti i oblik terapije za poboljšanje i osnaživanje mentalnog i fizičkog zdravlja.

Muzikoterapija

Muzikoterapija ili terapija glazbom je liječenje glazbom pri čemu se glazba koristi u terapeutske svrhe s ciljem postizanja fizičkih, emocionalnih, mentalnih, društvenih i kognitivnih pozitivnih promjena kao i kvalitetu života uz cjelokupnu dobrobit. Da bi muzikoterapija bila učinkovita, osoba ne mora imati glazbene sposobnosti jer ona nije zamjena za glazbeno obrazovanje. Osim toga, terapija glazbom ne bazira se na određenoj vrsti glazbe kako bi se postigao terapijski učinak, već svi žanrovi glazbe mogu biti korisni u poticanju pozitivnih promjena osobe.

Ovakav oblik terapije predstavlja profesionalnu upotrebu glazbe i njezinih elemenata kao intervenciju u medicinskom, edukacijskom, psihološkom i svakodnevnom okruženju. Prilikom terapije glazbom muzikoterapeuti/kinje procjenjuju emocionalno i fizičko zdravlje osobe, njeno društveno funkcioniranje, komunikacijske sposobnosti i spoznanje vještine kroz glazbene odgovore. Seansa muzikoterapije kreira se na temelju potreba osobe pri čemu se primjenjuje glazbena improvizacija, receptivno slušanje glazbe, skladanje pjesama, analiza teksta pjesme i slično. Postoje individualni ili grupni oblici muzikoterapije ovisno o terapeutskim ciljevima. Glavni cilj muzikoterapije je upotreba glazbe kao izvor rehabilitacije i potpora psihoterapiji.

Načela i koncepti muzikoterapije

Muzikoterapija temelji se na tri glavna načela:

1. Svi ljudi posjeduju urođenu muzikalnost.
2. Muzikalnost je ukorijenjena u našem mozgu.
3. Na muzikalnost ne utječu ozbiljna neurološka oštećenja i traume mozga.

Proces muzikoterapije temelji se na sljedećim konceptima:
– kvalitetan odnos terapeuta/kinje i klijenta/ice
– sigurno okruženje
– poštivanje tempa procesa
– korištenje tišine – pruža vrijeme za fokusiranje misli i koordinaciju psihičkih odgovora prilikom čega
                                   muzikoterapeut/kinja dobiva prostor za promatranje klijenta/ice
– fleksibilnost –  čime se omogućava adaptacija na promjene
– jasne namjere i ciljeve
– konstantnost provođenja terapije
– postavljanje granica između klijenta/ice i muzikoterapeuta/kinje

Vrste i ciljevi muzikoterapije

Glavni cilj muzikoterapije je upravljanje stresom, ublažavanje bolova, izražavanje osjećaja, poboljšanje komunikacije i/ili pamćenja, promicanje fizičke rehabilitacije, povećanje zadovoljstva životom te opuštanje i smirivanje. Zahvaljujući tim ciljevima, muzikoterapija može biti ključna u prevenciji psiholoških i fizičkih poremećaja, a kad su oni već prisutni kod osobe, ona ih ublažava ili pak liječi.

Kroz muzikoterapiju osoba ima mogućnost saznati više o sebi samoj čime se može poboljšati kvaliteta života osobe.

Postoje različite vrste muzikoterapije, a najčešće su:

1. Terapija slobodnom improvizacijom
     – improvizacija bez glazbenih pravila pri čemu osoba s muzikoterapeutom/kinjom dijeli zajedničko
       glazbeno iskustvo kroz stvaranje glazbe korištenjem instrumenata

2. Kreativna muzikoterapija
    – temelji se na stvaranju točno određenog glazbenog okvira i sadržaja, odnosno
      muzikoterapeut/kinja uspostavlja jasan ritam ili pjeva o trenutnoj situaciji pri čemu slijedi
      klijenta/icu i olakšava mu/joj izvođenje glazbenog odgovora

3. Orff muzikoterapija
    – oblik glazbeno-pedagoškog pristupa kroz govor, ples, pokret, pjevanje, sviranje i ritam kao glavni
       fokus

Metode muzikoterapije

Muzikoterapeut/kinje u terapiji glazbom koriste se dvjema metodama: receptivna i aktivna metoda. U procesu muzikoterapije osoba je aktivna u obje metode koje se međusobno razlikuju u načinu korištenja glazbe kao terapijskog učinka. Cilj metoda je postizanje pozitivnih promjena kod osobe kroz bihevioralne, kognitivne i emocionalne aspekte uz slobodnije izražavanje emocija.

