Istaknuto
20.01.2017.

Osvrnemo li se na prethodnu izložbenu 2016. godinu, možemo biti prilično zadovoljni. U našoj metropoli imali smo priliku vidjeti izložbe najrazličitijeg karaktera i opsega koje su uključivale značajna umjetnička imena i vrlo dobro osmišljene kustoske koncepcije. Sudeći prema dosad objavljenom rasporedu najvećih zagrebačkih muzeja, očekuje nas vrlo uzbudljiva izlagačka sezona i u 2017. godini.

18.01.2017.

Sinoć je u Galeriji Prsten otvorena izložba slavnog njemačkog umjetnika Antona Högera pod nazivom ”Ravnoteža”. Höger je pripadnik bečke škole fantastičnog realizma koja je prepoznatljiva po nestvarnim, sanjarskim motivima u raskošnome stilu manirizma, razrađenoj tehnici starih talijanskih i nizozemskih majstora. Ovom prilikom umjetnik izlaže svojih četrdesetak radova nastalih od 2003. godine pa sve do danas.

Film

Izvan balkanskih granica (“Grozota”, T.Hemon)

19.10.2016. Filip KušterFoto: facebook.com/grozotafilm

Mladi redatelj, rođeni Zagrepčanin, Taras Hemon u svojem je kratkom filmu Grozota suočio nekolicinu karaktera s osobama homoseksualne orijentacije. Pozadinu priče čini obitelj balkanskih imigranata, a glava te obitelji je otac, prikriveni, a kad popije otvoreni homofob koji je razočaran u svog sina kada na večeru dovede dečka. Hemon vrlo vješto prikazuje neke bitne detalje koji vode do dramskog vrhunca koji se kroz film postepeno gradi.

Balkanizacija

Njegova subjektivna i dinamična kamera prati ponajprije oca Ljubomira, kratko nam prezentirajući majku Miru, obiteljskog prijatelja Zlatana, a zatim i samog sina Marka. On se nalazi u situaciji u kojoj ne želi biti, a njegov otac prisiljava ga da dokaže svoju muškost na stereotipne balkanske načine, poput ispijanja rakije. Balkanizam u obiteljskom slavlju prevladava zvukovno (harmonika) i vizualno (česta pojava pečene svinjske glave), a kad se u tome svemu nađe nepoželjni gost poput Markovog dečka Kanađanina koji slabo razumije „domaći“ jezik, atmosfera se pretvara u nelagodnu i tešku.

Foto: facebook.com/grozotafilm

Foto: facebook.com/grozotafilm

Kamera u jednom trenutku prikazuje samo Marka i njegovog dečka koji se tijekom jedne pjesme dodirnu rukama, da bi zatim shvatili da situaciju gledamo iz perspektive Ljubomira koji ne može prihvatiti činjenicu s kojom je suočen. Markova majka Mira je ravnoteža u obitelji, drži ih na okupu i smiruje tenzije pokušavajući uklopiti sve pojedince u skladnu cjelinu. Plesanje kola, koje se namjerno potencira kako bi se ugušila bliskost dvojice homoseksualaca, prikazano je iz  normalne vizure kuta snimanja pa nam se čini da smo sudionici tog plesa. U tom trenutku opažamo i panoramski pokret kamere na Ljubomira koji ne sudjeluje u kolu, već ispija desetu čašicu alkoholnog pića koja još više potiče njegovu mržnju.

Daleko od doma, daleko od pameti

Glumci u filmu odlično uprizoruju svoje uloge, iako na trenutke možemo reći da su to stereotipi vezani uz ponašanje balkanskih pojedinaca koji su prošli ratna zbivanja devedesetih, u ni jednom se trenutku ne pretjeruje. Da je kojim slučajem kamera statična i skrivena, a mi pratimo radnju koja se zbiva, lako bi mogli zaključiti da se radi o dokumentarnom, a ne igranom filmu.

Zvuk harmonike i narodne pjesme trebao bi biti razigran i veseo, ali ovdje samo stvara opoziciju atmosferi koja je suprotna. Ljubomir se nalazi u prirodnom stanju, a to je stanje plemena koje je naučeno igrati samo po svojim pravilima. Njegov sin, koji je odrastao u Kanadi, većinom se služi engleskim jezikom i ne razmišlja previše o svojim korijenima i prošlosti. Ipak, najveći grijeh mu je homoseksualno opredjeljenje koje za oca predstavlja kraj obiteljske loze i prestanak primitivnosti koju on promiče. Redatelj i scenarist Taras Hemon direktno prikazuje posljedice koje loš odgoj, netolerantnost i zadrtost mogu ostaviti na obitelj, dok emigriranje u bolji život ne znači nužno prelazak iz jednog mentaliteta u drugi.

Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(5 votes, average: 3.400 out of 5)

Komentari