Istaknuto
16.09.2020.

Vrijeme čitanja: 2 minute Uz strane preporuke za slušanje, Nova glazba i ovog tjedna donosi sedam novih domaćih i regionalnih glazbenih noviteta u borbi za singl tjedna.

14.09.2020.

Vrijeme čitanja: 7 minute Koliko vam je dobar bio godišnji na skali od 1 do 'Ziherung od svibnja izlazi u rujnu'?

Istaknuto

Utjecaj medija na mentalno zdravlje: Poremećaji u prehrani ne smiju se glorificirati

01.09.2020. Simona Lukman
Vrijeme čitanja: 7 minute

Svakodnevno smo preplavljeni brojnim sadržajima kojima se propagiraju različite dijete i trend mršavosti. Zbog opsjednutosti internetom i društvenim mrežama, ali i drugim zabavnim medijima, ljudi ponekad zaboravljaju na štetnost takvih reklama. Premda smo odrasli u eri gdje nam je dostupno gotovo sve, ponekad je važno odmaknuti se od virtualnog svijeta i osvrnuti se na realnost – u kojoj se postavljeni standard idealnog ljudskog tijela ne bi trebao smatrati konvencionalnim.

Mediji stvaraju pogrešnu sliku o ljudskom tijelu

Društvene mreže imaju sve veći utjecaj na kreiranje slike o vlastitom tijelu. Najranjiviji po tom pitanju jesu dječaci i djevojčice pubertetske i adolescentske dobi. Razdoblje je to u kojem pojačano razmišljamo o vlastitom tijelu i počinjemo ga kritički sagledavati – kada uzore pronalazimo u poznatim glumcima i pjevačima koji su u našim očima savršeni. Takve nam ideale nameće upravo okolina te internet kojime se koristimo svakodnevno. Premda postoje mnogobrojne prednosti korištenja istog, na njemu ponekad vrebaju opasnosti čijim čarima često podležemo.

Brojne znanstvene studije do sad provedene pokazale su kako društvene mreže utječu na pojavu poremećaja u prehrani te njihova pogoršavanja. Mladi (osobito djevojke) osjetljiviji su na učinke medija, pogotovo kada se oni tiču njihova fizičkog izgleda. U istraživanju koje je proveo portal Proud2Bme, 86% ispitanica izjavilo je kako se zbog sadržaja na društvenim mrežama i medijima koji potiču mršavljenje osjećaju nesigurno u svome tijelu. Najveći problem predstavlja svojevrsna propaganda kojoj smo, kao korisnici interneta, izloženi 24 sata dnevno. Nameću nam se ideali ljepote koji bi trebali biti općeprihvaćeni i koje bi svaka žena trebala slijepo slijediti želi li zadovoljiti kriterije suvremenog društva. Trend mršavosti i glorifikacija poremećaja u prehrani samo pogoršavaju mentalno zdravlje osoba koje se već bore s tim poremećajima.

Najsmrtonosniji od svih mentalnih poremećaja

Pritisak okoline tako je jedan od uzroka pojave poremećaja u prehrani, a on je vidljiv putem promoviranja proizvoda za gubitak tjelesne mase te prikazivanja anoreksičnih modela kao primjera savršenih tijela. Ono što je vrlo važno za razumijevanje relevantnosti ove teme povezanost je mentalnih poremećaja s poremećajima prehrane. Ponekad se poremećaje u prehrani uzima zdravo za gotovo, dok su u stvarnosti najsmrtonosniji od svih mentalnih poremećaja. Premda još uvijek nije poznato jesu li psihički poremećaji uzrok ili simptom poremećaja hranjenja, ili pak oboje, jasna je njihova uloga u razvoju potonjih.

