Walter Sickert – Jack the Ripper ili možda Dracula?
Ovaj maštoviti slikar impresionist, demonski Degas, svoju je inspiraciju nalazio u najnižim slojevima kasnog viktorijanskog društva koje je često smještao u glazbene sale i sjenovite interijere. Walter Sickert opravdano se smatra jednim od najuzbudljivijih umjetnika čija se djela danas nalaze u galeriji Tate.
U vrijeme kada su Degas i Toulouse-Lautrec u Parizu slikali plesačice i prostitutke, Sickert je svoje drsko oko bacio na iste motive u konzervativnijem Londonu. Ondje se suprotstavio viktorijanskoj cenzuri slikajući ženske aktove i scene iz noćnog života grada. Za nagradu, u 21. stoljeću, od nekih je proglašen zloglasnim ubojicom iz Whitechapela.
Autorica kriminalističkih romana, Patricia Cornwell, vlasnica je čak 32 Sickerova djela koja su joj poslužila u nastojanju da dokaže svoju teoriju u kojoj tvrdi da je upravo on serijski ubojica iz 19. stoljeća, zvan Jack the Ripper. Cornwall, koja je više od jednog desteljeća posvetila proučavanju Sickertova slučaja, uvjerena je da posjeduje ključne dokaze u korist svoje teorije. No, ona nije jedina “ripperologica” koja bi nesretnog slikara još danas osudila na vješanje. Walter Sickert spominje se i u djelu Iz pakla, autora Alana Moorea.
Ako se već ne slažete s teorijom da je Sickert Jack the Ripper, možda biste mogli povjerovati da je on zapravo onaj drugi poznati viktorijanski monstrum, grof Dracula. Podloga za ovu teoriju nalazi se u okolnostima kada je priča o Draculi objavljena. Bilo je to u Londonu, u vrijeme kada je Sickert djelovao. Također, ako se malo bolje zagledamo u sliku “Minnie Cunningham at the Old Bedford” iz 1892. godine, mogli bismo zapaziti dvije male rane na djevojčinu vratu koje odražavaju Sickertovu mračnu stranu.
U svakom slučaju, Walter Sickert bio je moćan umjetnik čija su djela zločine bezimenog ubojice pretvorila u moderan mit.
