novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Ziher slavi Svjetski dan fotografije

Foto: autorski kolaž (upotrijebljene fotografije koje su u članku)
Vrijeme čitanja: 4 minute

Danonoćno smo okruženi fotografijom na mobilnim uređajima, u masovnim medijima i na društvenim mrežama, danas je ona dostupnija nego ikada. Svatko može uživati u njoj i okušati se u njenom stvaranju. Na današnji dan, 19. kolovoza, slavimo Svjetski dan fotografije, događaj međunarodnog karaktera koji slavi medij fotografije i zaljubljenike u isti. Prvi put je obilježen 2010. godine, kako stoji na službenoj i Facebook stranici, te želi inspirirati fotografe diljem svijeta da dijele fotografsku strast s jednim ciljem: kako bi podijelili svoj svijet sa ostatkom svijeta.

Francuz Louis-Jacques-Mandé Daguerre zadužio je fotografski svijet svojim izumom dagerotipije, koji se definira kao prvi praktički primjenjiv fotografski postupak za dobivanje trajne slike. U tom se postupku srebrna ili posrebrena ploča izlagala jodnim parama, osvijetlila u cameri obscuri, a latentna slika, nastala u fotoosjetljivu sloju srebrnoga jodida, razvijala živinim parama. Trajnost slike kasnije se postizala namakanjem ploče u otopini kuhinjske soli. Nedostatak postupka bila je nemogućnost umnožavanja, a na pozitivu su lijeva i desna strana bile međusobno zamijenjene (detaljnije o postupku možete pročitati ovdje). Francuska vlada ga je prihvatila i proglasila projektom Libérez au monde (fr. slobodan za svijet) 1839. godine na današnji dan, stoga se upravo 19. kolovoza, dan kada je novi fotografski postupak priznat i predstavljen javnosti, smatra Svjetskim danom fotografije.

Ziher rado prati zanimljive fotografske projekte pa smo tijekom godina pisali o portretima koji se transformiraju u žive slike, svjetskom fenomenu koji povezuje i zbližava ljude, dostignućima suvremene fotografije, a bavili smo se i važnosti fotografije tragično stradalog sirijskog dječačića, imajući na umu moć fotografije u suvremenom društvu. Osim toga, odlučili smo se prisjetiti nekih svjetskih i domaćih fotografa te značajnijih izložbi u Hrvatskoj koje su problematizirale i osvijetlile različite teme u mediju fotografije.

Revolucija u portretima Phillipea Halsmana 

Foto: facebook.com/Philippe-Halsman
Foto: facebook.com/Philippe-Halsman

Američki portretist Phillipe Halsman je, osim vrlo zanimljivih životnih okolnosti koje su ga snašle, ostvario i zanimljiva umjetnička poznanstva u svom studiju u pariškom Montparnasseu gdje je fotografirao persone Le Corbusiera i Chagalla, a radio je i za Vogue. Jedan je od najboljih francuskih fotografa u povijesti, a ostao je poznat po oštrim fotografijama, krupnim kadrovima te razigranoj metodi fotografiranja “jumpology”, koju je, prema njegovim riječima, Halsman koristio kako bi svojim fotoobjektivom uhvatio pravo lice osobe.

Dadilja Vivan Maier sa skrivenim talentom za fotografiju

Foto: vivianmaier.com
Foto: vivianmaier.com

Nenametljiva i skromna dadilja Vivian Maier proslavila se nakon smrti, i to pukim slučajem, kada je otkriven priličan broj njenih izvanrednih fotografskih radova. Amaterski povjesničar John Maloof je, u potrazi za slikama iz povijesti Chicaga, pronašao i istražio njene radove, što je u konačnici predstavio u dokumentarnom filmu “Finding Vivian Maier”. Najviše fotografija snimila je na ulicama tijekom šezdesetih, koristeći Rolleiflex kameru koja se drži na grudima ili trbuhu, što omogućuje neprimjetnost fotografkinje i mogućnost hvatanja neobičnih kadrova i subjekata.

Franco Fontana i talijanski pejzaži u Studiju Moderne galerije Josip Račić

Foto: Goran Vranić
Foto: Goran Vranić

Studio Moderne galerije Josip Račić predstavio je izložbu tridesetak snažnih kolorističkih kompozicija koje prikazuju veličanstvenu ljepotu talijanskih pejzaža. Snimio ih je Franca Fontana, jedan je od protagonista talijanske i međunarodne poslijeratne fotografije, koji svoj prepoznatljiv koloristički stil gradi na isječcima prirode. Fontana uspoređuje prirodne pejzaže s pejzažom duše i “tako svaki pejzaž ili umjetničko djelo počinje živjeti u onom trenutku u kojem je viđeno, percipirano okom, srcem, umom i ulazi u dušu onoga koji ga gleda.”

“Tajne atelijera društvene kroničarke” u Klovićevim dvorima

Foto: gkd.hr
Foto: gkd.hr

Prošle godine, u Klovićevim dvorima, postavljena je izložba koja je slavila naslijeđe “jedne od najznačajnijih hrvatskih fotografkinja, glavne kroničarke društvenog i kulturnog života međuratnog Zagreba, istaknute portretisticu ondašnje elite, fotografkinje kraljevske obitelji i vrsnu umjetnicu.” Riječ je o Antoniji Kulčar, poznatijoj kao Tonka, koja je u atelijeru Foto Tonka portretirala mnoge zagrebačke obitelji i na taj način dokumentirala društveni i kulturni život međuratnog Zagreba.

Kazališna fotografija Mare Bratoš u Galeriji Karas

Foto: Ziher.hr/Ena Bebek
Foto: Ziher.hr/Ena Bebek

Prije nego što je Galerija Karas prestala postojati, u veljači je prošle godine u njoj je održana ova zanimljiva izložba poznate dubrovačke fotografkinje Mare Bratoš, koja je u fotografijama opisala nastanak predstave Vučjak u zagrebačkom HNK. Tako je Bratoš prenijela jedno od najpoznatijih dramskih djela Miroslava Krleže u fotografski medij, zabilježivši u svom fotoobjektivu ono što nam možda promakne ili ne vidimo u kazalištu, kao što je gotova predstava ili prve probe.

Buntovnici domaće fotografije osamdesetih: Mijo Vesović i Ivan Posavec u NO galeriji u MSU

Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić
Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić

Mijo Vesović i Ivan Posavec umjetnički su “srasli” prošle godine na zajedničkoj izložbi pod nazivom “Krivo srastanje” u NO galeriji Muzeja suvremene umjetnosti. Dvojicu buntovnika veže zanimanje za bilježenje jednog grada i jedne generacije na alternativnoj sceni osamdesetih godina u Hrvatskoj. Na izložbi su predstavljene fotografije glazbenih legendi poput slavne snimke vrata Johnnyja B. Štulića s nastupa 1981. ili portret Vlade Divljana iz 1983. Osim toga, bilježili su i trenutke iz svakodnevnog života običnog malog čovjeka s ulice i radnika, koji su vjerno prenijeli atmosferu jednog vremena.

Ovaj kratki fotografski pregled završit ćemo podsjetnikom na uzbudljivi 8. međunarodni festival fotografije Organ Vida koji se održava od 13. do 24. rujna, kada zagrebačku publiku očekuju posebni fotografski radovi svjetskih umjetnika, i kada nastavljamo slaviti ovaj umjetnički medij.   

Be social

Komentari