Istaknuto
27.03.2017.

Kroz iskustvo vođenja različitih radionica za djecu, prvenstveno Froooma, Boris Bakal progovara o radu s djecom, odgojnim i obrazovnim tehnikama i ustanovama te dječjoj perceptivnosti koja nam svima izmiče iz videokruga.

22.03.2017.

Riječ je o jednom od najvažnijih glazbenih pokreta s kraja 20. stoljeća koji je široj publici ostao nepoznat. No, iako je nestao prije no što se jeka njegovih utjecaja mogla jasno ocrtati, on je preživio u filmovima Gregga Arakija i Sofije Coppole te nam se vratio sa svim modnim dodacima iz 90-ih.

Vizart

Računalni program koji pobija granice povijesti, geografije i kulture u umjetnosti

20.09.2016. Anja TomljenovićFoto: tate.org.uk

Sve se češće promišlja o odnosu tehnologije i umjetnosti u suvremenom društvu. Prošlogodišnje izdanje festivala Device_art 5.105 pokazalo je hrvatskoj publici različite načine interakcije umjetnosti i robotičkih struktura. Djelomično su se nagovijestile mogućnosti tehnoloških intervencija u polje umjetnosti. No, granice se svakim danom pomalo pomiču. Tehnološki napredak ne prestaje iznenađivati. Nedavno je osmišljen računalni program koji, analizirajući lik vašeg omiljenog političara, upućuje na umjetničko djelo koje mu sliči. Da, to je moguće.

Recognition (Prepoznavanje) je računalni program koji pronalazi sličnosti između fotografija u tiskanim medijima i britanskih remek-djela u kolekciji londonskog Tate Modern muzeja. Umjetnička djela se, na temelju vizualne i tematske sličnosti, uspoređuju s fotografijama svakodnevice. Program ujedinjuje nekoliko najnovijih tehnologija, uključujući raspoznavanje objekta i lica te analizu boje i kompozicije na slikama. U digitalnoj bazi kolekcije Tate nalazi se 30 000 skeniranih umjetničkih djela koje svoje suvremene pandane pronalaze na fotografijama Međunarodne novinske agencije Reuters.

Foto: hyperallergic.com

Foto: hyperallergic.com

Radi se o projektu koji želi potaknuti igru značenja i istraživanje konteksta. Primjerice, program je upario nedavnu fotografiju u kojoj se dvije žene šminkaju za svečanost Raksha Bandan u indijskom Mumbaiju s uljem na platnu Sir Petera Lelyja koje datira u 1660. godinu. Unatoč posve različitom kontekstu i vremenu nastanka, obje prikazuju dvije žene koje sjede i nose haljine plavkaste i zelenkaste boje, suprotstavljene intenzivnoj crvenoj draperiji u pozadini.

Foto: hyperallergic.com

Foto: hyperallergic.com

Recognition je upario sliku britanske industrijske četvrti L. S. Lowryja i fotografiju gradilišta u Singapuru. Isprva možda iznenađujuće, no zaista postoje sličnosti. Primjeri pokazuju kako ovaj tip usporedbe može potaknuti raspravu o umjetnosti, ekspresiji i reprezentaciji objekta.

Važnost projekta za razumijevanje umjetnosti i svijeta

Zanimljivo uparivanje umjetnosti i svakodnevice nudi drugačiju perspektivu na staro, kao i obrnuto – novu perspektivu kako promatrati novu pojavu ili fenomen. Moguće je povući paralele između kultura i vremenskih razdoblja koja nemaju naočigled nikakvu konkretnu poveznicu. Recognition je jedan od najrecentnijih projekata koji istražuje na koji način umjetna inteligencija mijenja ljudsku percepciju umjetničkog djela.

Računalna tehnologija nastavlja preispitivati granice razumijevanja i tumačenja umjetnosti. Štoviše, u posljednje vrijeme je korpus povijesti umjetnosti podložan različitim interpretacijama. Prostor za eksperimentiranje i inovacije otvara se u projektima poput uređaja koji oživljuje Rembrandtov slikarski rukopis. U bliskoj budućnosti možemo očekivati neočekivano. Međutim, razmislimo na trenutak. Ovaj računalni program povezuje fotografije i slike probijajući granice povijesti, geografije i kulture. Možda i mi možemo naučiti nešto iz toga.

Komentari