Receptivna metoda temelji se na slušanju odabranog glazbenog primjera koja osobi pomaže da postigne željeni terapijski učinak. Ovom metodom osoba dolazi u kontakt s glazbom putem slušanja.

Aktivna metoda temelji se na aktivnom sudjelovanju osobe u raznim glazbenim aktivnostima pjevanjem ili sviranje. Ovom metodom omogućuje se korištenje glasa ili instrumenta pri čemu se postiže direktni kontakt sa stvaranjem glazbe.

Muzikoterapija i medicina

Muzikoterapija primjenjuju se kod odraslih i djece i to individualno ili grupno u bolničkim ili izvanbolničkim uvjetima. Terapija glazbom primjenjuje se i u bolničkim ustanovama budući da je pokazala brojne pozitivne učinke u različitim granama medicine (neurologija, ginekologija, onkologija, pedijatrija itd.), a najčešća je u psihijatriji u kojoj se primjenjuje kao psihoterapijska metoda.

Muzikoterapija kao psihoterapijska metoda u psihijatriji koristi se kao sredstvo komunikacije i izražavanja. Cilj je glazbenom terapijom pomoći osobama oboljelima od mentalnih poteškoća tako da se kroz glazbu uspostavi odnos s osobama kako bi se uspjeli istražiti problemi koji nisu prepoznati kroz upotrebu samog govora kao sredstva komunikacije. Terapija glazbom učinkovita je u reduciranju anksioznosti i depresije, a primjenjuje se i kod shizofrenije.

Terapija glazbom pozitivno utječe na mentalno stanje osobe i na socijalno funkcioniranje. Pozitivni učinci muzikoterapije odnose se na relaksaciju, smanjenje anksioznosti i napetosti u mišićima, poboljšanje slike o sebi što poveća samopouzdanje, poboljšanje verbalizacije pa samim time i međuljudskih odnosa čime osoba poboljšava i grupnu kohezivnost. Također, povećava i motivaciju te slobodnije izražavanje emocija.

Muzikoterapija i djeca

Muzikoterapija se primjenjuje i kod djece, a najčešće kod djece s posebnim potrebama. Također, koristi se za detektiranje određenih poteškoća u učenju, izražavanju emocija, komunikaciji  te za detektiranje mentalnih oštećenja. Kroz muzikoterapiju pokušava se umanjiti detektirane poteškoće na način koji najbolje odgovara djetetu pri čemu se svakom djetetu pristupa individualno.

Terapija glazbom kod djece temelji se na glazbenoj improvizaciji tako da se preko glazbe pokušava ostvariti komunikacija s djetetom kako bi se lakše uočile djetetove poteškoće. Nakon uočavanja i definiranja djetetovih poteškoća, muzikoterapija se koristi kako bi se ojačalo fizičko, mentalno i emocionalno te socijalno zdravlje djeteta.

U Hrvatskoj postoji Hrvatska udruga muzikoterapeuta (HUM) koja promiče muzikoterapiju, a najveći naglasak djelovanja je u Zagrebu. HUM okuplja profesionalne muzikoterapeute/kinje iz cijelog svijeta koji provode edukacije za muzikoterapeute/kinje budući da je za muzikoterapiju potrebna dodatna edukacija.

Glazbom se postižu brojne pozitivne promjene u fizičkom i mentalnog zdravlju osobe zbog čega je upravo glazba najomiljenija metoda za reduciranje stresa, anksioznosti i negativnih emocija. Da bi se osjećali bolje i pozitivnije u ovim teškim vremenima, odaberite glazbu kao najbolju terapiju. Ako želite postići određene pozitivne ciljeve kroz glazbu, razmislite o muzikoterapiji.


Playlista: Glazba za mentalno zdravlje

(Visited 353 times, 8 visits today)

Komentari