Emocionalni poremećaji, poput depresije i anksioznosti pogađaju između 40 i 96% oboljelih od poremećaja u prehrani. Također, česta pojava su i opsesivno kompulzivni poremećaji povezani s pretjeranom opsjednutošću vježbanjem, dijetama i hranom, ali i prakticiranjem određenih kompulzivnih radnji poput vaganja svakog zalogaja ili pak rezanja hrane na komadiće i njeno pakiranje u posudice.

utjecaj društvenih mreža na pojavu poremećaja u prehrani

Foto: jarvishypnotherapy.com

Platforme koje potiču nezdravi način života

Na aktualnoj aplikaciji za dijeljenje videozapisa TikToku, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci dostigla globalne razmjere, a koristi ju preko 500 milijuna ljudi, sve se češće pojavljuju sadržaji kojima se korisnike nastoji potaknuti na vođenje i/ili nastavljanje nezdravog načina života. Brojnim videozapisima kritiziraju se osobe s viškom kilograma, a mlade korisnice nerijetko preporučuju dijete koje navode kao korak ka željenom izgledu. Dostupni su i mnogi zvučni efekti upravo s ciljem romantiziranja poremećaja u prehrani, što je u potpunosti pogrešno.

Normaliziranje poremećaja u prehrani vidljivo je i na Tumblru na kojemu se postavljaju mnogobrojne užasavajuće fotografije mračnih pozadina kojima se poremećaje u prehrani nastoji prikazati kao ono što nam je svima potrebno. Jedno od najopasnijih mjesta na internetu jesu pro-ana i pro-mia stranice čiji su autori mlade djevojke koje anoreksiju i bulimiju pokušavaju prikazati u pozitivnim svjetlu, kao stil života. Na tim su stranicama uobičajeni razgovori o dijetama, gubitku kilograma i brojanju kalorija. Zabrinjavajuće je to da korisnici često pružaju socijalnu podršku onima koji su na putu do oboljenja od poremećaja u prehrani i ohrabruju ih da krenu dalje sve dok ne postignu minimalnu tjelesnu masu. Osim toga, na stranicama se pojavljuju i slike kojima se promiče kult mršavosti (tzv. Thinspiration) te pjesme kojima se veličaju prijateljice ‘Ana’ i ‘Mia’, kako korisnici tih stranica nazivaju poremećaje hranjenja.

Potrebna cenzura?

Smatram kako je u ovom slučaju teško ne podići glas i ne razmišljati o tome koliko je opasna ova agenda te u kojoj je mjeri ona zapravo prisutna u suvremenom dobu. Premda su se mnogi borili za cenzuru (ili ukidanje u cijelosti) takvih sadržaja, oni i dalje postoje te ih svatko od nas vrlo jednostavno može pronaći. Na Instagramu još uvijek postoje profili, premda u reduciranom broju, koji  postavljaju vrlo opasne i neugodne fotografije poremećaja hranjenja na taj se način oglušujući na moguće posljedice koje mogu imati na osobe oboljele od takvih poremećaja ili one u procesu oporavka. Dotaknemo li se ove teme, možemo sami sebi postaviti bezbroj pitanja – zašto te stranice nisu zakonom zabranjene? Zašto je legalno promoviranje bolesti koje su u stanju usmrtiti velik broj ljudi?

U ovome slučaju vidljivo je kako nadležna tijela nisu dosljedna u svojim nastojanjima – dok su neki problemi prenapuhani, druge se uporno zanemaruje i gura ih se pod tepih. Je li to način? Je li normalno da već djevojčice i dječaci mlađi od 10 godina boluju od tako opasnih bolesti zahvaljujući medijima koji nas bombardiraju svakojakim fotografijama i videozapisima koji se postavljaju kao norme?

Namjerni eskapizam upravo je gnjusan i, koliko god se nastoji prekriti, ipak postoje oni koji jednostavno ne mogu zatvoriti oči pred očitim problemima.

