Istaknuto
21.05.2017.

Grupa sušačkih gimnazijalaca i njihovih profesora nakon popodnevne smjene već niz godina ostaje u školi i na izbornoj nastavi priprema kazališne predstave. U vremenu kada je teško biti profesor, oni svojim učenicima usađuju ljubav prema kazalištu i time odgajaju, ako ne buduće glumce, onda zasigurno obrazovane i aktivne gledatelje.

18.05.2017.

Tjedan suvremenog plesa je tijekom protekle 34 godine postojanja prezentirao preko 800 renomiranih svjetskih umjetnika te producirao 80-ak premijernih izvedbi domaćih autora, proizvevši tako nekoliko generacija hrvatskih koreografa i plesača.

Intervju

Kries: “Novi album je jako blizu dovršetka, objavit ćemo ga najkasnije do kraja stoljeća”

16.06.2016. Tin ĐudajekFoto: Hangtime Agency

Jedan od najpoznatijih domaćih etno bendova, Kries, nastupit će kao headliner 14. Tabor film festivala, a kroz tri dana pozornicu će dijeliti s Repetitorom, Pridjevima, Darkom Rundekom, ABOP-om i drugim domaćim i stranim imenima. U svojoj glazbi koriste veliki broj tradicijskih instrumenata, od kojih ćemo neke moći poslušati i na novom albumu za koji su obećali da će izaći najkasnije do kraja ovoga stoljeća. Ako vam se pak ne da toliko čekati, uloviti ih možete na više festivala, od kojih je prvi nastup upravo onaj na Taboru već 7. srpnja, a kao pripremu, pročitajte nekoliko riječi koje su nam kriesovci rekli.

Prvo i osnovno; tko su Kries, kako su nastali, kada su nastali i sve vezano uz osnove…

Kries je grupa ljudi koji sviraju i stvaraju zajedno. Nastali su prije dosta godina, ali zapravo svaki put kada se nađu oni kao da nastanu ponovo.

Otkud poticaj da se svira etno glazba, budući da u Hrvatskoj nema toliko bendova koji sviraju etno glazbu?

Etno bendova u Hrvatskoj ima puno više nego što su toga ljudi svjesni. Ima anegdota kada sam jednom prilikom, za posjeta Institutu za etnologiju i folkloristiku, imao zanimljiv razgovor s našom eminentnom etnomuzikologinjom. Pitala me, zašto vi tvrdite da svirate neki poseban stil glazbe i nazivate ga etno glazbom kad je, recimo Nafta od Let3, također narodna pjesma, samo oni to ne tvrde (ili možda ne znaju)… Rekao bih da mi samo sviramo glazbu koju volimo, kao i svaki drugi bend. Ali eto, nekako smo klasificirani kao etno ili world-music band, ili samo malo bolje poznajemo narodne pjesme pa ih onda i potpisujemo kao narodne.

Foto: Press

Foto: Hangtime Agency

Hrvatska je kao zemlja poznata po bogatoj kulturnoj baštini u koju, između ostalog, spadaju i narodne pjesme. Radite li autorske stvari ili ste više usmjereni obrađivanju narodnih pjesama? Preferirate li pjesme nekih hrvatskih regija više od drugih?

Najiskrenije, na kraju, kada je pjesma gotova, više ne znam što je “narodno”, a što “autorsko”. Zapavo i ne postoji razlika između to dvoje. Postoji samo glazba i riječi koje imaju svoje značenje ako poznajemo jezik odnosno ako smo nekada čuli sličnu melodiju.

Još ste davno dali intervju za najveći svjetski magazin koji se bavi etno glazbom fRoots. Što se promijenilo od tada, ako išta?

Puno toga se promijenilo u ovih 6-7 godina od tog intervjua. Odsvirali smo puno koncerata, na raznim krajevima svijeta… Ali najviše smo se promijenili mi kao ljudi i kao bend u cjelini. Naučili smo puno o životu, sebi, jedan o drugom. Mislim da smo sada i kao ljudi, glazbenici i kao bend puno bolji.

Nedavno ste odradili dva back-to-back koncerta u Vintage Industrial Baru i publika je definitvno prepoznala vaš potencijal. Hoćete li publika etno glazbe samo rasti i je li ovaj ‘hype’ tek nedavnog datuma?

