“Nad grobom glupe Europe” riječkoga Zajca uvrštena u program 50. BITEF-a
U foyeru Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u petak, 18. ožujka održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen program jubilarnog pedesetog BITEF-a u čiji je program uvrštena i predstava “Nad grobom glupe Europe” Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa, ranije poznata kao “Hrvatska rapsodija”. Na pressici su sudjelovali umjetnički direktor festivala BITEF Ivan Medenica i intendant riječkoga kazališta Oliver Frljić, a Medenica je za prvo obraćanje medijima u svom mandatu umjetničkog direktora odabrao upravo Rijeku u znak podrške Oliveru Frljiću i načinu na koji vodi kazalište.
Medenica je na samome početku istaknuo da je “Nad grobom glupe Europe” uvrštena u natjecateljski dio programa 50. BITEF-a, ali i da je dio tematske cjeline glavnoga programa koji se bavi predstavama s društveno-i umjetničko-emancipatorskim karakterom, a koje su potekle iz nacionalnih kazališta. Dodao je kako nacionalna kazališta nisu strogo zaključane tvrđave koje bi se trebale baviti isključivo utvrđivanjem tradicionalnih vrijednosti nacionalne dramske i kazališne kulture i činiti to neprovokativno i nezanimljivo. Naprotiv, nacionalne bi kazališne kuće, baš poput riječke, trebale preispitivati i provocirati relevantne društvene događaje i pitanja, uznemiravati one koji ni o čemu ne brinu, biti mjestom umjetničkog i društvenog eksperimenta i poticati publiku da kritički promatra društvo, zaključio je Medenica.
Uz riječku predstavu, dio programa nacionalnih kazališta čine još i “Rodoljupci”, klasična srpska drama Jovana Sterije Popovića u režiji Andraša Urbana i izvedbi Narodnog pozorišta Beograd, i “Smiješna tama” Wolframa Lotza u režiji Dušana Davida Parízeka i produkciji Burgtheatra iz Beča. “Rodoljupci” su, prema mišljenju Medenice, najprovokativnije djelo srpske dramske baštine čija je kritička oštrica uperena u fenomen srpskog nacionalizma. Njegova je želja program BITEF-a složiti tako da “Rodoljupci” i “Nad grobom glupe Europe” budu prikazane isti dan, a našalio se kako bi im zajednički slogan mogao biti “Sačuvaj me Bože srpskog junaštva i hrvatske kulture”. “Smiješna tama” višestruko je nagrađivana predstava, a svojom se temom u potpunosti uklapa uz druge dvije i ovaj dio festivalskoga programa koji će, osim predstava, ponuditi i okrugli stol na temu vođenja nacionalnih kazališta.
Na pressici je objašnjeno i zašto je “Hrvatska rapsodija” postala “Nad grobom glupe Europe”, a razlog su autorska prava. Naime, HAZU je na temelju snimke predstave ocijenio kako način na koji je Krleža ukomponiran u predstavu nije primjeren, odnosno da to uopće nije Krleža. Riječko je kazalište poslušno promijenilo naziv, predstava više nije rađena po motivima Krleže već se njima samo inspirira (sadržaj je ostao isti), a Frljić je dodao kako je tužno da se takve stvari uopće još događaju i da je nečije ime sredstvo manipulacije. O svemu će biti više riječi na okruglom stolu koji će se održati 13. travnja u 18 sati prije spomenute predstave.
Riječki je intendant zahvalio BITEF-u i Medenici na podršci i odabiru Rijeke za prvo predstavljanje programa, a podsjetio je i na činjenicu da je HNK Ivana pl. Zajca ovu sezonu započeo upravo koprodukcijom s BITEF-om i predstavom “Kompleks Ristić”. Ta će predstava igrati i na Marulićevim danima u Splitu, a moći će je pogledati i posjetitelji Festivala bosansko-hercegovačke drame u Zenici.