Nerealističan prikaz ženskog tijela

Premda mnogi zavide manekenkama na mršavim i skladnim tijelima, iza blještavog sjaja reflektora stvarnost je ipak malo drugačija. Mnoge od njih oboljele su od anoreksije i bulimije, a neke su završile i najgorim mogućim scenarijem. A sve kako bi se uklopile u model savršenstva koji su im drugi nametali kao standard. Kako bi djevojka postala manekenka, treba proći tzv. inicijaciju, odnosno zadovoljiti određene kriterije. Modna industrija u mnogim je aspektima diskutabilna, a po pitanju modnih revija i manekenstva zaista prelazi granice.

Pod krinkom savršenstva nalaze se žene koje se zbog rigoroznih dijeta osjećaju malaksalo i iscrpljeno; žene koje se trude iz petnih žila zablistati modnom pistom, dok oči jedva drže otvorenima. To je, nažalost, surova realnost. Nerealni zahtjevi i strogi režim dovode do iskrivljene percepcije vlastitog tijela i mentalnih poremećaja, što jedno s drugim može biti opasno po život.

victoria's secret angels

Foto: Timothy A. Clary (Victoria’s Secret modeli)

Trikovi koje koriste influenceri

Kako bi sebe prikazali u što boljem svjetlu, brojni influenceri i poznate ličnosti koriste neke od trikova kojima zavaravaju javnost. Svoje tijelo prikazuju savršeno, bez ijedne mane, zbog čega im brojni vjerni sljedbenici zavide. Mnogi se pitaju na koji se način hrane, kako vježbaju i općenito, kakav stil života prakticiraju, dok u većini slučajevima zaboravljamo kako ne smijemo vjerovati svemu što nam se plasira na društvenim mrežama. Fotografije koje nam iskaču na naslovnicu često su uljepšane i sponzorirane kako bi uspjele privući našu pažnju.

Taj problem, o kojemu se, naravno, ne govori dovoljno, odlučila nam je prikazati novinarka i aktivistkinja Danae Mercer, koja na svome Instagram profilu svakodnevno razotkriva trikove kojima se služe influenceri kako bi svoje fotografije učinili savršenima. Time nas upozorava da ne nasjedamo na ideale koji nam se predstavljaju, jer su oni vrlo često izmišljeni i nemogući. Kako se i sama u prošlosti borila s anoreksijom, svojim fotografijama nastoji inspirirati one koji boluju od poremećaja u prehrani ukazujući na važnost mentalnog zdravlja, pravilne prehrane te vježbanja radi vlastite satisfakcije, a ne da bismo ispunili nečija očekivanja. Promicanjem takvog stila života nastoji nas uvjeriti kako se ne smijemo sramiti svog tijela jer ono je savršeno upravo takvo kakvo je – i nisu nam potrebni različiti filteri, aplikacije za photoshop ili drakonski režim prehrane da bismo se osjećali zadovoljno u svojim cipelama.

Body positivity

Kako ne bismo govorili samo o mračnim stranama interneta i medija, postoje i one pozitivne koje nam ponovno vraćaju nadu u bolje sutra. Ljudi postaju svjesniji važnosti promicanja mentalnog zdravlja, što su počele prakticirati i poznate ličnosti. Premda nekima nije ugodno progovarati o vlastitim problemima, mnogi ipak vole svoju priču podijeliti s drugima kako bi ih ohrabrili da ne odustaju od oporavka. Trend mršavosti ipak je u opadanju, a mnogi nastoje promovirati plus-size modele ili pak jednostavno javno iznijeti istinu o mračnoj strani modne industrije i ličnosti koje se nalaze pod njihovom zaštitom.

O svojoj karijeri u modnoj industriji odlučila je progovoriti australska manekenka i bivši Victoria’s Secret model, Bridget Malcolm. Premda je odavno shvatila kako je izgladnjivanje neće dovesti nikamo, još uvijek se suočava s teškim posljedicama anoreksije. Više joj nisu važni kilogrami, no još se uvijek osjeća nezadovoljno u vlastitom tijelu te sada boluje od tzv. tjelesne dismorfije, jednog oblika opsesivno-kompulzivnog poremećaja koji karakterizira opsjednutost određenom tjelesnom manom. No, premda često mora podsjećati samu sebe kako još uvijek nije izliječena, prakticira zdravi način života i veganstvo, a na svoj Instagram profil postavlja različite recepte.

