Istaknuto
22.04.2018.

Iza imena Tyger Lamb stoji zagrebačka četvorka čiji je prvijenac "Born Into This" na putu. Album još nije vani, no mnoga vrata već su im otvorena. Upoznajte se s njima dok su još polu-anonimni i nepoznati, prije koncerta 3. svibnja u Vintage Industrial Baru.

13.04.2018.

The Gentleman novo je ime na našoj glazbenoj sceni, no osoba koja se skriva iza tog imena već je duže vrijeme poznata publici. Iza pseudonima krije se Marko Lucijan Hraščanec, školovani i talentirani glazbenik koji svoj istoimeni album prvijenac promovira 13. travnja u kazalištu Mala scena. Povodom toga saznali smo koliko je dugo radio na projektu The Gentleman, zašto album promovira u kazalištu i još mnogo toga.

Intervju

Igor Vuk Torbica: “Hinkemann je simbol društva koje se nosi s posljedicama rata”

05.11.2015. Tim HrvaćaninFoto: facebook.com/zekaem

Zagrebačko kazalište mladih 7. će studenog premijerno izvesti predstavu „Hinkemann“, nastalu po motivima ekspresionističke i antifašističke drame Ernsta Tollera. Predstavu režira Igor Vuk Torbica, mladi srpski redatelj koji je s predstavom „Razbijeni vrč“ Heinricha von Kleista u produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda privukao pozornost šire javnosti te osvojio brojne nagrade i priznanja. Torbici je suradnja sa ZKM-om prva profesionalna režija u Hrvatskoj, a kako je raditi sa zagrebačkom ekipom i zašto je odabrao tekst „Hinkemann“ otkrio nam je u intervjuu.

Iz vaše redateljske perspektive, o čemu se radi u drami „Hinkemann“ Ernsta Tollera?

Tekst je to o vojniku iz Prvog svjetskog rata koji se vraća pogođen u genitalije, zapravo ostaje bez genitalija. Pokušava se integrirati u društvo i nastaviti normalan život, ali mu to ne polazi za rukom. To bi bio osnovni siže onog što je početak predstave.

Hoće li i u kojoj mjeri predstava odstupati od predloška Ernsta Tollera? Koji su motivi drame vama i dramaturginji Katarini Pejović bili najzanimljiviji?

U mnogo čemu je tekst ostao integralan u izvornom obliku, a mi smo pokušali neke stvari dovesti u odnos s današnjim vremenom. U prvi smo plan pokušali istaknuti problem stida, sramote i drukčijosti. Na kraju krajeva, tu je i problem integracije u društvo i nastavak života nakon rata, što je i naša trauma te aktualna tema u ovim podnebljima.

Foto: facebook.com/zekaem

Foto: facebook.com/zekaem

Tko je zapravo Hinkemann? Što on predstavlja? Je li on simbol ili arhetip?

Predstavlja neku vrstu izuzetka kultura koje su prošle rat i koje nakon tog rata bivaju kastrirana od duhovne snage da se pokrenu i da prevaziđu tu traumu i sve drugo što dolazi kao tekovina rata. To je u nekom smislu komad o tranziciji jednog čovjeka, ali u simboličnom smislu je riječ o problemu društva koje se nosi s posljedicama rata.

Stoga je to djelo, pisano 1922. godine, aktualno i danas?

Rekao bih da da, to će publika da odluči, da se suoči s predstavom i kaže svoje mišljenje.

Premijerne izvedbe „Hinkemanna“ u Berlinu i Beču 1924. čuvala je policija jer su nacionalsocijalisti napravili nerede na premijeri u Dresdenu u siječnju te godine. Mislite li da su takve reakcije i danas moguće u kazalištu?

Ne znam i nisam zainteresovan za bilo kakve ekstremne reakcije, ali ja ne mogu zaustaviti nikog od publike ili javnog mnijenja da izrazi svoje mišljenje. Na kraju krajeva i ja to činim i mislim da imam pravo da to činim, stoga vjerujem i da drugi imaju to pravo.

Iako dramu od njenog nastanka prate antifašističke ideje, vi ste se odlučili baviti problemom društvene integracije i posljedicama rata.

Da, ali danas nazvati nešto ekstremno fašizmom skakanje je samome sebi u usta. Neminovno da se svi ti izmi dodiruju u tom tekstu, kao i u ovoj predstavi, ali da li je to fašizam ili neki drugi oblik reakcionarne misli apropos umjetnosti ili čovjeka mislim da je u ovom slučaju sporedno pitanje.

Foto: facebook.com/zekaem

Foto: facebook.com/zekaem

Za „Hinkemanna“ ste okupili zanimljivu autorsku ekipu. ZKM-ovom glumačkom ansamblu pridružio se Ozren Grabarić, tu je i hvaljeni slovenski scenograf Branko Hojnik, a za glazbu ste angažirali braću Sinkauz, koji su u posljednje vrijeme traženi u kazalištu. Kako ste birali suradnike i glumačku podjelu? Jeste li s nekim već prije surađivali?

Glumce prije svega iz iskustva, imao sam prilike da ih gledam, s nekima sam već prije i radio. S Brankom Hojnikom radio sam na predstavi „Razbijeni krčag“, a braću Sinkauz sam uzeo po preporuci, radujem se suradnji s njima i imat ću ih na umu u svom daljnjem radu. Cijeli autorski tim je sjajan i mislim da svi stoje iza ovog djela, što mislim da je bitno.

Naslovnu ulogu igra Rakan Rushaidat, njegova žena je Mia Biondić i oni se sjajno nadopunjuju. Tu je i Frano Mašković, a jednu od većih uloga igra Ozren Grabarić, on je antagonist u cijeloj priči. Mi ga zovemo master of ceremony jer na neki način vodi cijelu predstavu.

Intervju s Igorom Vukom Torbicom realiziran je u suradnji s emisijom Generalna proba na Radio Studentu. Predstava „Hinkemann“ premijerno će zaigrati 7. studenog, a prve reprize su 8., 10. i 11. studenog. Osim spomenutih, u predstavi glume Doris Šarić Kukuljica, Dado Ćosić, Petar Leventić, Jasmin Telalović, Vedran Živolić, Marica Vidušić, Milica Manojlović, Nađa Perišić Radović i Milivoj Beader. Kostimografkinja je Doris Kristić, oblikovateljica scenskog pokreta Blaženka Kovač Carić, a oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek.

(Visited 268 times, 1 visits today)

Komentari