Sumnjam da je to samo “hype”, to je nešto što raste već godinama. Najljepše od svega je da niti nama niti našoj publici nije do kvantitete tog rasta, već samo do kvalitete. To je i glavni razlog zašto poštovanje i ljubav između nas i naše publike sve više raste.

Foto: Press

Foto: Press

Koje sve instrumente koristite u izvođenju i snimanju svoje glazbe? Jesu li to pretežito tradicijski instrumenti ili je ovakvu glazbu moguće jednako dobro izvesti i s ‘modernim’ instrumentima i raznim efektima i pedalama ili je tradicija nezamjenjiva? Kako nabavljate te instrumente; je li to ostavština Vaših djedova i baka ili ih kupujete kao i sve ostalo? I na kraju ima li razlike?

Koristimo puno narodnih instrumenata, ali i “klasičnih rock” instrumenata. Od lijerice, gajdi, dipli, miha, flauta, dvojnica… Značajna je razlika izmedju “kupovnog” instrumenta i onog koji se izradi sam ili osobno poznaješ onog tko je instrument izradio. Zato većina glazbenika prije ili kasnije rade mnogobrojne preinake i prilagodbe na svojim (kupovnim) instrumentima kako bi ih prilagodili sebi. Ukratko rečeno, ništa ne može zamijeniti “tvoj osobni” instrument.

Samo ime benda, pretpostavljam, dolazi od važnog dijela hrvatskog kulturnog identiteta (i ne samo hrvatskog), a to su krijesovi. Jeste li ikada svirali na nekim sličnim manifestacijama?

U svojoj karijeri mislim da sam svirao barem 30-ak puta uz zapaljeni krijes. Još 1997./‘98. smo kao Legen i organizirali dva velika Kries-koncerta na Bundeku odakle je i došao naziv za novi bend.

Koliko je važno očuvanje tradicije? Stanje je takvo da ljudi odlaze sa sela u gradove i sela polako umiru, a s njima i običaji, zajedno s bogatstvom kulturnih praksi pa i narodnih pjesama i svega što ide uz to. Je li sve tako crno kako se čini ili Vi svojom glazbom pokušavate upravo spasiti nešto takvo? Volio bih znati što Vi mislite; je li važno čuvati običaje ili njihovo nestajanje moramo gledati kao prirodno mijenjanje stvari i ne uzimati ih toliko k srcu? Gdje cjelokupna današnja situacija vodi – k potpunom zaboravu tradicije ili njenom učvrščivanju?

Narodna umjetnost/kultura je kao Pitagorin teorem. Mi ga možemo zaboraviti, ali on će i dalje postojati. Narodna umjetnost nikada se ne može izgubiti. Druga bitna činjenica kod “narodne umjetnosti” je da ona nije dovoljna da bismo riješili sve zagonetke postojanja u današnjem vremenu. Kao sto pomoću Pitagorinog teorema ne možemo izračunati brzinu svjetlosti, već moramo naučiti jos ponešto da bi nam to pošlo za rukom.

Foto: Press

Foto: Press

Koje Vam je osobno najdraže narodno glazbalo i zašto?

Glas. Zato.

Šalim se, mislim da pored glasa mogu istaknuti diple. Kao što Andor (naš gajdaš/diplar/…) zna reći: „Diple nisu instrument po “klasičnoj” teoriji glazbe. 1. ne sviraju melodiju nego samo fraze, 2. ne sviraju se u ritmu, 3. nisu temperirane već se “štimaju” po veličini ruke/širine prstiju svirača.”

Pri stvaranju Vaše glazbe, koristite li neku ‘stručnu literaturu’, izvore ili nešto slično kako bi Vaša glazba zvučala što autentičnije ili se prepuštate svojem uhu?

Koristimo sve raspoloživo na ovom svijetu, a najviše svoje uho.

Sprema li se novi materijal uskoro?

Novi album je jako blizu dovršetka, siguran sam da ćemo ga objaviti uskoro, najkasnije do kraja ovog stoljeća.

Što slušamo na Tabor film festivalu? Svirate li još negdje ovoga ljeta?

Pred nastup na Tabor Film Festivalu provest ćemo nekoliko dana u studiju tako da će publika moći čuti i pjesme s novog albuma. Ovog ljeta sviramo i na Festivalu Ethnoambient u Solinu, Off Festivalu u Šibeniku, TradIn Etno festivalu u Pazinu, Legendfestu u Pićanu, u Judinom Drvu u Splitu, Zadru…

Komentari