Iza svjetla pozornice

Prije nekoliko godina javila se i nekadašnja urednica modnog magazina Vogue Kirstie Clements koja je odlučila razotkriti tajnu održavanja savršene linije modela. Obznanila je kako brojne djevojke danima prije revije ništa ne jedu što rezultira tjelesnom i mentalnom iscrpljenošću, tako da naposljetku gotovo padaju u nesvijest. Također je napisala i knjigu u kojoj otkriva okrutne tajne modne industrije.

Premda sam TikTok prethodno spomenula kao jednu od platformi putem koje se promiču poremećaji u prehrani, ipak postoje i oni korisnici koji nastoje spriječiti širenje tog trenda ukazujući na važnost očuvanja mentalnog zdravlja, i takvih je, nasreću, sve više.

danae mercer

Foto: Danae Mercer

Činjenica da smo svakodnevno prikovani za čuda moderne tehnologije neizbježna je. No, vrlo je važno kakav odnos vodimo s medijima i virtualnim svijetom. Koliko god nam je ponekad potreban bijeg od stvarnosti, trebamo pomno birati sadržaje koje ćemo pratiti. Naše mentalno zdravlje nikada ne bi trebalo biti sporedno, jer ono je ključan faktor u razvijanju naše ličnosti, ali i funkcioniranju na dnevnoj bazi. Ne smijemo se sramiti svojih nesigurnosti, već trebamo potražiti pomoć kako bismo se s njima lakše suočili i što bezbolnije ih pobijedili, a društvene mreže MORAMO izbjegavati u širokom luku ako nam na bilo koji način ruše samopouzdanje.

Koliko vam teži duša?

Broj na vagi NIKAD neće biti odraz nečije vrijednosti, niti će pokazivati kako se mi zapravo osjećamo. Taj broj u koji gledamo kada stanemo na vagu samo je numerička vrijednost, ono što su ljudi nažalost uspjeli postaviti kao temelj nečijeg života. No, zapitajte se – nije li zaista važnije koliko nam teži srce, a ne tijelo? Kolika nam je duša, a ne trbuh? I hoćemo li zaista dopustiti da nam ta brojka kroji sudbinu i poigrava nam se s umom?

Vrijeme je da kažemo STOP i odupremo se medijskoj propagandi koja nam pokušava nametnuti norme suvremenog društva jer ćemo u suprotnome postati robovi imaginarnih ideala i kolektivno nezadovoljni samim sobom. Toliko nezadovoljni da će nas oni proždrijeti pritom oblizujući prste i naslađujući se ovcama modernog doba.


Ako osjećate da je vaša svakodnevica preizazovna da biste se s njom borili sami, obratite se bliskim ljudima i stručnjacima (psiholozi, psihoterapeuti, psihijatri). Vaš duh i vaša psiha vrijede jednako kao i vaše tijelo – kad jedno od toga boli, tu su ljudi koji vam mogu pomoći da ta bol prestane. Niste sami!


Čitajte još i:

INTERVJU: Boli Me: “Percepcija važnosti mentalnog zdravlja u uzlaznoj je putanji, samo nas empatija može spasiti”

Mentalno zdravlje na televiziji: Običnost mentalnih bolesti u „Bojack Horsemanu” i „Normal People”

Spaceman (The Killers): O shizofreniji, suicidu i samoći

Slavni književnici koji su se borili sa psihičkim poremećajima

Postoji li korelacija između kreativnosti i mentalnih oboljenja?

Lucia Joyce: Ples s ludilom do gorkog zaborava

 

 

(Visited 94 times, 8 visits today)

Komentari